Prati nas

Vijesti

Nepedagoške mjere

Profesoru koji je navodno ošamario učenike otkaz godinu dana prije umirovljenja?

Nema opravdanja za nasilno ponašanje prema djeci, posebno ako ono dolazi od osoba koje su za svoj poziv odabrale odgoj i obrazovanje djece.

Objavljeno

|

Smiju li učitelji tući djecu?
Ilustracija (screenshot: HTV)

Profesoru koji je u čakovečkoj Tehničkoj školi fizički nasrnuo na učenike prijeti otkaz i to samo godinu dana prije no što se trebao umiroviti. Još uvijek se čekaju rezultati nadzora prosvjetne inspektorice.

„Ja sam to napravio i kad bih morao, opet bih napravio, sram me da sam morao. Mene ne štiti sustav, mene ne štiti uprava škole, ravnatelji su ok, ali sustav nastavnike ne štiti“, riječi su profesora koji je, nakon što su ga provocirali i gađali kredom tijekom nastave, uzeo stvar u svoje ruke. Prema neslužbenim informacijama, razredne kolege tvrde da je profesor neugodne učenike ošamario. On je pak za medije ispričao da ih je gurnuo. 


„Ta je izjava u dijelu u kojem profesor navodi da bi ponovno napravio isto svakako problematična. Očito je profesor izgubio strpljenje i ne može se nositi sa situacijom – komentirala je za Jutarnji list Suzana Hitrec, predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola Hrvatske, dodajući da bi sukladno propisima profesoru zbog fizičkog nastraja na učenike moglo uslijediti otkazivanje ugovora o radu.

„Nema opravdanja za nasilno ponašanje prema djeci, posebno ako ono dolazi od osoba koje su za svoj poziv odabrale odgoj i obrazovanje djece. Odrasli djeci moraju biti model u ponašanju pa, ako su i izloženi provokacijama, oni svojim ponašanjem moraju djeci pokazati kako nenasilno odgovoriti na te provokacije“, poručuje pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.

.

Vijesti

Rast plaća u javnom sektoru za posljedicu ima i rast mirovina

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski prosvjed 2018.

Povećanje plaća u javnom sektoru znatno će utjecati i na indeksaciju mirovina, koje bi iduće godine mogle porasti oko 4 posto, odnosno 100 kuna, a od 2021., kada se realizira dogovoreno 12-postotno povećanje plaća u većem dijelu javnog sektora, još i više, javlja Večernji list.

Prosječna radnička mirovina iznosi oko 2.500 kuna (bez uključivanja mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora oko 2.800 kuna), pa bi po tome prosječne mirovine do kraja iduće godine mogle narasti na 2.600 kuna. Djelatne vojne osobe sad u prosjeku imaju oko 3.900 kuna mirovine, branitelji oko 6.000, a pripadnici HVO-a oko 3.200. Poznato je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje prema cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu.


Kako analizira Večernji, prvo iduće travanjsko usklađenje mirovina moglo bi biti skromnije, no već od rujna, a pogotovo u travnju 2021. postoci povećanja mirovina bit će znatno veći jer će u međuvremenu plaće u zdravstvu porasti oko 13 posto, a u prosvjeti nešto više od 12 posto.

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Umirovljeničke su udruge pojačale pritisak na Vladu da promijeni cenzus po kojemu se stječe pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, no zasad nema potvrde s Vladine strane da bi u tome mogli i uspjeti do idućeg usklađenja. Prema podacima s kraja prošle godine, besplatno dopunsko osiguranje ima 120 tisuća umirovljenika, odnosno svaki deseti umirovljenik, ali Sindikat umirovljenika Hrvatske tvrdi da se sa svakim usklađivanjem njihov broj smanjuje jer i oni s najnižim mirovinama preskaču niske dohodovne limite. U pet godina, bez dopunskog osiguranja ostalo je oko 85 tisuća umirovljenika, a limiti su propisani davne 2004. godine. U Vladi, međutim, još ne znaju što s limitima, a moguće ih je promijeniti ili Vladinom uredbom ili promjenom zakona o zdravstvenom osiguranju, koja je uvrštena u plan Ministarstva zdravstva za drugo tromjesečje 2020. godine

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP