Prati nas

Nema predaje

Ne nasjedajte

Neki mediji vam lažu da 60% migranata u Italiji dobiva mirovine bez rada

Ova informacija je trostruko zlonamjerna. Prvo, ne govori o kakvim je migrantima riječ pa inercijom, uslijed protumigrantske histerije, čitatelj može zaključiti da je riječ o Sirijcima, Afganistancima, Alžircima, Iračanima i Pakistancima koji su se probili do Europe.

Objavljeno

|

Ilustracija (screenshot: RT)

Pozivajući se na talijanski “Il Giornale” brojni su taktički mediji europske desnice, pa čak i neki domaći, konstruirali još jednu lažnu priču o migrantima. Naime, preneseno je kako “čak 60% migranata u  Italiji prima mirovinu, iako nisu u njoj ni dana radili”. Postavljeno je i pitanje kako će se Hrvatska obraniti od takvih pritisaka.

Ova informacija je trostruko zlonamjerna. Prvo, ne govori o kakvim je migrantima riječ pa zbog manipulativno priloženih fotografija, čitatelj može zaključiti da je riječ o Sirijcima, Afganistancima, Alžircima, Iračanima i Pakistancima koji su se probili do Europe.


Drugo, hrvatskom mirovinskom sustavu, čak i da su gornji navodi točni, od migranata ne prijeti ni teoretska opasnost, s obzirom da gotovo nitko od njih ne želi živjeti u Lijepoj našoj.

Treće, i možda najvažnije, navodi o 60% migranata su jednostavno zlonamjerno netočni, jer je riječ o 60% primatelja mirovine koji potječu iz prostora izvan Europske unije. Dakle, od 96.000 građana porijeklom izvan prostora Europske unije koji primaju mirovine od Italije, navodi se u izvornom tekstu, 60.000 ih nikada nije radilo u Italiji.

Nadalje, podaci kazuju da je jednim dijelom riječ o useljenicima kojima je dopušten ulazak u Italiju po sistemu ujedinjavanja obitelji, što znači da se najvjerojatnije radi o obiteljskim mirovinama ili socijalnoj naknadi. Model je to dobro poznat nekadašnjim gastarbajterima.

Najvažnije je pogledati tko su najbrojniji useljenici u Italiju. S prvim danom 2017. godine Italija je, prema podacima Istata, imala više od 5 milijuna građana stranog porijekla. Najbrojniji su Rumunji (1.168.552) od kojih 10% čine Romi, a brojem ih prate državljani porijeklom izvan EU; Albanci (448.407) te Marokanci (420.651). Slijede Kinezi (281.972), Ukrajinci (234.354) i Filipinci (166.459).

Štoviše, upravo je čelnik talijanskog državnog mirovinskog fonda (INPS), Tito Boeri upozorio u srpnju da bi Italija trebala spašavati mirovinski sustav kroz strateško zapošljavanje migranata. Aktualne prognoze pokazuju da će se do 2045. godine u Italiji broj umirovljenika izjednačiti s brojem radnika. Ako se aktualni demografski trendovi nastave, broj stanovnika Italije smanjit će se u idućih pet godina za 300 tisuća, kazao je Boeri.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Mozaik

Što god da pisalo, garancija vam vrijedi dvije godine!

‘Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja.’

Objavljeno

|

“Taman je istekla garancija i mašina se pokvarila. Evo, pet godina i par mjeseci je prošlo otkako smo je kupili. Majstor je rekao da je crkla elektronika i da se to ne popravlja. Sad kupujemo novu. Ma dobro smo i prošli. Evo susjedu krepala nakon tri godine. U redu, njegova je još bila pod garancijom, ali ipak. Problem je to i nepotrebna komplikacija. A prije – prije si kupio mašinu i imao si je čitav život. Danas mi se čini da su stvari baš tako dizajnirane da se pokvare kad istekne garancija”, govori Branko Šimić (68) umirovljeni grafičar iz Zagreba.

Vjerujemo da su se mnogi susreli s ovakvim problemom, iako nije do kraja jasno radi li se samo o dojmu ili su današnji uređaju doista tako “programirani” da se pokvare taman kad istekne jamstvo. Bilo kako bilo, Europski parlament usvojio je Izvješće o produljenju trajanja uređaja kojim se zabranilo programirano kvarenje, ugradnja vitalnih dijelova koji se nakon kvara više ne mogu zamijeniti, a usvojen je i prijedlog o većoj dostupnost rezervnih dijelova i uvođenja minimalnog trajanja električnih aparata.


No bez obzira na akcije Europskog parlamenta, i u okviru već postojećih propisa, prava potrošača su u nekim slučajevima veća – samo što to mnogi kupci ne znaju. Da – opet se radi o malim slovima na ugovorima i jamstvenim listovima koji, barem u ovom slučaju, nezadovoljnom potrošaču idu na ruku.

Porazgovarali smo s Dunjom Maletić, pravnom savjetnicom iz područja zaštite potrošača koja nam je otkrila neke od dobro čuvanih tajni koje bi kupci morali znati.

Dunja Maletić (foto: privatni album)

“Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja da se ostvari pravo na besplatni popravak ili zamjenu uređaja. Znači, to je prvo: zavarava se kupce vezano uz duljinu trajanja roka za reklamaciju”, otkriva nam Maletić.

Važno je znati i da, barem u prvo vrijeme, imate pravo birate želite li pokvareni uređaj popravljati ili uzeti novi. “Drugo je – i to potrošači trebaju znati – ako kupe uređaj i u prvih šest mjeseci dođe do kvara, oni imaju pravo predati u tih prvih šest mjeseci uređaj na servis da bi se ustanovilo postojanje kvara, ali u prvih šest mjeseci mogu birati žele li popravak ili novi uređaj. Nakon protoka tih šest mjeseci, ide se na popravak, ali unutar tih šest mjeseci kupac bira hoće li popravak ili zamjenu. Ako je popravak nemoguć, onda ide zamjena. To vrijedi općenito za sve električne uređaje koje je kupila fizička osoba. Dakle, ne ako je kupljen preko firme ili obrta već ako ga je kupila fizička osoba.”

Otpremanje uređaja na servis također je zadaća trgovca, nastavlja Maletić: “Treba naglasiti još jedan detalj kojeg potrošači često nisu svjesni. Oni ne moraju uređaj slati na servis o svom trošku, nego je trgovac kod kojeg je uređaj kupljen dužan poslati uređaj na servis i vratiti ga nazad potrošaču. Hoće li za to vrijeme potrošač dobiti zamjenski uređaj nije regulirano zakonima i propisima već to ovisi o dobroj volji trgovca. Treba naglasiti i da mnogi trgovci kažu da uređaj može biti na servisu 45 dana, no to ne propisuje ni jedan zakon već smatramo da bi razumni rok za popravak trebao biti mnogo kraći. Tako da kad netko kaže potrošaču da je rok 45 dana, ovaj mora znati da to nije tako propisano već da se radi o subjektivnom tumačenju.”

Oko nekih rokova ipak valja biti oprezan, kaže Maletić: “Kad se neki uređaj, recimo mobitel ili tablet, kupi u poslovnici, trgovac nije dužan odobriti zamjenu u roku od 14 dana ako taj uređaj nema nedostatka. To je također korisno znati. Znači, za uređaje kupljene u poslovnici ne vrijedi onaj rok od 14 dana kao kod ugovora sklopljenih na daljinu, preko telefona ili interneta.”

Za kraj, Maletić savjetuje koji je najbolji način za upućivanje prigovora: “Jedini ispravni način je pisani način. Dakle, prigovor trgovcu se uvijek mora uputiti pisanim putem – e-mailom ili regularnom poštom – kako bi postojao pisani trag o reklamaciji, ali i zbog još jedne važne stvari. Naime, na pisani prigovor je trgovac dužan odgovoriti u roku od 15 dana, dok se u razgovoru osobno u poslovnici ili preko telefonom stvari mogu unedogled odugovlačiti. Znači, prigovor uvijek treba upućivati pisanim putem.”

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP