Prati nas

Vijesti

Fake news

Nevjerojatno! Pogledajte kako je Pernar ‘raskrinkao’ ovu migrantkinju

‘Ovdje nema puno raznolikosti. Samo Finci, Finci i Finci. Gdje god pogledate su samo Finci. Zato je pomalo teško ne odskakati od većine ovdje. Ali mislim da je to rješivo u budućnosti, budući da sve više useljenika dolazi ovamo i to je dobro za društvo.’

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

foto: MojeVrijeme.hr

Jesu li navodno antisistemski političari zaista protiv sistema? Ili ga uz pomoć sijanja straha i mržnje pokušavaju prilagoditi sebi kako bi ostvarili politički i materijalni probitak? Ako im je industrija lažnih vijesti glavno oruđe za mobilizaciju, odgovor se nameće sam po sebi.

Saborski zastupnik Živog zida Ivan Pernar prvak je u korištenju društvenih mreža za programiranje kaosa pa smo se pretplatili na njegov Facebook kanal kako bismo bili relevantno informirani o trendovima na tržištu mržnje i huškanja te se mogli još bolje posvetiti temi medijske pismenosti i borbe protiv fake newsa.


Jedan od opasnih postova koje je jučer objavio na svom Facebook profilu jest i onaj protumigranstki koji pokazuje muslimanku Somayu Arianfar iz Finske. “Kaže gospođa da je u Finskoj previše Finaca i da se zato teško ‘uklopiti’, ali da se nada i da će se to uskoro promijeniti”, napisao je Pernar. Priložio je video u trajanju od 25 sekundi u  kojem žena pokrivene glave zapravo govori „Ovdje nema puno raznolikosti. Samo Finci, Finci i Finci. Gdje god pogledate samo su Finci. Zato je pomalo teško ne odskakati od većine. Ali mislim da je to rješivo u budućnosti, budući da sve više useljenika dolazi ovamo i to je dobro za društvo.” Iako se pitanje ne čuje, razumno je pretpostaviti da glasi: “Koliko ste uklopljeni u finsko društvo?”

screenshot: Ivan Pernar/DFacebook

Pri tome treba reći da je govornica upotrijebila izraz „blend in“  koji, prema Merriam-Webster rječniku znači “to look like one belongs with a particular group”, dakle, izgledati kao da pripada uniformiranom finskom društvu. U slučaju gospođe Arianfar sasvim je razumljivo da ne izgleda kao prosječna Finkinja te da će i dalje odskakati od “normalnog”, ako u društvu ne bude više žena poput nje.

Je li Somaya Arianfar rekla da je u Finskoj previše Finaca?

Nije.

Kako je ova manipulacija nastala?

Predmetnih 25 sekundi izdvojeno je iz 22 minute dugog dokumentarca „Islam u Finskoj“ koji je snimila iranska državna novinska agencija Press TV sa sjedištem u Teheranu. U dokumentarcu koji je režirala Rose-Marie Kivijärvi sudjeluju finski znanstvenici koji objašnjavaju finsku povijest u kojoj nije bilo puno prilika za izgradnju odnosa s „drugačijima“ što bi u budućnosti mogao postati problem. Intervjuirani su i finski muslimani kao što je bivši finski nogometni reprezentativac, jedan od rijetkih preostalih tatarskih muslimana u toj zemlji, Atik Ismail koji se svojevremeno okušao i u politici. Upozorio je na sve veću stigmatizaciju muslimana u čemu sudjeluju i političari, ali i pohvalio prednosti finskog društva te upozorio da i u njemu sve više raste strah od drugačijeg.

Somaya Arianfar, čije su rečenice iskorištene za potrebe propagande europske radikalne desnice, a s čijih ih je kanala pokupio i zastupnik Pernar, je matematičarka i informatičarka, doktorica znanosti. Prema javno dostupnim i konzistentnim podacima (LinkedIN, stranice sveučilišta i znanstvene baze), Arianfar radi za Sveučilište tehnologije u Helsinkiju te Ericsson. Povezana je i s američkim Ciscom te tvrtkom Silicon Laboratories Inc. Iz Texaxa. Sudjeluje na znanstvenim i stručnim konferencijama.

Prema službenoj finskoj statistici (Population by religious community, age and sex in 2000 to 2017) muslimana, uključujući i tatarske muslimane, u Finskoj ima 15.359 što je udio od 0,27 posto u ukupnom stanovništvu.

Zašto vam sve ovo pišemo?

Ne budite žrtva manipulacija. U vremenu kada svatko, iz udobnosti vlastite dnevne sobe, može anonimno plasirati manipulacije širokoj javnosti, najvažnije je provjeravati izvore priča koje dijelimo na društvenim mrežama. Ne znate li kako, pročitajte u našem prilogu Kako prepoznati lažne vijesti. Poželite li podijeliti nešto zbilja korisno na Facebooku ili Twitteru, neka to bude ovaj tekst.

Prilažemo cijeli dokumentarac iz kojeg je Ivan Pernar izvukao 25 sekundi.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP