Prati nas

Nema predaje

Statistička sarma: Kolike su zapravo mirovine branitelja?

Prosjek je kao sarma. Neki jedu meso, a ja jedem zelje, kaže jedan od nezadovoljnika koji nas upozorava da je daleko ispod statističkog prosjeka u svojoj mirovinskoj kategoriji i da bi trebalo pokazati koliko branitelja jedva spaja kraj s krajem.

Objavljeno

|

Kada vojnici idu umirovinu?
foto: S. Bogdanić/ Mojevrijeme.hr

Imaju li branitelji natprosječne mirovine? Naime, prilikom svake objave kvartalne analize mirovina prema posebnim propisima, dio umirovljenih branitelja reagira negodovanjem. Smatraju da njihove mirovine ne iskaču iz hrvatskog prosjeka te da dijele sudbinu ostalih građana.

„Prosjek je kao sarma. Neki jedu meso, a ja jedem zelje. Prosjek samo stvara svađu među narodom“, kaže jedan od nezadovoljnih branitelja koji nas upozorava da je daleko ispod statističkog prosjeka u svojoj mirovinskoj kategoriji i da bi trebalo pokazati koliko branitelja jedva spaja kraj s krajem.


Zbog toga smo, prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, analizirali braniteljske mirovine prema visini primanja. U velikoj skupini mirovina (njih 71.304) ostvarenih prema ZOHBDR-u kao najveći ističu se dva razreda po svotama. Mirovine veće od 3.000 kuna, a do 4.000 kuna čine 18,4% ukupnih mirovina. Tek je neznatno manji udio onih mirovina koje prelaze 8.000 kuna – 18.3% Istovremeno, mirovinu manju od 3.000 kuna prima 12% branitelja iz ove kategorije. S druge strane gledano, čak 55% umirovljenika iz ove skupine prima mirovinu veću od 5.000 kuna.

U drugoj skupinu su mirovine ostvarene prema općim propisima, a određene prema ZOHBDR-u iz 2017. Tih mirovina je 36.376 mirovina i očekivano gotovo sve su koncentrirane u rasponu od 1.000 do 4.000 kuna. 86% ih ne prelazi 3.000 kuna. Prikazani podaci pokazuju stanje na 30. rujna 2018. godine.

 

Mirovine branitelja ostvarene prema ZOHBDR (71.304 mirovine)

Prosječni staž: 18 godina, 8 mjeseci i 7 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 56.047 (79%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 14.250 (20%)
Prosječna mirovina: 5.753 kuna

foto: MojeVrijeme.hr

Broj korisnika po svotama (100%)

do 1.000 kuna – 26 mirovina (0,04%)
1.000,01 – 2.000,00 kuna – 486 mirovina (0,7%)
2.000,01 – 3.000,00 kuna – 8.071 mirovina (11,3%)
3.000,01 – 4.000,00 kuna – 13.149 mirovina (18,4%)
4.000,01 – 5.000,00 kuna – 10.150 mirovina (14,2%)
5.000,01 – 6.000,00 kuna – 8.397 mirovina (11,8%)
6.000,01 – 7.000,00 kuna – 7.492 mirovine (10,5%)
7.000,01 – 8.000,00 kuna -10.514 mirovina (14,7%)
više od 8.000 kuna – 13.019 mirovina (18,3%)

 

Mirovine ostvarene prema općim propisima, određene prema ZOHBDR-u iz 2017. godine (36.376 mirovina)

Prosječni staž: 27 godina, 7 mjeseci i 13 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 15.637 (43%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 6.741 (19%)
Prosječna mirovina: 2.582 kuna

foto: MojeVrijeme

Broj korisnika po svotama (100%)

do 1.000 kuna – 162 mirovine (0,4%)
1.000,01 – 2.000,00 kuna – 2.996 mirovina (8,2%)
2.000,01 – 3.000,00 kuna – 28.441 mirovina (78%)
3.000,01 – 4.000,00 kuna – 4.495 mirovina (12,3%)
4.000,01 – 5.000,00 kuna – 183 mirovine (0,5%)
5.000,01 – 6.000,00 kuna – 48 mirovina (0,1%)
6.000,01 – 7.000,00 kuna – 20 mirovina (0,05%)
7.000,01 – 8.000,00 kuna – 13 mirovina (0,04%)
više od 8.000 kuna – 18 mirovina (0,05%)

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Mozaik

Nakon onog s roditeljima, djeca imaju najčvršći odnos upravo s bakama i djedovima

Unuke i bake i djedove veže poseban odnos koji djeci omogućuje međugeneracijsko učenje, prijenos tradicionalnih vrijednosti i moralnih načela. Bake i djedovi unucima predstavljaju značajne izvore obiteljske povijesti, tradicije i baštine, a uključenost u život baka i djedova doprinosi tome da djeca razviju pozitivne stavove prema starijoj populaciji i postanu osjetljivijima na njihove potrebe.

Objavljeno

|

“Mislila sam da nema veće ljubavi od one prema vlastitoj djeci, no onda su stigli unuci”, kaže gospođa Barbara (68) iz Zagreba. “Ivan ima pet godina, a Maja Lena dvije i to su moje dvije najveće sreće u životu. Unuci se vole na poseban način. Ne znam što je u pitanju. Možda to što smo, kad su naša vlastita djeca mala, zaposleni, opterećeni, pod stresom… A kad stignu unuci, imamo više vremena, opušteniji smo, ne odgajamo ih, zapravo, mi, nego ih možemo i razmaziti. Unuci su stvarno posebna vrsta ljubavi.”

Ovakav ili sličan odgovor dobit ćemo od gotovo svih baka i djedova, ali nisu oni jedini koji profitiraju od takvog odnosa. Vrijeme provedeno s bakama i djedovima jako je dobro i za samu djecu, kazala nam je prof.dr.sc. Jasna Krstović, pedagoginja i savjetnica rektorice Sveučilišta u Rijeci.


“Nakon odnosa roditelj – dijete, odnos djeteta sa svojim bakama i djedovima je najčvršći. (Beebe M., Duncan, S.F., 2006., prema Ruthenford i dr., 1999.). Kornhaber tu vezu naziva ‘čistom ljubavlju’, odnosno ljubavlju bez granica te naglašava da se takva veza često održi kad unuci odrastu. Vrijeme provedeno s bakom i djedom uči djecu važnosti obiteljskih veza i obiteljskoj privrženosti, stoga su oni vrlo važan dio života djeteta.”

Međugeneracijsko učenje

“Unuke i bake i djedove veže poseban odnos. I jedni i drugi su van glavne struje društva jer djeca su ‘premlada’, a bake i djedovi ‘prestari’. Takav odnos djeci omogućuje međugeneracijsko učenje, prijenos tradicionalnih vrijednosti i moralnih načela. Bake i djedovi unucima predstavljaju značajne izvore obiteljske povijesti, tradicije i baštine, a uključenost u život baka i djedova doprinosi tome da djeca razviju pozitivne stavove prema starijoj populaciji i postanu osjetljivijima na njihove potrebe. Također, bake i djedovi predstavljaju nadu u budućnost jer svojim unucima mogu pokazati da starenje ne znači prepustiti se dosadi, da je pred njima vrijedan period života u kojem su potencijalno svi na dobitku”, navodi Krstović.

No, baš kao i kad su u pitanju svi drugi odnosi, i odnosi baka i djedova s unucima može biti opterećen potencijalnim nesporazumima između samih baka i djedova i njihove djece, odnosno roditelja njihovih unuka koji bakama i djedovima mogu prigovoriti “miješanje u odgoj”. Kako nadvladati takve probleme?

“Međugeneracijski nesporazumi mogu nastati zato što bake i dedovi ponekad zaboravljaju da su roditelji primarni odgajatelji svoje djece, ne  uvažavaju  samostalnost odrasle djece i načine na koje oni odgajaju svoju djecu, ne slušaju i ne poštuju odluka koje su roditelji donijeli, zadržavaju ulogu roditelja umjesto da prihvate uloge bake i djeda ta, na koncu, žele biti  bolja verzija sebe iz roditeljskih dana te s unucima nastoje nadoknaditi one važne stvari koje su propustili u odnosu s vlastitom djecom dok su bila malena”, govori naša sugovornica pa dodaje:

“Pridržavanju norme neuplitanja, znači  prihvatiti svoju ulogu bake/djeda, pritom se pridržavati određenih granica, ponašati se u skladu sa svojom ulogom u skladu s odlukama i stavovima roditelja djece. Važno je da bake i djedovi prihvate svoju ulogu bake/djeda, ali da se pritom pridržavaju određenih granica, te da se ne ponašaju i dalje kao da su u ulozi roditelja.”

Dok brinu o unucima, djedovi i bake trebali bi to činiti u skladu s odlukama i stavovima roditelja djece, navodi profesorica Krstović. “Neuplitanje u to kako roditelji odgajaju djecu značajno je za održavanje međusobnih dobrih odnosa, jer je dobar odnos s roditeljima temelj za dobar odnos s unucima. Umjesto ‘uplitanja’ svakako se preporučuje  – suradnja.”

Bake i djedovi imaju više vremena za svoje unuke nego što su imali za svoju djecu. Kako je najbolje iskoristiti to vrijeme? „Osim što imaju više vremena, nemaju egzistencijalnu odgovornost  te su zato u opušteniji u obavljanju ove uloge u odnosu na roditeljsku, više uživaju u provođenju zajedničkog vremena s unucima nego što su s vlastitom djecom.”

Bake i djedovi unucima daju ono što roditelji ne mogu

“Odnos baka i djedova prema unucima karakterizira upravo nesebičnost i požrtvovnost s njihove strane, iskazivanje razumijevanja prema njima,  održavanje danih obećanja, udovoljavanje njihovim različitim zahtjevima u određenim granicama. Zbog toga  bake i djedovi mogu dati svoj doprinos njihovom odgoju na potpuno drugačiji način. Kroz zajedničke aktivnosti djeca mogu steći posebna iskustva koja njihovi roditelji ne bi mogli prenijeti na njih zbog dobi u kojoj se nalaze, drugačije odgojno-obrazovne uloge koju kao roditelji imaju i slično”, navodi ova istaknuta pedagoginja.

“Bake i djedovi se igraju s djecom, posebno onih igara koje su se igrale kad su njihovi roditelji bili djeca, upoznaju ih s načinima života koji je otišao u nepovrat, obavljaju zajedničke životne aktivnosti koje su djeci upravo stoga što ih nema u suvremenom djetinjstvu posebno interesantne. Baka i djed predstavljaju mirnu oazu u koju se djeca rado vraćaju. Zaogrnuti posebnom vrstom odnosa osjećaju se nesputana, oslobođena tenzija i napetosti karakterističnih za suvremeno djetinjstvo. U komunikaciji su s odraslima koji za njih imaju beskrajno puno ljubavi i strpljenja, pružaju im podršku i predstavljaju ‘punjače baterija’ za lakše snalaženje u suvremenom načinu života”, zaključuje Jasna Krstović.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP