Prati nas

Zdravlje

KAO DA ĆU PUKNUTI...

Zašto sam stalno nadut?

Sigurno vam je poznat taj osjećaj: trbuh je napet kao da će puknuti, teško se krećete, ne možete zakopčati hlače… Svakome se dogodi da je tu i tamo nadut. No ako vam se to događa često, možda imate problem. Evo o čemu se najčešće radi…

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako spriječiti nadutost?
foto: Pixabay

Svatko se ponekad osjeća naduto. Ponekad je kriv „onaj posljednji komad kolača koji je tako dobro izgledao“, a ponekad su u pitanju i veći problemi. Ako vas nadutost često muči, možda je vrijeme za posjet liječniku. A možda ste samo osjetljivi na neke vrste namirnica. Evo što sve može biti razlogom zašto tako teško zakopčavamo hlače.

Problemi s vjetrovima

Ljudi koji misle da je za njihovu nadutost kriva tek veća količina plina koji se stvara u njihovim probavnim organima, moraju znati zašto do te povećane količine plina uopće dolazi. Možda imate osjetljiviju probavu pri čemu je ona previše ili premalo aktivna. Zatim, razlog može biti i želučani refluks te hemoroidi. Ako smatrate da prečesto patite od vjetrova, svakako posjetite liječnika.


Sol

Naše tijelo treba sol, u to nema dvojbe. No previše sol zadržava vodu u tijelu i može uzrokovati probleme s povišenim krvnim tlakom. No želite li smanjiti unos smanjiti unos soli, nije dovoljno samo obratiti pozornost na onu sol koju sami dodajete u hranu. Pažljivo čitajte deklaracije proizvoda i informirajte se koliko je soli u njima. Jer ako vam se neka hrana ne čini slanom – ne znači da u njoj nema soli.

Previše ugljikohidrata

Ugljikohidrati su energija koju vaše tijelo može vrlo brzo iskoristiti. No previše ugljikohidrata ponovno može dovesti do zadržavanja vode. Jednostavni ugljikohidrati poput bijelog kruha, tjestenine od bijelog brašna, slastica i sokova ulaze u vaš krvotok gotovo istog časa. Stoga je bolje konzumirati kompleksne ugljikohidrate sadržane u cjelovitim žitaricama, voću i povrću jer im treba dulje vrijeme za probavu.

Prejedanje

Ovo i ne treba posebno pojašnjavati. Vaš je želudac otprilike veličine šake. Može se rastegnuti no rastegne li se previše, mogli biste se osjećati naduto, pogotovo ako unosite mnogo soli i ugljikohidrata. Jedan od vrlo korisnih savjeta je da prestanete jesti kad ste napola puni.

Gazirani sokovi

Ti mjehurići u gaziranim pićima, pjenušcu ili mineralnoj vodi puni su plina, i to kisika. Kad ih pijete, oni mogu napuniti vaš probavni sistem. Nešto od toga nestati će podrigivanjem no kad mjehurići jednom stignu do vašeg probavnog trakta, ostat će ondje sve dok ne izađe na drugu stranu. Osim toga, sokovi sadrže i šećer što znači da zbog toga možete zadržavati vodu i osjećati se još nadutijima.

Jedete prebrzo

Što brže jedete, to više zraka gutate. A baš kao i u slučaju gaziranih pića, kad mjehurići stignu do vaše probave, mogu učiniti da se osjećate naduto. Stoga jedite polako. Uostalom, vašem mozgu treba oko 20 minuta da „shvati“ da je tijelo nešto pojelo i da više nije gladno.

Zatvor

Većini se dogodi da s vremena na vrijeme preskoče koji odlazak na toalet, no ako vam se to događa često, možda imate problem. Možda ne pijete dovoljno vode, ili se ne krećete dovoljno, ili trebate napraviti neke izmjene u prehrani, ili ste pod stresom. Bilo kako bilo, zatvor može pospješiti osjećaj nadutosti. Događa li vam se to često, pojačajte unos namirnica koje otvaraju ili posjetite liječnika.

Mliječni proizvodi

Hrana poput mlijeka i sladoleda može izazvati nadimanje, bol u trbuhu i vjetrove ako vaše tijelo ima problema u probavljanju mliječnih šećera zvanih laktoza. Obično se ne radi o ničemu ozbiljnom, no primijetite li kod sebe ovakve simptome, dobro je izbjegavati mlijeko. Postoje i lijekovi koji vam mogu pomoći da lakše probavite mliječne proizvode, no postoje i zamijene za mlijeko u vidu biljnih mlijeka poput onih od soje ili badema.

Prekomjerna težina

Ako ste u proteklim mjesecima natukli koju kilu više, vjerojatno ćete se osjećati napuhnuto jer se prekomjerna težina obično prvo nakuplja oko struka. To salo zauzima prostor želucu te se on nema gdje širiti kad unosimo više hrane. Razmislite zato o svojoj prehrani i tjelovježbi i riješite se prekomjernih kila koje vam smetaju.

Fruktoza

Ovu vrstu šećera tijelo najteže razgrađuje što može dovesti do proble4ma s vjetrovima, nadimanjem i boli u trbuhu. Osim što se fruktoza normalno nalazi u mnogim namirnicama poput voća, dodaje se i u razne proizvode u formi „visoko fruktoznog kukuriznog sirupa“ ili sličnog. Smatrate li da vam fruktoza smeta, vodite dnevnik prehrane kako biste utvrdili osjećate li se doista lošije nakon unosa fruktoze.

Masnoće

Naše tijelo svakako treba masnoću kako bi moglo obnavljati stanice i koristiti vitamine. No previše masnoće može vas učiniti nadutima jer masnim stanicama treba više vremena da se probave od drugih tipova hrane. Osim toga, masna hrana sadrži i više kalorija pa je lako dobiti koju kilu viška ako nismo pažljivi.

Mjesečnica

Mnoge žene pate od PMS-a ili predmenstrualnog sindroma. Osim što se tada osjećaju umorno, dobiju prištiće i lošijeg su raspoloženja, mogu se osjećati i naduto. Iako nisu do kraja poznati razlozi zašto se to događa, vjerojatno je povezano s hormonima. Moglo bi vam pomoći ako vježbate i na nekoliko dana smanjite unos jednostavnih ugljikohidrata, šećera i soli.

.

Zdravlje

Koronastatistike: Kolike su šanse za preživljavanje na respiratoru?

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Imamo 5 ljudi između 35 – 45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima. Zar ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme?” izjavila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Frab Mihaljević” Alemka Markotić.

“Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak”, objasnila je Markotić sinoć na HRT-u.


Većina pacijenata koji završe na respiratorima, javlja istovremeno NPR, neće preživjeti. A mnogi koji će živjeti, ne mogu se skinuti s aparata za disanje. Pokazuje to nekoliko manjih istraživanja provednih u Sjedinjenim Državama, Kini i Europi.

“Jako brine podatak da puno pacijenata koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju ne izađe iz bolnice”, kazala je za NPR Tiffany Osborn, specijalistica za intenzivnu njegu sa Sveučilišta Washington. To potvrđuje i Negin Hajizadeh, specijalist pulmološke intenzivne njege: “Imali smo nekoliko pacijenta u Northwell bolnicama koje smo skinuli s respiratora, ali većinu ne možemo skinuti.”

Najveće istraživanje o mortalititu pacijenata zaraženih koronavirusom spojenih na respiratore dolazi iz ustanove “Intensive Care National Audit & Research Centre” u Londonu. Ono pokazuje da je od 98 pacijenta na respiratoru samo 33 otpušteno živo. Brojke koje dolaze iz kineskog Wuhana još su gore; samo su tri od 22 osobe na respiratoru preživjele. Analiza iz Washingtona pokazuje da je od 18 pacijenata koji su stavljeni na respirator, njih devet preživjelo, no samo ih šestero može samostalno disati.

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje. “Ne znamo od kakve će pomoći biti respiratori”, kaže Osborn. “Oni mogu pomoći da kratkotrajno pacijenta održimo na životu, nismo sigurno da je to moguće na dugo vrijeme.”

Podsjetimo, i Alemka Markotić je ispravila svoja očekivanja o trajanju mehaničke ventilacije pacijenata koji boluju od COVID-19. Ranije je tvrdila da će ona trajati od 7 do 10 dana, no stečeno iskustvo pokazuje drugačije. “Dosadašnja iskustva pokazuju da se može očekivati da će teži slučajevi provesti dva do tri tjedna na respiratoru”, kaže ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”. Hrvatska je s jučerašnjim danom imala 35 pacijenata spojenih na respiratore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP