Prati nas

Vijesti

Programiranje bijede

Pljačka siromašnih: Tko je umirovljenike oderao i gurnuo preko ruba?

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Ovo je priča samo za vas, priča o najnižim mirovinama i o onima koji od njih ne mogu preživjeti. U ime udruge Sindi­kat umirovljenika Hrvatske koja uporno traži da se u Hrvatsku vrati zajamčena minimalna mirovina, kako bi se stavila barem jedna barijera rastućem siromaš­tvu starijih osoba, ispričala ju je Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a za Glas umirovljenika.  

Udri po najslabijima

Gledajte kako je to bilo. Hrvatska je prema Zakonu o mirovinskom osigu­ranju do 31.12.1998. imala uobičajeni model univerzalne minimalne mirovi­ne i ona je funkcionirala kao primjeren zaklon za siromašne. Danas je preostalo 13.064 korisnika minimalne mirovine prema starom zakonu, a njihova pro­sječna minimalna mirovina iznosi 2.760 kuna (370 eura). S obzirom na to da hrvatska linija siromaštva iznosi 2.321 kunu (312 eura), to znači da je prosječna minimalna mirovina za 16 posto veća od ruba pada u bijedu, pa je time do­nekle dostatna za preživljavanje.


Takva minimalna mirovina bi i ostala da nije bilo mirovinske reforme kojom je tadaš­nji HDZ-ov ministar rada i mirovinskog sustava Joso Škara htio uštedjeti na naj­ranjivijima i najsiromašnijima. Tako je od 1.1.1999. godine umjesto minimalne mirovine, uvedena najniža mirovina, pa se socijalna redistribucija od tada vrši formulom baziranom na ak­tualnoj vrijednosti mirovine (AVM) multipliciranoj s brojem godina radnog sta­ža.

Ta takozvana kontributivna najniža mirovina neposredno je ovisna o broju godina radnog staža i uplaćenim dopri­nosima, pa možda i ne bi bio toliki pad u odnosu na prethodnu univerzalnu mi­nimalnu mirovinu, da ta prva AVM nije političkom kuhinjom utvrđena na iznos od samo 54 posto stvarne vrijednosti. Takva pokvarena računica, u koju nisu uključeni naknadno obračunati dug starim umirovljenicima i druge isplate za obračunsko razdoblje, proizvela je nemjerljive štete na račun siromaha.

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

Svaki četvrti prima najnižu mirovinu

Danas korisnika takve najniže miro­vine ima čak 246.938, a prosječna naj­niža mirovina sada iznosi samo 1.563 kune (209 eura). Taj pad od 160 eura u 20 godina je doveo do galopirajućeg si­romaštva i socijalne isključenosti. I gledajte ovo: kad se pridodaju i ko­risnici minimalnih mirovina, svaki četvr­ti umirovljenik, njih čak 23 posto, prima zaštitnu kategoriju mirovine.

U odnosu na hrvatsku liniju siromaštva od 2.321 kunu, najniža mirovina je prosječno za 33 posto manja i time apsolutno nedo­statna za preživljavanje. Kako je uvjet za stjecanje mirovine u Hrvatskoj trenutno 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža, najniža mirovina za toliki radni staž iznosi od 954 (128 eura) do 759,5 kuna (od prvotnog se iznosa odbi­ja penalizacija za slučaj prijevremenog umirovljenja). Ako je umirovljenik radio 40 godina staža najniža starosna mirovina iznosi 2.544 (346 eura) do 2.025 kuna za pri­jevremenu.

Sve je jasno: hrvatski umi­rovljenici su prevareni i poniženi i imaju mirovine na dnu europske ljestvice. Nji­hova jedna zajamčena godina samo fik­tivno vrijedi protuvrijednost jedne AVM – 63,61 kunu (8,54 eura), odnosno, ako izračunamo da godišnji fond radnih sati iznosi 2.080 sati, vjerovali ili ne – vrijed­nost jednog sata u mirovini je – samo tri lipe. Treba li na ovo komentara??!

Dovoljno za preživljavanje

Sindikat umirovljenika upravo zato traži da se vrati kategorija minimalne mirovine te da se ispod osnovnog izno­sa ne vrši nikakva penalizacija. A mini­malna mirovina za 15 godina rada ne bi smjela biti niža 45 posto bruto minimal­ne plaće odnosno 1.548 kuna (208 eura), a za svaku dodatnu godinu se pridodaje jedna AVM, pa bi tako za 40 godina rad­nog staža minimalna mirovina iznosila 3.145 kuna (423 eura).

SUH traži da se od minimalne mirovi­ne može preživjeti. Traži da se graditelje ove zemlje poštedi od kopanja po kon­tejnerima i skupljanja hrane po tržnica­ma. No, na žalost ministar Marko Pavić je odbio uvesti minimalnu zajamčenu mirovinu, iako se Matica umirovljenika pridružila SUH-ovom zahtjevu. Pavić nije jedini koji ne shvaća važnost minimalne mirovine, jer čak i neke umirovljeničke stranke (recimo HSU) smatraju da je i ovo što se sada daje kroz najnižu miro­vinu – previše. Oni traže da se pravo na nju stječe temeljem imovinskog cenzu­sa. Oni bi umirovljenike ogulili do mesa. (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)

– Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.405 kuna (323 eura)
– 52 posto mirovina je ispod hr­vatske linije siromaštva
– Čak 173.763 umirovljenika ima mirovinu nižu od 1.000 kuna – 134 eura (15,23 posto)
– 98,2 posto umirovljenika prima mirovine niže od prosječne pla­će – 6.206 kuna (833 eura)
– Relativna vrijednost mirovine (udjel prosječne mirovine u pro­sječnoj plaći) iznosi 38,8 posto
– Svaki treći umirovljenik je u zoni siromaštva (32,7 posto)

.

Vijesti

Aladrović: Oko 53.000 nacionalnih mirovina isplaćivat će se iz proračuna

‘Institut nacionalne mirovine možemo nazvati različito, mirovinom ili naknadom. Nema jedinstvene prakse. Bitno je to da ćemo obuhvatiti sloj ljudi koji nemaju primanja i nalaze se na rubu siromaštva.’

Objavljeno

|

Autor

Tijekom aktualnog prijepodneva koje je obilježilo početak nove saborske sjednice, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović odgovorio je na nekoliko pitanja u vezi najavljene takozvane nacionalne mirovine.

“Preliminarne projekcije govore da će 2021. biti od 53-55 tisuća građana koji će biti stariji od 65 godina, a bez ikakvog dohotka. To je opširan okvir te mirovine. Bitno je naglasiti da se ona neće isplaćivati iz doprinosa. Doprinosi iz rada isplaćuju se za (radničke, op. mv.) mirovine. Vrlo vjerojatno, isplata nacionalne mirovine biti će unutar prihoda proračuna.”


Visinu te mirovine, kaže ministar, odredit će radna skupina. Naime, ona će odlučiti hoće li se ići na dohodovni, imovinski cenzus ili neke druge institute i prakse koje postoje na razini EU.

“Institut nacionalne mirovine možemo nazvati različito, mirovinom ili naknadom. Nema jedinstvene prakse. Bitno je to da ćemo obuhvatiti sloj ljudi koji nemaju primanja i nalaze se na rubu siromaštva. To je skupina ljudi za koju smo odgovorni i za čiju se egzistenciju moramo pobrinuti. To je smisao nacionalne mirovine, ta zaštita najslabijih u društvu. Da ih, na neki način, obeštetimo i da im osiguramo dostojanstvenu starost”, obrazložio je Aladrović.

Kaže, riječ je o institutu o kojem se već duže razmišlja, no sada se krenulo u njegovu realizaciju: “U proteklom razdoblju smo u okviru malih radnih skupina u Ministarstvu postavili temelje za uvođenje nacionalne mirovine. Idući tjedan bi, pretpostavljam, trebala početi raditi velika radna skupina sastavljena od akademske zajednice, stručnjaka za mirovinski sustav, stručnjaka iz Ministarstva, Sindikata umirovljenika, radničkih sindikata i svih onih koji imaju nešto za reći o ovoj temi.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP