Prati nas

Zdravlje

Post ima smisla

Intervalna hit dijeta – moguće je jesti sve i mršavjeti

Šećerni i masni metabolizam kod onih koji prakticiraju ovu metodu, ili pak ovu dijetu, bi trebao biti poboljšan, a dugoročnim prakticiranjem čak umanjiti rizike od obolijevanja od raka ili dijabetesa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako smršaiti ležeći?
foto: BigStock

Jedeš normalno ali s dugim pauzama. Ovo je aktualni trend kada su dijete u pitanju – intervalni post. No funkcionira li ova dijeta uopće? Da ali ne bolje nego druge, kažu stručnjaci.

Kako piše Deutsche Welle, intervalni post, odnosno suzdržavanje od obroka tijekom određenog razdoblja je novi trend u nutricionizmu. On bi trebao pomoći u topljenju prekomjernih naslaga, na primjer na kukovima. Osim toga ova metoda intervalnog posta je uz to i zdrava, a također i efikasnija od drugih dijeta. To su uvriježena mišljenja o prednostima intervalnog posta koja je tim znanstvenika okupljenih oko Ruth Schübel iz njemačkog Centra za istraživanje raka u Heidelbergu sada relativirao.


Što je intervalni post?

Cilj je da se organizam redovnim suzdržavanjem od obroka privikne živjeti od svojih rezervi. Šećerni i masni metabolizam kod onih koji prakticiraju ovu metodu, ili pak ovu dijetu, bi trebao biti poboljšan, a dugoročnim prakticiranjem čak umanjiti rizike od obolijevanja od raka ili dijabetesa. Osim toga ova metoda je omiljena i zbog smanjenja tjelesne težine. Za razliku do drugih vrsta dijeta, kao na primjer bazne ili iscjeliteljske dijete, kod intervalnog posta se radi o dugoročnoj nutricionističkoj metodi.

Kako djeluje?

Kod intervalnog posta postoje različite metode. Jedna od njih je forma – 8:16. Osam sati dnevno se može jesti, ali ostalih 16 – gladovanje! Druga forma je 5:2. Naime, pet dana u tjednu se hranite normalno, a onda dva dana drastično smanjujete unos kalorija na oko 500 po danu.

Takozvani dinner-cancelling propisuje da se dva do tri dana treba suzdržavati od večere. Tako se radi pauza 14 sati, do doručka kojeg se u tom slučaju ne morate odreći!

Kako najlakše smršavjeti?
foto: Pixabay

Što je bio cilj studije?

Tim znanstvenika okupljen oko Ruth Schüibel je u tri grupe podijelio 150 pretilih osoba. Jedna grupa se hranila po principu 5:2, druga grupa je smanjila kalorije na konvencionalan način, a kontrolna grupa se hranila kao i obično.

“Cilj studije je bio da se različiti načini prehrane, kao na primjer intervalni post po principu 5:2, usporede s konvencionalnom dijetom. I onda da se vidi kakve se promjene događaju u metabolizmu i tjelesnoj težini”, objašnjava Schübel.

Rezultat je jasan

Ali, je li intervalni post zaista najefektivniji od onog što danas nudi moderno tržište dijeta? Studija je došla do jasnog rezultata. Da, efektivna je kada je u pitanju gubitak tjelesne težine. Ali, intervalni post nije ništa bolji od drugih dijeta.

“Studija je pokazala da su intervalni post i konvencionalna dijeta slični kada je riječ o metabolizmu i mršavljenju, ali da se niti jedna metoda nije pokazala superiornijom u odnosu na drugu”, rezimria Schübel.

Deblji muškarci duže vode ljubav
foto:BigStock

Pozitivno djelovanje po zdravlje

Pokazalo se da intervalni post pozitivno djeluje na tijelo. Jer, tijelo počinje trošiti kratkoročne energetske rezerve, crpi šećerne rezerve i počinje sustavno razgrađivati masne naslage. “Mogli bismo zaključiti da intervalni post pozitivno djeluje na metabolizam, kao i na masni metabolizam”, kaže Schiübel. “Ali, ove efekte vidimo i kod konvencionalnih dijeta.”

Pojedine znanstvene studije su u prošlosti pokazale da se povremenim postom dugoročno umanjuje rizik od obolijevanja od dijabetesa i raka. O tome Rut Schübel nije mogla ništa reći. Ali: “Svi naši sudionici su bili zdravi, ali smo uočili da se intervalni post pozitivno odrazio na metaboličke profile koji predstavljaju rizike za dobivanje raka ili dijabetesa.” (Ann-Christin Herbe, Deutsche Welle)

.

Zdravlje

Ipak nije kao gripa, COVID-19 je šest puta smrtonosniji

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prema zadnjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, prosječna smrtnost oboljelih od covida-19 je 0,6 posto, piše Jutarnji list.

To koronavirus čini šest puta smrtonosnijom bolešću negoli je to sezonska gripa. Prema riječima epidemiologinje dr. Marije Van Kerkhove, “možda to ne zvuči mnogo, ali to je ipak visoka smrtnost jer ubija jednog od 167 oboljelih”.


Naime, službene statistike govore da je od početka pandemije umrlo 700.000 ljudi od 18,200 milijuna, ali prema procjenama, taj je broj puno veći odnosno oko 115 milijuna, a u tom slučaju smrtnost je 0,6 posto.

Za stručnjake je vrlo izazovno procijeniti stopu smrtnosti od koronavirusa jer je sigurno da svim zaraženima bolest nije dokazana, što znači i da sve smrti od korone nisu evidentirane.

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Po toj metodologiji smrtnosti od covida-19 u Hrvatskoj bila bi 0,19 posto kaže dr. Ivana Pavić Šimetin, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, donosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP