Prati nas

Vijesti

Jednostrano donesena reforma

Kako i kada u mirovinu? Ovo su novi uvjeti od 1. siječnja 2018.

Od 1. siječnja 2027. g. mijenjaju se uvjeti za ostvarivanje starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika. Uvjet staža ostat će na 41 godini, ali će se starosni uvjet povećati sa sadašnjih 60 na 61 godinu starosti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Sabor je 7. prosinca izglasao paket mirovinskih zakona, čime je formalno usvojena tzv. “mirovinska reforma” koju je tijekom ove godine pripremilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, ne uvažavajući pritom argumente sindikata, stručnjaka, a ni komentare dobivene u javnoj raspravi, piše Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Što se mijenja u uvjetima za ostvarivanje prava na mirovinu od 1. siječnja 2019.?


Veća penalizacija

Povećava se penalizacija, odnosno trajno umanjenje prijevremenih mirovina. Penalizacija će iznositi 0,30 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, neovisno o godinama staža. Dosad je penalizacija iznosila između 0,10 i 0,34 posto, tj. bila je manja ako ste imali više godina staža. Ova promjena pogodit će one koji odlaze u prijevremenu mirovinu s 38 ili više godina staža i kojima će po novom pravilu prijevremene mirovine biti još niže. S druge strane, oni koji odlaze u prijevremenu mirovinu s 35 ili 36 godina staža bit će nešto blaže penalizirani nego do sada.

Pri računanju staža za stjecanje starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, više se neće uračunavati tzv. beneficirani staž, nego staž u efektivnom trajanju.

Podizanje dobi za odlazak u mirovinu

Zbog ubrzanja podizanja dobi za odlazak u mirovinu, uvjet za starosnu mirovinu za žene u 2019. g. iznosit će 62 godine i 4 mjeseca starosti (umjesto 62 godine i 3 mjeseca, kako je dosad bilo predviđeno).

Uvećanje mirovine za dulji ostanak u svijetu rada moći će se ostvariti samo nakon 65 godina starosti (0,34% za svaki mjesec ostanka u radnom odnosu nakon 65. godine). Do sada su to uvećanje, iako u nešto manjem iznosu (0,15 %) mogli ostvariti i oni koji odlaze u starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, ako to čine kasnije od stjecanja starosnog uvjeta (60 godina).

Što se mijenja u budućnosti?

Dob za odlazak u starosnu mirovinu, i za muškarce i za žene, počet će se povećavati iznad 65 godina počevši od 2028. g. Te godine uvjet za starosnu mirovinu iznosit će 65 godina i 4 mjeseca, te će se nastaviti povećavati za 4 mjeseca svake godine, sve do 2033. kada će dosegnuti 67 godina.

Paralelno će se povisivati i starosni uvjet za odlazak u prijevremenu mirovinu, koji će 2028. g. iznositi 60 godina i 4 mjeseca, a 2033. g. 62 godine starosti.

Od 1. siječnja 2027. g. mijenjaju se uvjeti za ostvarivanje starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika. Uvjet staža ostat će na 41 godini, ali će se starosni uvjet povećati sa sadašnjih 60 na 61 godinu starosti.

.

Vijesti

Infektolog Ivić o Vidović Krišto: ‘Ne razumije, čini štetu, falsificira’

Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Saborska zastupnica Karolina Vidović-Krišto izbačena je danas iz sabornice jer nije htjela nositi masku. Političarka koja je u Sabor ušla na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, već od prvog dana zasjedanja aktualnog saziva postala je miljenica protivnika protupandemijskih mjera.

Njeno inzistiranje na nenošenju maske komentirao je za Slobodnu Dalmaciju šef splitske infektologije Ivo Ivić. “Zastupnica se bavi stvarima koje jednostavno ne razumije. Ne znam kakve su to sve teorije urota ili što, ali gospođa čini veliku štetu jer je na poziciji saborske zastupnice koja bi trebala prosvjećivati, a ne falsificirati. Ona može željeti da nema bolesti COVID-19, ali epidemija je tu bez obzira na njezine naivne želje”


“Bolest je tu, neće nestati, ali noseći masku, držeći distancu, izbjegavanjem većih okupljanja, može se dobro upravljati krivuljom zaraženih. Vidjeli ste ovo ljeto, kad smo se malo više opustili, što se događa. I sad zamislite da poslušamo zastupnicu, skinemo svi maske, družimo se i pravimo se da SARS-CoV-2 ne postoji, pa nastao bi kaos. Ovako uz malu žrtvu možemo upravljati brojem oboljelih, dobro ih zbrinuti, te ostatak sustava može normalno raditi. Sve to ne bi se moglo kad bi se epidemija rasplamsala”, kaže Ivić pa nastavlja:

“Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav. Primjerice, što ako gospođa Krišto prenese virus nekoj drugoj osobi i ta osoba njezinu slobodu, dakle nenošenje maske, plati svojim životom? Maske su odlična zaštita, ali samo ako ih nosimo svi. Tada je transfer kapljica iz zaražene osobe prema drugoj zdravoj osobi smanjen na najmanju moguću mjeru – zaključuje Ivić, navodeći da je u ovih pola godine vidio brojne stare i mlade koji su umrli. Doduše, napominje, neki od njih su bili kronični bolesnici, ali da nisu pokupili virus danas bi bili – živi.”

“Ako i ne umrete od bolesti COVID-19, treba li vam da ležite na infektologiji i borite se zrak, imate tešku upalu pluća i budete ‘izvan stroja’ nekoliko mjeseci? Mislim da znate odgovor na to pitanje”, kaže za Slobodnu Ivić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP