Prati nas

Nema predaje

Mirovine razdora

Partizanske mirovine: Bogate rente za nerad ili samo zarađena crkavica?

U usporedbi s analizom braniteljskih mirovina, na prvi je pogled jasno da se radi o znatno manjim iznosima, mahom koncentriranim u razredu od 2.000 do 3.000 kuna. Zamjetan je i mali broj takozvanih velikih mirovina, dok ih u onom najvišem razredu iznad 8.000 kuna i nema. Također je važno utvrditi da je riječ i mirovinama iza kojih stoji relativno dug radni staž. U nastavku pogledajte detalje.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Yul Brynner (Bitka na Neretvi, 1969.)

Oko malo čega će se pokrenuti tako žustra rasprava kao oko visine i broja partizanskih mirovina. Ima li ih previše ili premalo i tko ih prima, pitanja su na koje smo već nekoliko puta odgovorili.

No nakon analize svota i rasporeda braniteljskih mirovina, a koje smo objavili upravo na traženje branitelja koji misle da su zakinuti, dobili smo niz poruka negodovanja. U njima ste tražili da se na isti način obrade i, navodno, prekobrojne i bogate mirovine zbog kojih sudionici Narodnooslobodilačkog rata žive “kao bubrezi u loju”. 


Zbog toga smo analizirali najnovije podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji su vrijedili na dan 31. listopada 2018. godine. Zavod je na taj dan isplaćivao 11.711 mirovina u ovoj kategoriji, od čega je gotovo 80% otpadalo na obiteljske mirovine, dakle udovice sudionika NOR-a.

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u partizanskoj odori

U usporedbi s distribucijom svota braniteljskih mirovina, na prvi pogled jasno je da se radi o znatno manjim iznosima, mahom koncentriranim u razredu od 2.000 do 3.000 kuna. Zamjetan je i mali broj takozvanih velikih mirovina, dok ih u onom najvišem razredu iznad 8.000 kuna i nema. Također je važno utvrditi da je riječ i mirovinama iza kojih stoji relativno dug radni staž. U nastavku pogledajte detalje. 

Pravo na mirovinu, prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruju i borci NOR-a i pripadnici Hrvatske domovinske vojske „domobrani“. Jedina povoljnost u odnosu na ostale korisnike mirovina je u tome što im se za priznanje prava na mirovinu i određivanje visine mirovine priznaje staž ostvaren kao borcu NOR-a ili pripadniku Hrvatske domovinske vojske. (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje)

Mirovine sudionika NOR-a (11.711 mirovina)

Prosječni staž: 29 godina, 2 mjeseca i 27 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 454 (4%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 9.300 (79%)
Prosječna mirovina: 2.828,58 kuna

Kolike su partizanske mirovine?
foto: MojeVrijeme.hr

Broj korisnika po svotama (100%)

do 1.000 kuna – 258 mirovina (2,2%)
1.000,01 – 2.000,00 kuna – 1.294 mirovine (11,4%)
2.000,01 – 3.000,00 kuna – 6.000 mirovina (51,2%)
3.000,01 – 4.000,00 kuna – 2.943 mirovine (25,1%)
4.000,01 – 5.000,00 kuna – 822 mirovine (7%)
5.000,01 – 6.000,00 kuna – 315 mirovina (2,7%)
6.000,01 – 7.000,00 kuna – 68 mirovina (0,6%)
7.000,01 – 8.000,00 kuna – 11 mirovina (0,1%)
više od 8.000 kuna – nema (0%)

.

Mozaik

Uspoređivati koronavirus i prometne nesreće jednostavno je glupo i opasno

Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

“I od prometnih nesreća pogibaju ljudi pa nikome nije palo na pamet zabranjivati cestovni promet ili proglašavati karantenu zbog toga.” Ovo je teza koju često čujemo od koronaskeptika, a nažalost posljednjih dana koriste je i neki novinari u tekstovima kojima žele argumentirati potrebu vraćanja gospodarskog života u normalno stanje.

Potrebu za oživljavanjem gospodarstva razumijemo i podupiremo, no usporedba koronavirusa i prometnih nesreća jednostavno nije ispravna. Zato što su prometne nesreće više-manje ograničene na pojedine skupine u prometu i poznata konstanta. Zapravo, zbog ulaganja država u infrastrukturu i proizvođača automobila u sigurnost vozila, broj prometnih nesreća pada.


Stoga im je neinteligentno suprotstavljati koronavirus koji je nepoznat i ne znamo gdje su njegove granice. Ali znamo da je opasan te da broj zaraženih i mrtvih u društvima koja su zakašnjela s protuepidemijskim mjerama eksponencijalno raste.

Uz to, uobičajene prometne nesreće nigdje na svijetu nisu srušile zdravstvene sustave, prisilile liječnike da trijažiraju pacijente prema “biološkoj dobi” i poštuju protokole prema kojima (kronološki) starijim pacijentima treba dati morfij koji će ubrzati njihov odlazak, umjesto kisika koji će im produžiti život.

Uobičajene prometne nesreće nisu sagradile nova groblja, a nisu ni podigle smrtnost u gradovima, regijama, državama više od nekoliko puta. Samo u ožujku, broj smrtnih slučajeva u usporedbi s periodom od 2015. do 2019. godine skočio je za 568 posto u talijanskoj provinciji Bergamo, 391 posto u provinciji Cremona i 370 posto u provinciji Lodi.

I dok COVID-19 prate brojne nepoznanice, za prometne nesreće apsolutno sigurno možemo reći da se ne šire običnim društvenim kontaktom, disanjem ili kašljanjem. Još nije zabilježen smrtonosni prijenos lančanog sudara ili podlijetanja pod kamion s pacijenta na medicinsku sestru ili liječnika.

Usporedbom prometne nesreće i koronavirusa čini se logička zabluda lažnog izjednačavanja koja ne može uroditi ispravnim zaključivanjem. Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći? Ili čak manje, recimo “samo” 20.000 njih. Među njima bi vjerojatno bio vaš prijatelj, dijete ili blagajnica iz lokalnog dućana.

Nadamo se da biste povikali: “Dovraga, zatvorite ceste dok ne pronađemo neko rješenje!”

Za one koji žele znati više

Prema Statističkom pregledu Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj je tijekom prošle godine u prometu poginulo 297 osoba. Čak 110 osoba poginulo je uslijed slijetanja vozila s ceste. U sudarima su poginule 94 osobe. Kao crni rekord u prometu uzima se 1979. godina kada je poginulo čak 1.605 ljudi. 1990. godine poginulo je 1.360. sudionika prometa.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od posljedica zaraze COVID-19 u 71 dan od registracije prve infekcije, usprkos strogim mjerama, umrle su 83 osobe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP