Prati nas

Vijesti

Nasilje nad ženama: Policija privodi i žrtve koje se brane od nasilnika

30-40% žena koje se jave policiji i traže zaštitu od nasilja, prođu na način da ih se privede kao drugooptužene za nasilje u obitelji. Provedu sa zlostavljačem noć u postaji, a potom budu prekršajno kažnjene podjednako kao i njihov zlostavljač.

Objavljeno

|

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
foto: Pixabay

U prvih deset mjeseci ove godine u Hrvatskoj je ubijeno sedam žena, a u proteklih pet taj broj iznosi 91. Nasilje nad ženama je najčešće seksualne i fizičke prirode te se događa unutar obitelji ili veze, piše Deutsche Welle povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja na ženama.

Neva Tolle vodi Autonomnu žensku kuću Zagreb, organizaciju koja zlostavljanim ženama daje besplatnu pravnu pomoć i krov nad glavom u najtežim trenucima. Javljaju joj se brojne žene kojima AŽKZ pokušava pomoći individualno, tražeći rješenja od kojih žrtva odabire ono koje joj je optimalno odgovara.



Za Deutsche Welle kaže da odmah trebamo zaboraviti termin „obiteljsko nasilje”. „Ratificirali smo Istanbulsku konvenciju koja govori o različitim oblicima nasilja protiv žena i djevojčica. Dakle, govorimo o rodno uvjetovanom nasilju protiv žena i djevojčica.“ Uz to, napominje, trebamo zaboraviti i predrasudu da je prosječeni Hrvat koji zlostavlja – alkoholičar. „Otprilike pedesetak posto žena koje nam se javljaju tuku i zlostavljaju muškarci koji piju, no u ostalim slučajevima žene kažu da njihovi zlostavljači nikada ne popiju ni kapljicu alkohola. Tuku u trijeznom stanju.“

Policija ne razlikuje nasilnika i žrtvu

Naša sugovornica zamjera Ministarstvu unutarnjih poslova loše vođenje statistika koje se lako mogu krivo interpretirati. „Kada bismo površno gledali MUP-ovu statistiku, vidjeli bismo da se ona dosta čudno vodi. Naime, broj zlostavljanja žena je u porastu i vidimo da su oko 70% zlostavljanih u obitelji žene. Tko su ostali? Iz takve policijske statistike to ne možemo utvrditi. Čitajući između redaka, možemo zaključiti da ostatak u velikom postotku čine djeca. Voljela bih da se na nacionalnoj razini počne voditi statistika na način kako obvezuje Istanbulska konvencija. Konvencija ne smije ostati mrtvo slovo na papiru kako bi se bolje zaštitile žrtve i adekvatnije kaznili počinitelji.“

Naime, prema dostupnim pokazateljima svaka treća žena u obitelji doživi neku vrstu psihičkog ili fizičkog nasilja. No Tolle im savjetuje da, prije nego zatraže policijsku zaštitu, nazovu bilo koje žensko savjetovalište. Jer 30-40% žena koje se jave policiji i traže zaštitu od nasilja, prođu na način da ih se privede kao drugooptužene za nasilje u obitelji. Provedu sa zlostavljačem noć u postaji, a potom budu prekršajno kažnjene podjednako kao i njihov zlostavljač. To se događa, kaže Tolle,  kada se žena brani; bilo da mu je banalno u svađi rekla da je idiot ili da ga je, recimo, ogrebla nehotično dok se zaklanjala od udaraca. „To policija smatra nasiljem nje nad njim. To je neugodna situacija za žene. Naša policija ne zna poznati primarnog agresora i žrtvu i zato je važna edukacija koju propisuje Istanbulska konvencija.”

Skloništa za žene na meti konzervativaca

Država, Grad Zagreb i i županija, kaže Tolle, u malom dijelu financiraju rad skloništa i savjetovališta AKŽZ-a. No ipak, našli su se na udaru konzervativaca i Crkve koji su tvrdili da će se Istanbulskom konvencijom silni milijuni sliti u udruge koje se bave zaštitom žena od nasilja, bez obzira što neka skloništa za žene vode i Crkvi bliske udruge i financiraju se iz istih izvora. „Uz tolike milijarde koje Crkva crpi iz državnog, gradskog i županijskog budžeta i dodatne novce na koje ne plaća porez, niti financijski pravda, usuđuju se posegnuti u taj mizerno novcima opskrbljen lončić. Pitam ih ne mogu li samo financirati svoje projekte i programe? Neka razmisle koliko su bogobojazni“, kaže Tolle. Navodi i da se niti jednoj autonomnoj kući za zlostavljane žene i djecu, a ima ih sedam u Hrvatskoj, neće povećati sredstva, prema proračunu i projekcijama za iduće tri godine.

Ova aktivistica ipak velike nade polaže u primjenu Istanbulske konvencije. „Ne vjerujem da će to biti brzo, jer je to proces. Ali to može biti brže no što je trenutno na način da se svi latimo posla i da ne gledamo kada će drugi krenuti.“ Tolle tako naglašava da treba krenuti u izmijene zakona, pa i pisanju novih, u skladu s Konvencijom: „Treba prilagoditi i Nacionalnu strategija koja čak ni u svojem naslovu nije usklađena s Konvencijom, iako vladajući tvrde da je ona usklađena. Tu su Obiteljski zakon, Zakon o socijalnoj skrbi, prateći pravilnici… Samo tako ćemo moći prevenirati rodno uvjetovano nasilje nad ženama i djevojčicama, poručiti zlostavljačima da njihovo nasilje nije prihvatljivo te da će za njega biti kažnjeni.” (Siniša Bogdanić, Deutsche Welle)

.

Vijesti

Borić: ‘Umjesto promjene datuma Dana državnosti, trebalo bi uvesti građanski odgoj’

‘Trebao bi Plenković vidjeti koje su poruke jučer poslali naši maturanti, oni ne znaju tko nam je premijer, Resslera nisu ni prepoznali. Možda je umjesto promjene datuma trebao reći da treba uvesti građanski odgoj u škole’, kaže Borić.

Objavljeno

|

Autor

Sada je službeno – HDZ namjerava promijeniti datum Dana državnosti. “30. svibnja je jedini pravi Dan državnosti”, napisali su na službenim Facebook stranicama i dodali da je taj datum neizbrisivo ostao u emociji i sjećanju hrvatskog naroda.

“Moram reći da je malo neobično da u tijeku europskih izbora govorimo o nacionalnoj temi. Izgleda da i ova treba motivirati njegove birače. Plenković je zaboravio da su tu promjenu nudili i Karamarko i Sanader. Nadam se da neće završiti kao njih dvojica. Definitivno su ti dani zbunjujući, imamo Dan državnosti, Dan neovisnosti… Građani su zbunjeni koji od tih praznika treba obilježavati”, komentirala je u programu N1 televizije Rada Borić zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i potpredsjednica Nove ljevice.



“Odjednom imate tri neka datuma i ljudi ne znaju koji bi bio glavni državotvorni praznik”, kaže Borić i dodaje: “Ono što bi Plenković treba vidjeti je da nije rješenje da se mijenja datum. Trebao bi vidjeti koje su poruke jučer poslali naši maturanti, oni ne znaju tko nam je premijer, Resslera nisu ni prepoznali. Možda je umjesto promjene datuma trebao reći da treba uvesti građanski odgoj u škole.”

Dan državnosti blagdan je koji se obilježava 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora.

Nastavi čitati