Prati nas

Vijesti

Tradicija i novac

Tradicionalni blagdanski stol za tročlanu obitelj košta oko 2.200 kuna

Ni tradicionalna, ni srednja, ni skromna košarica ne obuhvaćaju troškove darova, božićnog drvca, ukrasa,pirotehnike i sličnoga, što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćene novogodišnje dočeke i slavlja i slično te se isključivo temelje na troškovima prehrane i troškovima pića koji su obuhvaćeni u razumnim količinama.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koliko potrošiti za Božić?
foto: Pixabay

Uoči Božića i Nove godine, Nezavisni hrvatski sindikati objavili su svoju tradicionalnu procjenu blagdanske košarice za tročlanu obitelj. Košarice ne uključuju božićno drvce i nakit, već samo hranu, slastice i piće. Oni koji se neće odricati tradicionalne božićne trpeze potrošit će oko 2.200, kuna, dok će siromašnije obitelji proći i sa 600 kuna.

Blagdansku potrošačka košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata obuhvaća troškove tradicionalne prehrane za Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana, Silvestrovo i Novu godinu. Zbog uvažavanja tradicije i velikih regionalnih razlika košarica je temeljena na tradicionalnoj blagdanskoj prehrani koja se blaguje najčešće i u najvećem dijelu Hrvatske. Procjenjuje se da će za blagdane hrvatski građani potrošiti više od 13,5 milijardi kuna. Metodologiju i detalje ovog izračuna potražite u nastavku priloga.


Tri vrste košarica, ovisno o dubini džepa

Nažalost, neka tradicionalna jela, kao što je primjerice bakalar za Badnjak i purica za Božić, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina hrvatskih građana ne može si ih priuštiti pa je blagdanska košarica podijeljena na tri kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom, onu nešto skromniju, u kojoj su sadržane zamjenske tj. jeftinije namirnice, koje barem djelomice mogu zadovoljiti istovremeno i tradiciju i prehrambene potrebe za promatrane blagdanske dane i onu najjeftiniju.

Umjesto bakalara, jest će se srdela

Pokazalo se kako veliki broj građana zamijeni skupi bakalar, zubatac ili škarpinu s oslićem ili nekom drugom još jeftinijom ribom–srdelama (napomena: Zbog zaštite srdela u mrijestu Ministarstvo poljoprivrede u zimskom razdoblju provodi zabranu ribolova okružujućom mrežom plivaricom-srdelarom u cijelom području ribolova u RH. Zabrana je stupila na snagu 16. prosinca i traje do 14. veljače 2019. godine. Iznimka vrijedi za plovila kraća od 12 metara za razdoblje od 16.-24. prosinca pa će te jeftine ribe ipak i ove godine biti u ponudi i na blagdanskim stolovima.), šarunom ili manjim trljama. U nekim će krajevima, ako je riječ o prženoj slatkovodnoj ribi ili o „fišu“, one skuplje ribe-štuku i soma, zamijeniti šaran, babuška i više ribljih glava uz pokoju sitnu ribicu, a puricu će zamijeniti jeftinija perad-pile, kokoš ili neko drugo jeftinije meso.

Koliko košta božićni ručak?

foto: Pixabay

Umjesto pršuta, dobra je i svinjska lopatica

Za Silvestrovo i Novu godinu, umjesto odojka i skupljih suhomesnatih proizvoda, kao što su pršut, kulen i šunka, konzumirati će se jeftinija svinjska lopatica, jeftinije salame, za juhu manje kvalitetni dijelovi junetine ili samo sarma od jeftinijeg i manje kvalitetnog mljevenog mesa s malo više riže.

Upitna mađarica

Što se tiče slastica, na njihovim će se stolovima za Božić također naći tradicionalni kolači, kao što su makovnjača i orahnjača ili neki drugi tradicionalni kolači, samo s manje nadjeva i u manjoj količini, dok će svečaniji kolači, koji su i skuplji, kao što je primjerice neki kolač bogat bademima ili čak mađarica i sl., biti izostavljeni, a i novogodišnji će kolač biti nešto skromnijeg sadržaja.

Ni piće nije jeftino

Košarice se razlikuju ne samo po sadržaju, već i po samim normativima jela i pića, koji se smanjuju od bogate prema skromnoj košarici. Prigodom izrade sve tri košarice korišteni su standardni recepti kako bi se što točnije odredila potrebna količina za tročlanu obitelj, a pretpostavljalo se da će se većina jela konzumirati za ručak i večeru, dok su primjerice normativi za Božić određeni pod pretpostavkom kako će hrana koja ostane biti dovoljna i za blagdan sv. Stjepana.

Obišli su trgovačke lance, tržnice, trgovine…

Neke namirnice potrebne za tradicionalne recepte, uobičajeno se ne potroše do kraja u promatranim danima, no u košaricama su obuhvaćene isključivo potrebne količine i normativi, ali im je, bez obzira na cijenu, smanjena vrijednost. Cijene proizvoda bilježene su u trgovačkim lancima i na tržnicama na raznim lokacijama, ali isključivo za one namirnice za koje je uobičajeno da se tamo kupuju. Kao najpogodniji pokazatelj cijena pretežito je korištena najčešća cijena, iz razloga što su cijene standardnih proizvoda po trgovačkim lancima većinom ujednačene.

Kod onih proizvoda koji pokazuju velike varijacije u cijenama, što je najčešće slučaj na tržnicama, a i kod nekih proizvoda u trgovačkim lancima, koji, ovisno o regiji ili lokaciji u gradu, bilježe veće razlike, kao metodološki najkorektniji pokazatelj cijena u takvim slučajevima korištena je aritmetička sredina. Na tržnicama se primjećuju ogromne razlike u cijenama, posebice kod voća i povrća. Slične, ali nešto manje razlike primjetne su i u trgovačkim lancima gdje se sve više pojavljuju tzv. bio proizvodi koji su značajno skuplji. Osim što građani moraju napraviti dodatne napore, kako bi pronašli jeftinije namirnice trebaju se pitati koliko su i jesu li te jeftinije namirnice zdrave i isplati li im se zbog ograničenih financijskih sredstava štedjeti nauštrb zdravlja.

Kako se slavi Božić u Švedskoj?

(foto: BigStock)

Koliko nas košta blagdanski stol?

Na temelju obrazložene metodologije, tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2018. godinu iznositi će 2.175,98 kuna, dok je prošle godine iznosila 2.067,94 kuna (razlika: 108,04 kn). Skromnija košarica ove godine iznosi 968,97 kuna, a prošle godine je iznosila 928,00 kunu (razlika: 40,97 kn). Skromnija košarica može biti još i skromnija odricanjem od još nekih blagdanskih sadržaja stola pa ju je, u vrlo skromnom obliku, moguće spustiti i na 581,34 kune, što je rast u odnosu na prošlu godinu u kojoj je iznosila 544,72 kune (razlika: 36,62 kn).

A što je s jelkom?

Pridodamo li ipak troškovima blagdanskog stola i trošak božićnog drvca i to ne umjetnog, a pretpostavimo li da kućanstvo nakit za drvce ima od ranije, tada blagdanski trošak naravno raste. Za najjeftiniju smreku potrebno je izdvojiti od 100 do 150 kuna, za srebrnu smreku (silber ili silver) od 200 do 350 kuna, dok za, u zadnje vrijeme vrlo popularnu, nordijsku jelku od 350 kuna pa i značajno više, čak i preko 800 kuna, ako se radi o većim primjercima.

U odnosu na prošlu godinu cijene namirnica potrebnih za izradu kolača u prosjeku su rasle, cijene voća i povrća bilježe različite trendove, ovisno o vrsti i kvaliteti, dok su cijene mesa i ribe u prosjeku rasle s izuzetkom jeftinijih vrsta svinjetine i junetine (svinjska lopatica, mljeveno svinjsko meso i junetina za juhu) koji se uz dodatne napore mogu pronaći po nižim cijenama. Ipak, cijene namirnica koje se najčešće konzumiraju za blagdane kao što je bakalar, kvalitetniji oslić, odojak i kvalitetniji dijelovi junetine u odnosu na prošlu godinu bilježe blagi rast.

Temeljem dostupnih podataka i analiza Nezavisni hrvatski sindikati predviđaju kako će potrošnja u prosincu ove godine iznositi više od 13,5 milijardi kuna.

Božićnica za umirovljenike, penzionere. Hoću li dobiti božićnicu?

foto: BigStock

Kad se podvuče crta…

Predviđanja su temeljena na fiskaliziranom iznosu iz prosinca 2017. godine, u iznosu od gotovo 13,8 milijardi kuna, kretanju prometa od trgovine na malo, koji je u razdoblju od siječnja do listopada 2018. godine realno porastao za 3,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kretanju nenamjenskog kreditiranja građana, povećanim doznakama iz inozemstva (napomena: već u 2017. godini iznosile su rekordnih 1,06 milijardi eura što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu od 5,13%,a za 2018. godinu za očekivati je daljnje povećanje toga iznosa), rastu plaća koje su u neto iznosu realno rasle za 3,0% u razdoblju od siječnja do rujna 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, usklađivanju mirovina te promjenama Pravilnika o porezu na dohodak kojima se značajno povećava iznos za prigodne nagrade.

.

Vijesti

Infektolog Ivić o Vidović Krišto: ‘Ne razumije, čini štetu, falsificira’

Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Saborska zastupnica Karolina Vidović-Krišto izbačena je danas iz sabornice jer nije htjela nositi masku. Političarka koja je u Sabor ušla na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, već od prvog dana zasjedanja aktualnog saziva postala je miljenica protivnika protupandemijskih mjera.

Njeno inzistiranje na nenošenju maske komentirao je za Slobodnu Dalmaciju šef splitske infektologije Ivo Ivić. “Zastupnica se bavi stvarima koje jednostavno ne razumije. Ne znam kakve su to sve teorije urota ili što, ali gospođa čini veliku štetu jer je na poziciji saborske zastupnice koja bi trebala prosvjećivati, a ne falsificirati. Ona može željeti da nema bolesti COVID-19, ali epidemija je tu bez obzira na njezine naivne želje”


“Bolest je tu, neće nestati, ali noseći masku, držeći distancu, izbjegavanjem većih okupljanja, može se dobro upravljati krivuljom zaraženih. Vidjeli ste ovo ljeto, kad smo se malo više opustili, što se događa. I sad zamislite da poslušamo zastupnicu, skinemo svi maske, družimo se i pravimo se da SARS-CoV-2 ne postoji, pa nastao bi kaos. Ovako uz malu žrtvu možemo upravljati brojem oboljelih, dobro ih zbrinuti, te ostatak sustava može normalno raditi. Sve to ne bi se moglo kad bi se epidemija rasplamsala”, kaže Ivić pa nastavlja:

“Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav. Primjerice, što ako gospođa Krišto prenese virus nekoj drugoj osobi i ta osoba njezinu slobodu, dakle nenošenje maske, plati svojim životom? Maske su odlična zaštita, ali samo ako ih nosimo svi. Tada je transfer kapljica iz zaražene osobe prema drugoj zdravoj osobi smanjen na najmanju moguću mjeru – zaključuje Ivić, navodeći da je u ovih pola godine vidio brojne stare i mlade koji su umrli. Doduše, napominje, neki od njih su bili kronični bolesnici, ali da nisu pokupili virus danas bi bili – živi.”

“Ako i ne umrete od bolesti COVID-19, treba li vam da ležite na infektologiji i borite se zrak, imate tešku upalu pluća i budete ‘izvan stroja’ nekoliko mjeseci? Mislim da znate odgovor na to pitanje”, kaže za Slobodnu Ivić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP