Prati nas

Nema predaje

Ne nasjedajte

Neki mediji vam lažu da 60% migranata u Italiji dobiva mirovine bez rada

Ova informacija je trostruko zlonamjerna. Prvo, ne govori o kakvim je migrantima riječ pa inercijom, uslijed protumigrantske histerije, čitatelj može zaključiti da je riječ o Sirijcima, Afganistancima, Alžircima, Iračanima i Pakistancima koji su se probili do Europe.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Ilustracija (screenshot: RT)

Pozivajući se na talijanski “Il Giornale” brojni su taktički mediji europske desnice, pa čak i neki domaći, konstruirali još jednu lažnu priču o migrantima. Naime, preneseno je kako “čak 60% migranata u  Italiji prima mirovinu, iako nisu u njoj ni dana radili”. Postavljeno je i pitanje kako će se Hrvatska obraniti od takvih pritisaka.

Ova informacija je trostruko zlonamjerna. Prvo, ne govori o kakvim je migrantima riječ pa zbog manipulativno priloženih fotografija, čitatelj može zaključiti da je riječ o Sirijcima, Afganistancima, Alžircima, Iračanima i Pakistancima koji su se probili do Europe.


Drugo, hrvatskom mirovinskom sustavu, čak i da su gornji navodi točni, od migranata ne prijeti ni teoretska opasnost, s obzirom da gotovo nitko od njih ne želi živjeti u Lijepoj našoj.

Treće, i možda najvažnije, navodi o 60% migranata su jednostavno zlonamjerno netočni, jer je riječ o 60% primatelja mirovine koji potječu iz prostora izvan Europske unije. Dakle, od 96.000 građana porijeklom izvan prostora Europske unije koji primaju mirovine od Italije, navodi se u izvornom tekstu, 60.000 ih nikada nije radilo u Italiji.

Nadalje, podaci kazuju da je jednim dijelom riječ o useljenicima kojima je dopušten ulazak u Italiju po sistemu ujedinjavanja obitelji, što znači da se najvjerojatnije radi o obiteljskim mirovinama ili socijalnoj naknadi. Model je to dobro poznat nekadašnjim gastarbajterima.

Najvažnije je pogledati tko su najbrojniji useljenici u Italiju. S prvim danom 2017. godine Italija je, prema podacima Istata, imala više od 5 milijuna građana stranog porijekla. Najbrojniji su Rumunji (1.168.552) od kojih 10% čine Romi, a brojem ih prate državljani porijeklom izvan EU; Albanci (448.407) te Marokanci (420.651). Slijede Kinezi (281.972), Ukrajinci (234.354) i Filipinci (166.459).

Štoviše, upravo je čelnik talijanskog državnog mirovinskog fonda (INPS), Tito Boeri upozorio u srpnju da bi Italija trebala spašavati mirovinski sustav kroz strateško zapošljavanje migranata. Aktualne prognoze pokazuju da će se do 2045. godine u Italiji broj umirovljenika izjednačiti s brojem radnika. Ako se aktualni demografski trendovi nastave, broj stanovnika Italije smanjit će se u idućih pet godina za 300 tisuća, kazao je Boeri.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Mozaik

Uspoređivati koronavirus i prometne nesreće jednostavno je glupo i opasno

Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

“I od prometnih nesreća pogibaju ljudi pa nikome nije palo na pamet zabranjivati cestovni promet ili proglašavati karantenu zbog toga.” Ovo je teza koju često čujemo od koronaskeptika, a nažalost posljednjih dana koriste je i neki novinari u tekstovima kojima žele argumentirati potrebu vraćanja gospodarskog života u normalno stanje.

Potrebu za oživljavanjem gospodarstva razumijemo i podupiremo, no usporedba koronavirusa i prometnih nesreća jednostavno nije ispravna. Zato što su prometne nesreće više-manje ograničene na pojedine skupine u prometu i poznata konstanta. Zapravo, zbog ulaganja država u infrastrukturu i proizvođača automobila u sigurnost vozila, broj prometnih nesreća pada.


Stoga im je neinteligentno suprotstavljati koronavirus koji je nepoznat i ne znamo gdje su njegove granice. Ali znamo da je opasan te da broj zaraženih i mrtvih u društvima koja su zakašnjela s protuepidemijskim mjerama eksponencijalno raste.

Uz to, uobičajene prometne nesreće nigdje na svijetu nisu srušile zdravstvene sustave, prisilile liječnike da trijažiraju pacijente prema “biološkoj dobi” i poštuju protokole prema kojima (kronološki) starijim pacijentima treba dati morfij koji će ubrzati njihov odlazak, umjesto kisika koji će im produžiti život.

Uobičajene prometne nesreće nisu sagradile nova groblja, a nisu ni podigle smrtnost u gradovima, regijama, državama više od nekoliko puta. Samo u ožujku, broj smrtnih slučajeva u usporedbi s periodom od 2015. do 2019. godine skočio je za 568 posto u talijanskoj provinciji Bergamo, 391 posto u provinciji Cremona i 370 posto u provinciji Lodi.

I dok COVID-19 prate brojne nepoznanice, za prometne nesreće apsolutno sigurno možemo reći da se ne šire običnim društvenim kontaktom, disanjem ili kašljanjem. Još nije zabilježen smrtonosni prijenos lančanog sudara ili podlijetanja pod kamion s pacijenta na medicinsku sestru ili liječnika.

Usporedbom prometne nesreće i koronavirusa čini se logička zabluda lažnog izjednačavanja koja ne može uroditi ispravnim zaključivanjem. Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći? Ili čak manje, recimo “samo” 20.000 njih. Među njima bi vjerojatno bio vaš prijatelj, dijete ili blagajnica iz lokalnog dućana.

Nadamo se da biste povikali: “Dovraga, zatvorite ceste dok ne pronađemo neko rješenje!”

Za one koji žele znati više

Prema Statističkom pregledu Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj je tijekom prošle godine u prometu poginulo 297 osoba. Čak 110 osoba poginulo je uslijed slijetanja vozila s ceste. U sudarima su poginule 94 osobe. Kao crni rekord u prometu uzima se 1979. godina kada je poginulo čak 1.605 ljudi. 1990. godine poginulo je 1.360. sudionika prometa.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od posljedica zaraze COVID-19 u 71 dan od registracije prve infekcije, usprkos strogim mjerama, umrle su 83 osobe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP