Prati nas

Nema predaje

Statistička sarma: Kolike su zapravo mirovine branitelja?

Prosjek je kao sarma. Neki jedu meso, a ja jedem zelje, kaže jedan od nezadovoljnika koji nas upozorava da je daleko ispod statističkog prosjeka u svojoj mirovinskoj kategoriji i da bi trebalo pokazati koliko branitelja jedva spaja kraj s krajem.

Objavljeno

|

Kada vojnici idu umirovinu?
foto: S. Bogdanić/ Mojevrijeme.hr

Imaju li branitelji natprosječne mirovine? Naime, prilikom svake objave kvartalne analize mirovina prema posebnim propisima, dio umirovljenih branitelja reagira negodovanjem. Smatraju da njihove mirovine ne iskaču iz hrvatskog prosjeka te da dijele sudbinu ostalih građana.

„Prosjek je kao sarma. Neki jedu meso, a ja jedem zelje. Prosjek samo stvara svađu među narodom“, kaže jedan od nezadovoljnih branitelja koji nas upozorava da je daleko ispod statističkog prosjeka u svojoj mirovinskoj kategoriji i da bi trebalo pokazati koliko branitelja jedva spaja kraj s krajem.


Zbog toga smo, prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, analizirali braniteljske mirovine prema visini primanja. U velikoj skupini mirovina (njih 71.304) ostvarenih prema ZOHBDR-u kao najveći ističu se dva razreda po svotama. Mirovine veće od 3.000 kuna, a do 4.000 kuna čine 18,4% ukupnih mirovina. Tek je neznatno manji udio onih mirovina koje prelaze 8.000 kuna – 18.3% Istovremeno, mirovinu manju od 3.000 kuna prima 12% branitelja iz ove kategorije. S druge strane gledano, čak 55% umirovljenika iz ove skupine prima mirovinu veću od 5.000 kuna.

U drugoj skupinu su mirovine ostvarene prema općim propisima, a određene prema ZOHBDR-u iz 2017. Tih mirovina je 36.376 mirovina i očekivano gotovo sve su koncentrirane u rasponu od 1.000 do 4.000 kuna. 86% ih ne prelazi 3.000 kuna. Prikazani podaci pokazuju stanje na 30. rujna 2018. godine.

 

Mirovine branitelja ostvarene prema ZOHBDR (71.304 mirovine)

Prosječni staž: 18 godina, 8 mjeseci i 7 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 56.047 (79%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 14.250 (20%)
Prosječna mirovina: 5.753 kuna

foto: MojeVrijeme.hr

Broj korisnika po svotama (100%)

do 1.000 kuna – 26 mirovina (0,04%)
1.000,01 – 2.000,00 kuna – 486 mirovina (0,7%)
2.000,01 – 3.000,00 kuna – 8.071 mirovina (11,3%)
3.000,01 – 4.000,00 kuna – 13.149 mirovina (18,4%)
4.000,01 – 5.000,00 kuna – 10.150 mirovina (14,2%)
5.000,01 – 6.000,00 kuna – 8.397 mirovina (11,8%)
6.000,01 – 7.000,00 kuna – 7.492 mirovine (10,5%)
7.000,01 – 8.000,00 kuna -10.514 mirovina (14,7%)
više od 8.000 kuna – 13.019 mirovina (18,3%)

 

Mirovine ostvarene prema općim propisima, određene prema ZOHBDR-u iz 2017. godine (36.376 mirovina)

Prosječni staž: 27 godina, 7 mjeseci i 13 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 15.637 (43%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 6.741 (19%)
Prosječna mirovina: 2.582 kuna

foto: MojeVrijeme

Broj korisnika po svotama (100%)

do 1.000 kuna – 162 mirovine (0,4%)
1.000,01 – 2.000,00 kuna – 2.996 mirovina (8,2%)
2.000,01 – 3.000,00 kuna – 28.441 mirovina (78%)
3.000,01 – 4.000,00 kuna – 4.495 mirovina (12,3%)
4.000,01 – 5.000,00 kuna – 183 mirovine (0,5%)
5.000,01 – 6.000,00 kuna – 48 mirovina (0,1%)
6.000,01 – 7.000,00 kuna – 20 mirovina (0,05%)
7.000,01 – 8.000,00 kuna – 13 mirovina (0,04%)
više od 8.000 kuna – 18 mirovina (0,05%)

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Mozaik

Što god da pisalo, garancija vam vrijedi dvije godine!

‘Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja.’

Objavljeno

|

“Taman je istekla garancija i mašina se pokvarila. Evo, pet godina i par mjeseci je prošlo otkako smo je kupili. Majstor je rekao da je crkla elektronika i da se to ne popravlja. Sad kupujemo novu. Ma dobro smo i prošli. Evo susjedu krepala nakon tri godine. U redu, njegova je još bila pod garancijom, ali ipak. Problem je to i nepotrebna komplikacija. A prije – prije si kupio mašinu i imao si je čitav život. Danas mi se čini da su stvari baš tako dizajnirane da se pokvare kad istekne garancija”, govori Branko Šimić (68) umirovljeni grafičar iz Zagreba.

Vjerujemo da su se mnogi susreli s ovakvim problemom, iako nije do kraja jasno radi li se samo o dojmu ili su današnji uređaju doista tako “programirani” da se pokvare taman kad istekne jamstvo. Bilo kako bilo, Europski parlament usvojio je Izvješće o produljenju trajanja uređaja kojim se zabranilo programirano kvarenje, ugradnja vitalnih dijelova koji se nakon kvara više ne mogu zamijeniti, a usvojen je i prijedlog o većoj dostupnost rezervnih dijelova i uvođenja minimalnog trajanja električnih aparata.


No bez obzira na akcije Europskog parlamenta, i u okviru već postojećih propisa, prava potrošača su u nekim slučajevima veća – samo što to mnogi kupci ne znaju. Da – opet se radi o malim slovima na ugovorima i jamstvenim listovima koji, barem u ovom slučaju, nezadovoljnom potrošaču idu na ruku.

Porazgovarali smo s Dunjom Maletić, pravnom savjetnicom iz područja zaštite potrošača koja nam je otkrila neke od dobro čuvanih tajni koje bi kupci morali znati.

Dunja Maletić (foto: privatni album)

“Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja da se ostvari pravo na besplatni popravak ili zamjenu uređaja. Znači, to je prvo: zavarava se kupce vezano uz duljinu trajanja roka za reklamaciju”, otkriva nam Maletić.

Važno je znati i da, barem u prvo vrijeme, imate pravo birate želite li pokvareni uređaj popravljati ili uzeti novi. “Drugo je – i to potrošači trebaju znati – ako kupe uređaj i u prvih šest mjeseci dođe do kvara, oni imaju pravo predati u tih prvih šest mjeseci uređaj na servis da bi se ustanovilo postojanje kvara, ali u prvih šest mjeseci mogu birati žele li popravak ili novi uređaj. Nakon protoka tih šest mjeseci, ide se na popravak, ali unutar tih šest mjeseci kupac bira hoće li popravak ili zamjenu. Ako je popravak nemoguć, onda ide zamjena. To vrijedi općenito za sve električne uređaje koje je kupila fizička osoba. Dakle, ne ako je kupljen preko firme ili obrta već ako ga je kupila fizička osoba.”

Otpremanje uređaja na servis također je zadaća trgovca, nastavlja Maletić: “Treba naglasiti još jedan detalj kojeg potrošači često nisu svjesni. Oni ne moraju uređaj slati na servis o svom trošku, nego je trgovac kod kojeg je uređaj kupljen dužan poslati uređaj na servis i vratiti ga nazad potrošaču. Hoće li za to vrijeme potrošač dobiti zamjenski uređaj nije regulirano zakonima i propisima već to ovisi o dobroj volji trgovca. Treba naglasiti i da mnogi trgovci kažu da uređaj može biti na servisu 45 dana, no to ne propisuje ni jedan zakon već smatramo da bi razumni rok za popravak trebao biti mnogo kraći. Tako da kad netko kaže potrošaču da je rok 45 dana, ovaj mora znati da to nije tako propisano već da se radi o subjektivnom tumačenju.”

Oko nekih rokova ipak valja biti oprezan, kaže Maletić: “Kad se neki uređaj, recimo mobitel ili tablet, kupi u poslovnici, trgovac nije dužan odobriti zamjenu u roku od 14 dana ako taj uređaj nema nedostatka. To je također korisno znati. Znači, za uređaje kupljene u poslovnici ne vrijedi onaj rok od 14 dana kao kod ugovora sklopljenih na daljinu, preko telefona ili interneta.”

Za kraj, Maletić savjetuje koji je najbolji način za upućivanje prigovora: “Jedini ispravni način je pisani način. Dakle, prigovor trgovcu se uvijek mora uputiti pisanim putem – e-mailom ili regularnom poštom – kako bi postojao pisani trag o reklamaciji, ali i zbog još jedne važne stvari. Naime, na pisani prigovor je trgovac dužan odgovoriti u roku od 15 dana, dok se u razgovoru osobno u poslovnici ili preko telefonom stvari mogu unedogled odugovlačiti. Znači, prigovor uvijek treba upućivati pisanim putem.”

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP