Prati nas

Zdravlje

Post ima smisla

Intervalna hit dijeta – moguće je jesti sve i mršavjeti

Šećerni i masni metabolizam kod onih koji prakticiraju ovu metodu, ili pak ovu dijetu, bi trebao biti poboljšan, a dugoročnim prakticiranjem čak umanjiti rizike od obolijevanja od raka ili dijabetesa.

Objavljeno

|

Kako smršaiti ležeći?
foto: BigStock

Jedeš normalno ali s dugim pauzama. Ovo je aktualni trend kada su dijete u pitanju – intervalni post. No funkcionira li ova dijeta uopće? Da ali ne bolje nego druge, kažu stručnjaci.

Kako piše Deutsche Welle, intervalni post, odnosno suzdržavanje od obroka tijekom određenog razdoblja je novi trend u nutricionizmu. On bi trebao pomoći u topljenju prekomjernih naslaga, na primjer na kukovima. Osim toga ova metoda intervalnog posta je uz to i zdrava, a također i efikasnija od drugih dijeta. To su uvriježena mišljenja o prednostima intervalnog posta koja je tim znanstvenika okupljenih oko Ruth Schübel iz njemačkog Centra za istraživanje raka u Heidelbergu sada relativirao.


Što je intervalni post?

Cilj je da se organizam redovnim suzdržavanjem od obroka privikne živjeti od svojih rezervi. Šećerni i masni metabolizam kod onih koji prakticiraju ovu metodu, ili pak ovu dijetu, bi trebao biti poboljšan, a dugoročnim prakticiranjem čak umanjiti rizike od obolijevanja od raka ili dijabetesa. Osim toga ova metoda je omiljena i zbog smanjenja tjelesne težine. Za razliku do drugih vrsta dijeta, kao na primjer bazne ili iscjeliteljske dijete, kod intervalnog posta se radi o dugoročnoj nutricionističkoj metodi.

Kako djeluje?

Kod intervalnog posta postoje različite metode. Jedna od njih je forma – 8:16. Osam sati dnevno se može jesti, ali ostalih 16 – gladovanje! Druga forma je 5:2. Naime, pet dana u tjednu se hranite normalno, a onda dva dana drastično smanjujete unos kalorija na oko 500 po danu.

Takozvani dinner-cancelling propisuje da se dva do tri dana treba suzdržavati od večere. Tako se radi pauza 14 sati, do doručka kojeg se u tom slučaju ne morate odreći!

Kako najlakše smršavjeti?
foto: Pixabay

Što je bio cilj studije?

Tim znanstvenika okupljen oko Ruth Schüibel je u tri grupe podijelio 150 pretilih osoba. Jedna grupa se hranila po principu 5:2, druga grupa je smanjila kalorije na konvencionalan način, a kontrolna grupa se hranila kao i obično.

“Cilj studije je bio da se različiti načini prehrane, kao na primjer intervalni post po principu 5:2, usporede s konvencionalnom dijetom. I onda da se vidi kakve se promjene događaju u metabolizmu i tjelesnoj težini”, objašnjava Schübel.

Rezultat je jasan

Ali, je li intervalni post zaista najefektivniji od onog što danas nudi moderno tržište dijeta? Studija je došla do jasnog rezultata. Da, efektivna je kada je u pitanju gubitak tjelesne težine. Ali, intervalni post nije ništa bolji od drugih dijeta.

“Studija je pokazala da su intervalni post i konvencionalna dijeta slični kada je riječ o metabolizmu i mršavljenju, ali da se niti jedna metoda nije pokazala superiornijom u odnosu na drugu”, rezimria Schübel.

Deblji muškarci duže vode ljubav
foto:BigStock

Pozitivno djelovanje po zdravlje

Pokazalo se da intervalni post pozitivno djeluje na tijelo. Jer, tijelo počinje trošiti kratkoročne energetske rezerve, crpi šećerne rezerve i počinje sustavno razgrađivati masne naslage. “Mogli bismo zaključiti da intervalni post pozitivno djeluje na metabolizam, kao i na masni metabolizam”, kaže Schiübel. “Ali, ove efekte vidimo i kod konvencionalnih dijeta.”

Pojedine znanstvene studije su u prošlosti pokazale da se povremenim postom dugoročno umanjuje rizik od obolijevanja od dijabetesa i raka. O tome Rut Schübel nije mogla ništa reći. Ali: “Svi naši sudionici su bili zdravi, ali smo uočili da se intervalni post pozitivno odrazio na metaboličke profile koji predstavljaju rizike za dobivanje raka ili dijabetesa.” (Ann-Christin Herbe, Deutsche Welle)

.

Zdravlje

Zimska depresija posebno pogađa starije, a liječi se svjetlošću

U ovim hladnim, sivim danima se čuje kako terapija svjetlom pomaže protiv tipične zimske depresije. Pomaže li doista? Ili se sami uvjeravamo u to? Da, to doista pomaže – uglavnom, ali ne svima.

Objavljeno

|

Autor

Još je starogrčki liječnik Aretaios savjetovao: “Letargičare valja izložiti svjetlosti i pustiti ih njegovom zračenju”. Jer vječiti umor – makar se spava više nego inače, bezvoljnost i loše raspoloženje u hladnim zimskim danima kad su ionako dani kratki su poznati simptomi i davno prije nego što je to dobilo pomodni naziv Seasonal Affective Disorder (SAD). Običnim rječnikom rečeno, to je zimska depresija i nema malo ljudi koji bi se možda najradije, kao medvjed, zavukli nekamo i spavali sve do ljepših dana, piše Deutsche Welle.

Nipošto ne griješe niti oni koji u ovim danima i spontano posežu za (toplom?) čokoladom: u njoj se nalazi prilična količina aminokiseline triptofana koji se u našem mozgu pak pretvara u serotonin, takozvani “hormon sreće”. Ali taj hormon doista nastaje i sunčanog dana zbog obilja svjetla.


Henrik Oster iz Instituta za neurobiologiju Sveučilišta Lübeck upozorava i kako je problem što već silom prilika po zimi palimo svjetlo i po danu i po noći – i tako narušavamo unutrašnji ritam našeg tijela. “Više ne funkcionira sinkronizacija našeg tijela s dobom dana. To pokušavamo korigirati tim umjetnim svjetlosnim signalom u terapiji svjetlom”.

Tko želi izići van po ovakvom vremenu?

Uobičajena rasvjeta koju imamo kod kuće ili u uredu neće postići taj učinak. Doduše, najbolje bi bilo i po zimi dan provoditi na otvorenom jer je i po tmurnom, zimskom danu zapravo dovoljno svjetlosti da nas to živne. Ali zima je, i ako se nekad još to moralo, tko će danas provoditi vrijeme na hladnoći. Zato se pokazalo kako takva svjetlosna terapija pomaže jer je to svjetlost i od 10.000 luksa. Ne treba niti pretjerivati: dovoljno je provesti pola sata pod takvom svjetlošću i nipošto ne gledati u izvor svjetla. Najbolje je takvu terapiju provesti ujutro, odmah nakon buđenja. Možda tek “uz put”, na primjer uz doručak.

Dolac, Zagreb (photo: Sandro Bura)

Medicinska istraživanja potvrđuju kako je naš unutrašnji sat uvelike upravljan s dva hormona: prvi je kortizol i on je u stanju naše tijelo “dići na noge” – bilo u uzbuđenju, ali i ujutro kad se budimo. Drugi je melatonin, “hormon spavanja” i on je već i kemijski osjetljiv na svjetlost. “Kad ustanemo po noći i upalimo svjetlo, onda se i naša razina melatonina veoma smanjuje već za nekoliko sekundi”, objašnjava Oster. Zato je važno da nas po noći ne smeta svjetlo, a svjetlosnom terapijom na gotovo prirodan način upravlja i tim hormonima.

Makar “zimska depresija” bez ikakve sumnje pogađa i mlade, istina je da ovi dani posebno teško padaju starijim osobama. Nerijetko je njihov čitav “unutrašnji sat” polako postao problematičan, a njihov noćni san je često isprekidan – “fragmentiran” kako za Deutsche Welle kaže Oster. Rezultat jest dojam kako im nikad nije dovoljno sna, bez obzira koliko vremena proveli u krevetu.

Ne za sve, ali za većinu nas…

I tu svjetlosna terapija može nešto pomoći: medicinari su postavili takve uređaje u više staračkih domova i mnogima se uspio popraviti taj njihov ritam gdje će tijelo znati kada je dan, a kada je noć. Svakako najgore što se tom “unutrašnjem satu” može učiniti jest vječito buljenje u ekran – bilo televizije ili računala. Terapeuti su se naslušali iskustava osoba koje tvrde kako “uz televizor odmah zaspu”. To može biti točno obzirom na televizijski program, ali to neće biti san koji će donijeti odmor.

Naravno terapija svjetlom nije lijek protiv svega, a za neke može biti i štetna: na prvom mjestu su tu oni koji ionako imaju neke probleme s očima, a već po prirodi šećerne bolesti koja može voditi i do oštećenja vida, dobro je i da takvi bolesnici radije tek malo prošeću po prirodnom, pa makar i sivom zimskom svjetlu. I kod uzimanja antibiotika se mogu stvoriti neželjene posljedice, a nije preporučljiva niti kod nekih ozbiljnih psihičkih oboljenja.

No u svakom slučaju bi tople zrake sunca – ili barem takvog umjetnog svjetla kod depresije trebale biti prvi izbor, daleko prije nego što se posegne za nekim psihofarmakološkim antidepresivom. Naravno, s izuzetkom čokolade. Ali, sunce ne deblja.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP