Prati nas

Vijesti

Njemačka uvela treći spol. Tko je različit, tako će mu i pisati u dokumentima

Za upis trećeg spola treba se predati liječnička potvrda da je kod te osobe medicinski utvrđena interseksualnost. Riječ je o osobama koje imaju i muška i ženska tjelesna obilježja.

Objavljeno

|

Njemačka uvela treći spol
foto: Pixabay

U Njemačkoj će od sada biti moguća i treća opcija kod izjašnjavanja o spolu. Pored oznake “muško” i “žensko”, za interseksualne osobe se uvodi pojam “različit”, piše Deutsche Welle

U Njemačkoj se do sada u matičnim knjigama rođenih u rubriku “spol” moglo upisati “muško”, “žensko” ili “bez navoda”. Sada će se za interseksualne osobe pod spol moći navesti i “različit” (“divers”). Moguća je i naknadna korekcija ako je spol pogrešno upisan nakon rođenja, kao i promjena imena. No za oboje se mora predati liječnička potvrda da je kod te osobe medicinski utvrđena interseksualnost. Riječ je o osobama koje imaju i muška i ženska tjelesna obilježja.


Zakon je donesen u četvrtak (13.12.) glasovima vladajućih stranaka Unije (CDU/CSU) i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD). Bundestag je time izvršio presudu Saveznog ustavnog suda iz prošle godine. Taj sud je zaključio da obvezan izbor između dva spola predstavlja kršenje osobnih prava pojedinca i zabrane diskriminacije.

Kritike na račun liječničke potvrde

Na oštre kritike naišla je odredba o uvjetovanju upisa pod “divers” donošenjem liječničke potvrde. Zastupnici iz redova liberala i Ljevice smatraju da se kod odluke o spolu u prvom redu treba orijentirati prema samoodređenju i osobnoj percepciji. “Nitko ne može dati bolju informaciju o svom spolu nego sam čovjek”, istaknuo je Sven Lehmann (Zeleni).

I udruga homoseksualnih osoba LSVD kritizira da se interseksualnost u zakonu svodi na tjelesna obilježja te ističe da upisivanje spola kao “različit” mora biti moguće svim ljudima “koji to trebaju i žele”. “Ponižavajuće stručne procjene i patologiziranje moraju biti ukinuti”, izjavio je Henny Engels iz LSVD-a.

Zastupnik Marc Henrichmann (CDU) je pak u raspravi u Bundestagu branio odredbu o obveznoj liječničkoj potvrdi ističući da su “objektivni kriteriji” nužni, jer postoji državni interes da se ojača dokazna snaga službenih osobnih registara. Beatrix von Storch, predsjednica Kluba zastupnika Alternative za Njemačku (AfD), također se protivi ukidanju obvezne liječničke potvrde. “Od kada čovječanstvo postoji, pripadnost spolu je objektivna činjenica, isto kao i dob i visina”, naglasila je zastupnica AfD-a.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP