Prati nas

Mozaik

Druga strana Vukovara – grad koji živi i ima budućnost

Na dan kad se čitava Hrvatska prisjeća strašne tragedije Vukovara, mi želimo ispričati malo drugačiju priču o gradu na Dunavu. Prikupili smo nekoliko dobroh vijesti i primjera iz Vukovara kako bi pokazali da je taj grad puno više od tužne kolona sjećanja.

Objavljeno

|

Vukovar (foto: Julie Corsi/Flickr)

Dan je sjećanja na žrtvu Vukovara i čitava se zemlja prisjeća današnjeg dana 1991. godine kad je grad na Dunavu, uz ogromne žrtve, pao u neprijateljske ruke. Vukovarska bolnica, Trpinjska cesta, Ovčara, Velepromet, teško oštećeni vodotoranj… gotovo da nema mjesta u Vukovaru koje ne podsjeća na teška stradanja i ogromnu žrtvu koju je ovaj grad podnio.

No mi smo upravo zbog te žrtve, ove godine 18. studeni odlučili obilježiti malo drugačije. Malo smo pregledali portale i sastavili popis pozitivnih vijesti, projekata i događanja iz Vukovara koje dokazuju da je ovaj grad puno više od tužne kolone sjećanja, da je to grad koji je živ i ima budućnost.


Što ima novo i pozitivno u Vukovaru?

Otvoren studentski dom

Prije nekoliko dana u Vukovaru je otvoren novoizgrađeni Studentski dom „Leopold”. Izgradnja i opremanje Studentskog doma vrijednog 23 milijuna kuna financirani su sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova, a kapaciteta je 108 ležaja u 58 soba opremljenih klimatizacijskim uređajima, mini kuhinjom, televizorom, internetom te svaka sadrži radni prostor i kupaonicu. Dvije dvokrevetne sobe prilagođene su potrebama osoba s invaliditetom.

U Studentskom domu “Leopold” nalazi se i informatički kabinet, odnosno učionica opremljena računalima, pisačem i internetskim pristupom, a na raspolaganju je i zajednički dnevni boravak za druženje, praonica te glačaonica rublja opremljena profesionalnim perilicama i sušilicama, kao i uređaji za glačanje. Na krovu zgrade smještena je solarna elektrana, čime se osigurava korištenje obnovljivih izvora energije, a istovremeno se doprinosi zaštiti okoliša.

Gepostet von Ivan Penava am Dienstag, 13. November 2018

„Riječ je o još jednoj dobroj vukovarskoj priči nastaloj kroz sinergiju Veleučilišta, Grada Vukovara i Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova jer je Studentski dom sadržaj koji će uvelike podići standard studentskog života u Vukovaru te zatvoriti priču o studentskom životu tako da će ponuda za studente Veleučilišta Lavoslav Ružička ovime biti potpuna“, objavljeno je na službenim stranicama grada Vukovara.

A zašto posao ne preseliti ili započeti u Vukovaru?

Ulaganje u bezglutenske žitarice

Talijanska tvrtka La Sanfermese, koja surađuje s proizvođačima svjetski popularne tjestenine Barilla i Mulino Bianco, u proizvodnju na području Vukovara planira uložiti oko šest milijuna eura, objavili su prije nekoliko tjedana portali u Hrvatskoj. Zainteresirani su za ulaganje na vukovarskom području, a vrijednost njihove investicije, kako je prilikom posjeta tom hrvatskom gradu najavio vlasnik tvrtke Giusppe Pelladoni, penje se na oko šest milijuna eura i s realizacijom bi započeli već u drugoj polovini ove godine.

Ova talijanska tvrtka, kako je na svojem Facebooku nakon sastanka s vlasnikom objavio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, u zadnje vrijeme značajno se okrenula proizvodnji bezglutenskog organskog kukuruza. Velikim dijelom, kako je poručio, surađuju s poljoprivrednicima na području istočne Slavonije i Baranje pa im je Vukovar idealno pozicioniran za izvoz željeznicom na područje zapadne Europe zbog nižih transportnih troškova.

Borovo predstavilo pet novih modela Borosana

Legendarne Borosane, isprva radna obuća namijenjena ženama koje tijekom radnog vremena puno stoje, proizvode se već 50 godina. Zanimljivo, proizvodnja nije stala ni tijekom rata. Povodom te velike obljetnice u Borovu su napravili novih pet modela Borosane i plasirali ih na tržište.

“Novi modeli nisu promijenili oblik i dizajn nego smo samo uveli nove i vedrije boje kao i kvalitetnije materijale. Samo su boje i print nove kolekcije drugačiji, kaže voditeljica odjela marketinga u Borovu Marija Rušnov.

U duhu s tradicijom, u koraku s modom Borosana slavi svoj 50. rođendan!Jubilarne Borosane dolaze nam u 5 novih veselih…

Gepostet von Borovo am Samstag, 9. Juni 2018

Još malo žitarica, no ovaj put – ječam

Novi proizvodni pogon mikropivovare u kojoj će se proizvoditi Vukovarsko pivo, od početka godine u vlasništvu tvrtke K pivovari, tvrtke kćeri Zagrebačke pivovare, započeo je u kolovozu s radom u Vukovarskoj gospodarskoj zoni na prostoru poslovno-inovacijskog centra BIC-Vukovar. Vrijednost investicije Zagrebačke pivovare je 11 milijuna kuna i predstavlja značajno ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, lokalnu zajednicu i domaće ljudske resurse.

BIC-Vukovar – mjesto za dobar posao

Inače, teče druga godina otkako je završen projekt Poslovno-inovacijskog centra BIC-Vukovar, s 8.000 četvornih metara proizvodnih hala, prvenstveno za proizvodne djelatnosti, u što je uloženo 21,3 milijuna kuna, najvećim dijelom iz Europskog fonda za regionalni razvoj (18 milijuna kuna), a ostatak iz Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara.

Projekt Poslovno inovacijskog centra Vukovar uključuje proizvodni centar s 11 poslovnih prostora od 160 do 1.400 ‘kvadrata’ namijenjen malim i srednjim poduzetnicima, centar inovativnog poduzetništva s 15 poslovnih prostora od 20 do 75 ‘kvadrata’ namijenjen je manjim inovativnim tvrtkama, a tu je i edukacijski centar s konferencijskom dvoranom i dvoranom za edukaciju.

Zašto posjetiti Vukovar i druge dane u godini

Vukovar Film Festival

Filmski festivali važan su dio kulturne baštine svake države, a u Vukovaru se već 12. godinu zaredom, u mjesecu kolovozu, održava Vukovar Film Festival. „Film na određeni način ujedinjuje ljude, a zajedničko gledanje filma daje posebnu sveprožimajuću energiju koja spaja. Danas u ovim turbulentnim vremenima više nego bilo što potrebno nam je to nešto što spaja različitosti“, kaže se na stranici festivala.

Festival se tradicionalno održava na više lokacija u gradu, a od ove godine to su terasa Agencije za plovne putove, perivoj Dvorca Eltz, CineStar Vukovar, Vukovarska ada, Magenta 1 Vukovar Waterbus te u kinu u Borovu naselju. Vukovar Film Festival je fokusiran na filmove podunavskih zemalja, a o najboljim dugometražnim i kratkometražnim filmovima te nagradi ‘Zlatni šlep’ za svaku od kategorija odlučuje stručni žiri.

12. Vukovar Film Festival u CineStaru! 💪Od 20. do 26. rujna u CineStar Cinemas Hrvatska u Zagrebu, Osijeku i Rijeci pogledajte najkvalitetnije filmove s ovogodišnjeg VFF-a! 👍❤️

Gepostet von Vukovar Film Festival am Dienstag, 11. September 2018

Ružičkini dani

Ružičkini dani tradicionalni su skup stručnjaka i znanstvenika iz područja kemije, kemijskog i biokemijskog inženjerstva, prehrambene tehnologije, medicinske biokemije i farmacije, te kemije u poljoprivredi, šumarstvu i zaštiti okoliša koji se održava svake godine u mjesecu rujnu u Vukovaru.

Ovogodišnji Dani održani su pod sloganom  “Danas znanost – sutra industrija”. Taj je slogan promovirao i sam Lavoslav Ružička koji je svoja znanstvena otkrića realizirao u industriji, najviše u farmaceutskoj te uvijek naglašavao da se treba baviti znanosti i tu znanost primijeniti u gospodarstvu.

Baština i turizma u franjevačkom samostanu

Franjevački samostan Vukovar predstavio je projekt “Integracija kulturne i povijesne baštine Franjevačkog samostana Vukovar u turističku ponudu grada Vukovara” kojim će se kroz ulaganja u obnovu i revitaliziranje kulturnih dobara u sklopu Franjevačkog samostana otvoriti novi turističko-edukativni potencijali grada Vukovara te cjelokupne Vukovarsko-srijemske županije.

Ovim projektom, čiju provedbu sufinancira Europski fond za regionalni razvoj te Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, obnovit će se i očuvati jedno nepokretno kulturno dobro, Franjevački samostan Vukovar, te četiri pokretna kulturna dobra. Pored navedenog, do kraja godine u sklopu Franjevačkog samostana bit će smješten Franjevački muzej, dok će se rekonstrukcijom i uređenjem potkrovlja stvoriti odgovarajući prostor za znanstveno-edukativne aktivnosti kao i za adekvatno zbrinjavanje velikog fundusa knjiga knjižnice fra Marko Kurolt.

Neiskorišteni podrum Franjevačkog samostana zamijenit će vinoteka i suvenirnica u sklopu kojih će biti dostupni dizajnirani suveniri i brošure muzeja kao i suveniri te ostali proizvodi lokalnih proizvođača (vinara, obrta za izradu suvenira, pčelara i sl.), a što će kulturnom dobru samostana pružiti dodatnu, tržišnu vrijednosti.

.

Mozaik

Svi pričaju o tjelesnom mirisu starijih ljudi. No on možda uopće nije tako loš?

Potražite li na internetu odgovor na ovo pitanje, dobit ćete svakojaka mišljenja. A niti znanstvenici se ne slažu oko toga što uzrokuje taj poseban slatkast miris. I postoji li on uopće.

Objavljeno

|

Prošle smo godine ja i moj muž proveli par mjeseci putujući. Za to vrijeme smo našu kuću iznajmili starijem bračnom paru dok se njihova kuća preuređivala. Kad smo se nakon nekoliko mjeseci vratili, kuća je bila besprijekorno čista no u zraku je bio specifičan miris: pomalo ustajao i slatkast, imao je i notu jagoda u kartonskoj kutiji, piše za New York Times Ann Bauer.

Obrisala sam površine i oprala podove no miris je i dalje bio tu. Nije to bio jako neugodan miris ali pomalu čudan i ljudski. Kasnije te večeri sam potražila na internetu: “Imaju li stariji ljudi poseban miris?” Odgovori koje sam dobila bili su da. I ne. I možda.


Spomenula sam to svoje pitanje grupi spisateljica s kojima se povremeno družim, i koje su u dobi od 40 do 70 godina, i dobila vrlo različite odgovore. Mlađe žene su rekle da postoji miris koje povezuju sa starenjem, no starije su to smatrale dobizmom, a neke se čak i uvrijedile.

Meni su 53 godine i postajem sve osjetljivija na ovo pitanje, no također trebam i informacije. Ako postoji način da popravim svoj osobni miris, sada i u budućnosti, želim znati. Zato sam odgovor potražila kod dvoje renomiranih znanstvenika i od njih dobila jednako podijeljeno mišljenje.

Svi su nanjušili stariju osobu

Johan Lundstrom, 46-godišnji biolog u istraživačkom centru za kemiju Monell, kaže da su njegova istraživanja potvrdila ono što su japanski znanstvenici ustanovili još 2001. Nezasićeni aldehid zvan 2-nonenal u većoj je mjeri prisutan na koži starijih osoba gdje često proizvodi specifičan travkast, voskast ili masnjikav miris.

Njegova studija analizirala je uzorke znoja ispod pazuha ljudi u dobi između 20 i 95 godina  i zatim te uzorke ponudila 41 sudioniku na ocjenjivanje koji su trebali reći koliko im je neki miris intenzivan ili neugodan. Sudionici su također mogli označiti misle li da pojedini miris dolazi od mlađe ili starije osobe, a Lundstrom je poslije analizom ustanovio da su skoro svi pogodili ako se radilo o starijoj osobi.

Miris starijih je slabiji od mirisa mlađih ljudi

No George Preti, 74-godišnji organski kemičar također iz centra Monell, kaže kako se njegova istraživanja ne poklapaju s onima japanskih znanstvenika ili doktora Lundstroma. Doktor Preti je uzimao uzorke s kože gornjeg dijela leđa i nadlaktica, podvrgao ih kromatografiji i spektrometriji te ustanovio da niti jedna metoda analize nije otkrila prisutnost 2-nonenal kod starijih ispitanika.

“Miris starijih ljudi je zapravo slabiji od mlađih”, kaže doktor Preti. “Ukoliko ne odete u neki starački dom gdje postoje različiti higijenski aspekti, nećete pronaći onaj tipičan slatkasti miris o kojemu svi pričaju.”

“Znam što vam je George rekao”, kazao je doktor Lundstrom. “No on je u krivu. Njegova studija je bila postavljena preusko. On je osjetljiv na ovu temu jer je i on sam star.”

Najgore vonjaju sredovječni muškarci

Općenito, studije pokazuju da na “slijepom testu” mirisa najgore prolaze sredovječni muškarci jer njihov miris uvijek bude proglašen najgorim, gorim i od mlađih i od starijih osoba. Najbolji miris, unatoč našim strahovima, imaju sredovječne žene. Kemijska analiza otkriva zašto je to tako: mlađi i stariji imaju nižu razinu lojne sekrecije.

Studija doktora Lundstroma potvrdila je postojanje “mirisa starih ljudi” no naglasio je da većina sudionika ispitivanja taj miris nije ocijenila kao neogodan već neutralan. Lundstrom vjeruje da se taj miris percipira kao neugodan uglavnom zbog konteksta. Lundstrom to uspoređuje s mirisom kravlje balege kojeg u štali smatramo prirodnim, no u spavaćoj sobi uznemirujućim i neugodnim.

Sve je u kontekstu

“U japanskoj studiji su oni ljudi kojima nije rečeno o kakvom se mirisu radi, miris ocijenili neutralnim. No kad su ljudi znali da je miris od starije osobe, ocijenili su ga neugodnim.”

Pristranost u Japanu je očita. Oni čak imaju i riječ za miris starijih ljudi – kareishu – i ona ima negativnu konotaciju. Jedna japanska kompanija, Mirai Clinical, za 16 dolara prodaje i poseban sapun od kakija za koji obećaje da eliminira “uvredljive mirise”.

Doktor Preti sumnja u znanstvenost studije iz 2001. “Kad je studija objavljena, bilo mi je 57 godina i bio sam prilično uvrijeđen njome. Grupa sudionika koje su označili kao stare, uključivala je i ljude od 40 godina. Pa to je ludo!”, kaže doktor Preti.

S druge strane, doktor Lundstrom prihvaća zaključke japanske studije no sumnja u učinkovitost proizvoda baziranih na priči o kereishu; kaže kako nikakav skupocjeni sapun neće popraviti stvar. “Miris ima vrlo veliku podsvjesnu komponentu, pa maskiranje neće pomoći. Svaki miris se veže uz poseban kemijski receptor u nosu i ta informacije putuje čak i kroz vrlo intenzivan parfem”, kaže Lundstrom.

Umjesto toga, on svojim vlastitim ostarjelim roditeljima savjetuje da ostanu aktivni, redovito zrače kuću i peru odjeću i posteljinu, čak i ako se ne doima prljavo. Druge faktore poput genetske predispozicije ili općeg zdravlja je teže kontrolirati.

Bolesti utječu na miris…

Znanstvenici se slažu da ljudi s kroničnim bolestima češće imaju poseban miris, bez obzira na dob. Doktor Preti to više povezuje s posebnom prehranom, metabolizmom i osobnom higijenom, a doktor Lundstrom s mogućnošću – koja je još u postupku istraživanja – da upalni procesi u tijelu uzrokuju odumiranje stanica što proizvodi određen miris.

Doktor Preti, unatoč svojem uvjerenju da stariji ljudi mirišu manje intenzivno i bolje od mlađih ljudi, preporučuje istu stvar.

“To zvuči dosta razumno”, kaže doktor Preti nakon što je čuo Lundstromovu teoriju. “Mi nismo razgovarali o upalnim procesima, a svi sudionici studije rekli su da su zdravi.”

Oba znanstvenika spomenula su da ljudi s godinama, uglavnom oko sedmog desetljeća, pomalo gube osjet mirisa što dovodi do smanjenog osjeta vlastitog mirisa – poput disanja u vlastite dlanove ili njuškanje vlastitog pazuha.

“Uvjeren sam da zdrav osamdesetogodišnjak proizvodi manje mirisa od zdravog tridesetogodišnjaka”, nastavlja doktor Preti. “No kad se u sve upletu bolest i nepokretnost, stvar se komplicira. Vjerujte mi, ja sam brinuo o nekome tko je imao moždani udar. To je posve druga stvar.”

Nonenal i njegov rođak slađeg mirisa, nonanal, aldehidi su otkriveni u dvadesetim godinama prošlog stoljeća otkada se u malim količinama koriste u industriji mirisa i aroma.

“Nonanal, koji se također može naći i na koži starijih ljudi, u industriji parfema zove se i aldehid C-9 i jedan je od sastojaka slavnog parfema Chanel 5′” kaže doktor Craig Warren, konzultant za mirise i bivši potpredsjednik međunarodne kompanije Internationals Flavors and Fragrances.

… a i prehrana

“Moguće je da je taj aldehid prisutniji kod Japanaca nego Amerikanaca”, kaže Warren. (Doktor Preti je iznio pretpostavku da je tome tako jer Japanci jedu mnogo ribe.) “Sada mi je skoro 80 godina i proveo sam život istražujući mirise. Da mi netko kaže da imam specifičan miris, ne bih se uvrijedio nego bih pokušao nešto poduzeti u vezi s time.”

Nova metoda maskiranja mirisa možda je ključ. Doktor Warren surađuje s kompanijom iz Illinoisa, Belle Aire Creations, koja je razvila tehniku maskiranja mirisa većom molekulom koja više ne može s površine “pobjeći” u zrak. “Nonenal bi bio savršeni kandidat za tu tehniku maskiranja'”, kaže doktor Warren. “No koliko ja znam, nitko nije u potrazi za sredstvom kojim bi maskirao taj miris. Tržište nije izrazilo potrebu za tim.”

No možda se radi o tome da je ta tema preosjetjiva za američku kompaniju, dodaje Warren. Neki proizvođači sredstava za žensku higijenu optuženi su za seksizam pa se kompanije možda boje da ne naljute starije kupce.

I na kraju: Ne brinite

Za sada je najbolji način da se riješite mirisa povezanih sa starenjem taj da se dobro brinete o sebi i svom domu: vježbajte, ostanite zdravi i hidratizirani, jedite zdravu hranu, otvorite prozore, redovito perite i čistite. I ne brinite o mirisu.

Nedavno sam svratila do onih starijih prijatelja kojima sam svojevremeno iznajmila kuću. Dok je gospođa posluživala čaj, ponovno sam osjetila onaj slatkasti miris kojeg se nisam mogla riješiti u svojoj kući. No u njihovom udobnom i šarmantnom domu ispunjenom jastucima i tepisima, nije me smetao.

Kontekst, pomislila sam. S obzirom na to, doktor Lundstrom je imao pravo.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP