Prati nas

Vijesti

Nasilje nad ženama: Policija privodi i žrtve koje se brane od nasilnika

30-40% žena koje se jave policiji i traže zaštitu od nasilja, prođu na način da ih se privede kao drugooptužene za nasilje u obitelji. Provedu sa zlostavljačem noć u postaji, a potom budu prekršajno kažnjene podjednako kao i njihov zlostavljač.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
foto: Pixabay

U prvih deset mjeseci ove godine u Hrvatskoj je ubijeno sedam žena, a u proteklih pet taj broj iznosi 91. Nasilje nad ženama je najčešće seksualne i fizičke prirode te se događa unutar obitelji ili veze, piše Deutsche Welle povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja na ženama.

Neva Tolle vodi Autonomnu žensku kuću Zagreb, organizaciju koja zlostavljanim ženama daje besplatnu pravnu pomoć i krov nad glavom u najtežim trenucima. Javljaju joj se brojne žene kojima AŽKZ pokušava pomoći individualno, tražeći rješenja od kojih žrtva odabire ono koje joj je optimalno odgovara.


Za Deutsche Welle kaže da odmah trebamo zaboraviti termin „obiteljsko nasilje”. „Ratificirali smo Istanbulsku konvenciju koja govori o različitim oblicima nasilja protiv žena i djevojčica. Dakle, govorimo o rodno uvjetovanom nasilju protiv žena i djevojčica.“ Uz to, napominje, trebamo zaboraviti i predrasudu da je prosječeni Hrvat koji zlostavlja – alkoholičar. „Otprilike pedesetak posto žena koje nam se javljaju tuku i zlostavljaju muškarci koji piju, no u ostalim slučajevima žene kažu da njihovi zlostavljači nikada ne popiju ni kapljicu alkohola. Tuku u trijeznom stanju.“

Policija ne razlikuje nasilnika i žrtvu

Naša sugovornica zamjera Ministarstvu unutarnjih poslova loše vođenje statistika koje se lako mogu krivo interpretirati. „Kada bismo površno gledali MUP-ovu statistiku, vidjeli bismo da se ona dosta čudno vodi. Naime, broj zlostavljanja žena je u porastu i vidimo da su oko 70% zlostavljanih u obitelji žene. Tko su ostali? Iz takve policijske statistike to ne možemo utvrditi. Čitajući između redaka, možemo zaključiti da ostatak u velikom postotku čine djeca. Voljela bih da se na nacionalnoj razini počne voditi statistika na način kako obvezuje Istanbulska konvencija. Konvencija ne smije ostati mrtvo slovo na papiru kako bi se bolje zaštitile žrtve i adekvatnije kaznili počinitelji.“

Naime, prema dostupnim pokazateljima svaka treća žena u obitelji doživi neku vrstu psihičkog ili fizičkog nasilja. No Tolle im savjetuje da, prije nego zatraže policijsku zaštitu, nazovu bilo koje žensko savjetovalište. Jer 30-40% žena koje se jave policiji i traže zaštitu od nasilja, prođu na način da ih se privede kao drugooptužene za nasilje u obitelji. Provedu sa zlostavljačem noć u postaji, a potom budu prekršajno kažnjene podjednako kao i njihov zlostavljač. To se događa, kaže Tolle,  kada se žena brani; bilo da mu je banalno u svađi rekla da je idiot ili da ga je, recimo, ogrebla nehotično dok se zaklanjala od udaraca. „To policija smatra nasiljem nje nad njim. To je neugodna situacija za žene. Naša policija ne zna poznati primarnog agresora i žrtvu i zato je važna edukacija koju propisuje Istanbulska konvencija.”

Skloništa za žene na meti konzervativaca

Država, Grad Zagreb i i županija, kaže Tolle, u malom dijelu financiraju rad skloništa i savjetovališta AKŽZ-a. No ipak, našli su se na udaru konzervativaca i Crkve koji su tvrdili da će se Istanbulskom konvencijom silni milijuni sliti u udruge koje se bave zaštitom žena od nasilja, bez obzira što neka skloništa za žene vode i Crkvi bliske udruge i financiraju se iz istih izvora. „Uz tolike milijarde koje Crkva crpi iz državnog, gradskog i županijskog budžeta i dodatne novce na koje ne plaća porez, niti financijski pravda, usuđuju se posegnuti u taj mizerno novcima opskrbljen lončić. Pitam ih ne mogu li samo financirati svoje projekte i programe? Neka razmisle koliko su bogobojazni“, kaže Tolle. Navodi i da se niti jednoj autonomnoj kući za zlostavljane žene i djecu, a ima ih sedam u Hrvatskoj, neće povećati sredstva, prema proračunu i projekcijama za iduće tri godine.

Ova aktivistica ipak velike nade polaže u primjenu Istanbulske konvencije. „Ne vjerujem da će to biti brzo, jer je to proces. Ali to može biti brže no što je trenutno na način da se svi latimo posla i da ne gledamo kada će drugi krenuti.“ Tolle tako naglašava da treba krenuti u izmijene zakona, pa i pisanju novih, u skladu s Konvencijom: „Treba prilagoditi i Nacionalnu strategija koja čak ni u svojem naslovu nije usklađena s Konvencijom, iako vladajući tvrde da je ona usklađena. Tu su Obiteljski zakon, Zakon o socijalnoj skrbi, prateći pravilnici… Samo tako ćemo moći prevenirati rodno uvjetovano nasilje nad ženama i djevojčicama, poručiti zlostavljačima da njihovo nasilje nije prihvatljivo te da će za njega biti kažnjeni.” (Siniša Bogdanić, Deutsche Welle)

.

Vijesti

Bežovan: ‘Možda ćemo vlasnicima apartmana na moru davati 800 kuna nacionalne mirovine’

Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Od 1. siječnja iduće godine na snagu stupa Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Ta se naknada prema prvotnoj ideji trebala zvati nacionalnom mirovinom, ali od toga se odustalo iako se u javnosti udomaćio taj naziv. Ideja je da država mjesečnom naknadom u iznosu od 800 kuna olakša život građanima starijima od 65 godina koji nisu ostvarili minimalnih 15 godina radnog staža potrebnih da steknu pravo na redovnu mirovinu.

Ključni kriterij da bi osobe starije od 65 godina bez dovoljno radnog staža ostvarile pravo na tu naknadu jest dohodovni cenzus – prihod po članu kućanstva ne smije biti viši od 800 kuna. No član radne skupine za izradu tog projekta, prof. dr.sc. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu, upozorava u razgovoru za Net.hr na moguće zlouporabe sustava.


“Postavlja se pitanje jesmo li trebali staviti još neke cenzuse osim dohodovnog, recimo imovinski. Mi u cjelokupnoj praksi imamo relativno malo iskustva kada je u pitanju ciljanje takvih socijalnih mjera, dakle kalibracija socijalnih davanja i uvjeta pod kojima netko nešto dobiva. Može se dogoditi da je netko vlasnik jednog ili dvaju apartmana na moru i da od najma ostvaruje prihode, a mi ćemo mu dati ovaj oblik pomoći. Nadajmo se da će biti relativno mali broj takvih i da zlouporabe neće srušiti svrhovitost ove mjere”, kaže Bežovan.

Profesor je rekao i kako je za vrijeme rada u skupini konzultirao četiri ravnateljice centara za socijalnu skrb jer su tamo najbolje upoznati s mogućim primateljima tih naknada. 

“Kada sam im rekao koji će biti kriteriji i procedura za dodjelu te naknade, rekli su mi kako misle da će biti relativno mali broj osoba za taj oblik socijalne pomoći. Oni koji ostvaruju uvjete već su uključeni u program zajamčene minimalne naknade kao novčane socijalne pomoći. Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade. Meni je bilo nerealno kada se isprva procjenjivalo da će ih biti 40 tisuća pa čak i 60 tisuća”, rekao je Bežovan za Net.hr.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP