Prati nas

Vijesti

Veliki povratak

300.000 umirovljenika vraća se na posao. Je li to dobra ili loša vijest?

U SAD-u nije rijetkost da blagajnice u trgovinama imaju preko 70 godina, kao što se mogu vidjeti i stjuardese starije životne dobi.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Umirovljenici na tržištu rada
foto: andrew hatton/Pixabay

“Iako sam u mirovini, sretna sam da imam priliku i dalje raditi posao koji volim. To mi omogućuje da i dalje budem produktivna, da budem dio tima i družim se s kolegicama i kolegama te poboljšam budžet”, ispričala je Jutarnjem listu Vera Babajko koja je, nakon što je lani otišla u mirovinu, nastavila raditi četiri sata dnevno u zadarskom Super Konzumu.

Zakonske promijene koje su stupile na snagu prvim danom ove godine, otvorile su vrata povratku umirovljenih na tržište rada bez gubitka mirovine. Prilika je to i za postepeno umirovljenje pa gospođa Babajko kaže da joj je rad na pola radnog vremena privikavanje na mirovinu. Oglase za zapošljavanje umirovljenika na pola radnog vremena do sada su istaknule zaštitarske tvrtke i neki trgovački lanci.


Davanje mogućnosti umirovljenicima da rade do četiri sata dnevno i nastave primati punu mirovinu dobro je rješenje, smatra Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. Razloga za to je, kaže za Jutarnji list, više. Prije svega, istraživanja pokazuju da se sami umirovljenici koji imaju priliku raditi osjećaju korisnijima i socijalno uključenijima. Osim toga, dobit će dodatni izvor prihoda, što u uvjetima malih mirovina nije nevažno.

“U SAD-u nije rijetkost da blagajnice u trgovinama imaju preko 70 godina, kao što se mogu vidjeti i stjuardese starije životne dobi”, ističe Bejaković. Odbacuje tvrdnje da će rad umirovljenika smanjiti zapošljavanje mlađih radnika.

Prema procjenama Lazara Grujića, predsjednika Stranke umirovljenika, povratnika će biti najviše 300.000 koji bi se mogli ponovno okušati na tržištu rada. S obzirom na to da su nove izmjene zakona tek stupile na snagu, pravi volumen njihovih učinaka tek će izaći na vidjelo u mjesecima koji slijede.

Unatoč tome, Grujić smatra da rješenje za koje se odlučila Vlada nije dobro. Razloga je za to, kaže, puno, a jedan od njih jest i taj što bi to moglo otvoriti Pandorinu kutiju rada na crno. Mnogi će umirovljenici, strahuje Grujić, zapravo raditi puno radno vrijeme, a biti prijavljeni samo na pola radnog vremena.

“Davanje mogućnosti umirovljenicima da rade na pola radnog vremena i nastave primati mirovinu je dobra opcija”, smatra Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske.

.

Vijesti

Bozanić : ‘Roditelji upišite djecu na školski vjeronauk, bez toga nema cjelovitog odgoja’

Vjeronauk je integralni i živi dio školskog kurikuluma, a njegova prisutnost u školi znak je ‘pozitivne laičnosti’ društva. Njegovo mjesto je od neprocjenjive vrijednosti u odgoju i formaciji djece i mladih, kaže nadbiskup.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je pismo roditeljima školaraca u prigodi završetka školske godine koje prenosimo u cijelosti.

Obraćam vam se u prigodi završetka školske godine koja će svima, a napose učenicima, biti duboko urezana u pamćenje. Ne samo zbog toga što su bili primorani napustiti svoje škole i uključiti se u online učenje, nego i zbog izvanrednih životnih iskustava koja su proživjeli uslijed pandemije virusa COVID-19 i razornog potresa koji je pogodio središte Zagreba i njegovu okolicu. Spomenuti događaji još uvijek, s manjim ili većim intenzitetom, obilježavaju naše živote, živote naših obitelji i cijele društvene zajednice. Pandemija je globalni problem s kojim se suočio cijeli svijet, kako s bolešću tako i s ekonomskim posljedicama, čije razmjere još uvijek nije moguće sagledati.


Virus COVID-19 i potres pokrenuli su u svakome od nas brojna pitanja s kojima se do sada možda nismo ozbiljnije bavili. To posebno vrijedi za djecu i učenike. Mnogima od njih bio je veći izazov izolacija i ograničenje kretanja nego učenje na daljinu, koje su zbog svoje otvorenosti za novo vrlo brzo svladali i time pokazali tehničku i informatičku osposobljenost.

Tehnička znanja i definicije ne daju sve odgovore

No nisu to jedina pitanja s kojima su se u vrijeme pandemije i potresa suočili. Brojna su druga pitanja na koja nije moguće pronaći odgovore u tehničkim znanjima ili definicijama – poput pitanja čovjekove ograničenosti, krhkosti, nemoći, straha, patnje, smrti… Djeca i učenici izbliza su se suočili sa strahom od bolesti, od samoće, od izoliranosti, od potresa, s nemogućnošću kretanja i međusobnog druženja. Mnogi su proživjeli iskustvo razaranja i gubitka vlastitog doma.

Međutim, spomenuti događaji postali su i novi izazovi te su iznjedrili puno dobra. Pred našim su se očima nizali lanci dobrote, velikodušnosti, brižljivosti, požrtvovnosti i darežljivosti brojnih zdravstvenih djelatnika, volontera, karitativnih institucija, ljudi svih životnih dobi koji su posvjedočili što je stvarna snaga u nepredvidivim životnim događajima, kao i u prirodnim katastrofama. Dobrota i osjetljivost za druge, napose za one u potrebi, siguran je odgovor na bilo koju ljudsku nedaću. Djeca i učenici mogli su vidjeti što je zapravo najvažnije u životu pojedinca, obitelji, zajednice i društva te učiti iz dane situacije kako biti dobar, brižljiv, osjetljiv, solidaran, požrtvovan, velikodušan i hrabar. To su vrline s kojima se nitko ne rađa, nego ih svatko od najranije dobi usvaja kroz životni odgoj i obrazovanje.

Dublji životni smisao

Stoga je važno da u vrijeme obrazovanja djeci i učenicima  ponudimo znanja i sadržaje koji će ih osnažiti i pripremiti za suočavanje sa spomenutim situacijama i drugim nepredvidivim životnim iskustvima. Moramo im ponuditi sadržaje koji će ih usmjeravati te im otkrivati dublji životni smisao. Tu posebno mislim na predmet školskog vjeronauka.

Vjeronauk je integralni i živi dio školskog kurikuluma, a njegova prisutnost u školi znak je “pozitivne laičnosti” društva. Njegovo mjesto je od neprocjenjive vrijednosti u odgoju i formaciji djece i mladih. Bez religiozne dimenzije nema cjelovitog odgoja. Katolički vjeronauk potiče na razmišljanje o najdubljem smislu ljudske egzistencije, onkraj pojedinih znanja, te pomaže pronaći jedinstven smisao, stavljajući u središte ljudsku osobu i njezino dostojanstvo. U Isusu Kristu nudi ključ za razumijevanje sebe, svijeta, života, životnih događaja i vlastitih životnih iskustava.

Omogućiti djeci cjelovit odgoj

Poštovani katolički roditelji, obraćam se posebno vama koji ove godine upisujete svoje dijete u prvi razred osnovne ili srednje škole. Želio bih vas potaknuti da ne propustite za svoje dijete izabrati važnu odgojnu priliku koja se nudi u katoličkom vjeronauku, a koja će vašoj djeci dati dublji i širi pogled na životno obzorje, upoznati ih s temeljima kršćanske vjere i kulture koja duboko obilježava hrvatsku društvenu zbilju; približiti im vrijednost i ljepotu kršćanskih blagdana, tradicije i običaja.

Papa Franjo podsjeća roditelje na njihovo temeljno poslanje: “Stvarati povoljne uvjete za usklađen i pun rast djece, tako da mogu živjeti dobar život, dostojan Boga i konstruktivan za svijet” (Nagovor prigodom Anđeoskog pozdravljenja na blagdan Svete obitelji,  31. prosinca 2017. godine).

Na tom tragu pozivam vas da kod upisa u prvi razred izborom vjeronauka svojoj djeci omogućite cjelovit odgoj, koji uz druga važna i potrebna znanja integrira temeljne kršćanske vrjednote, da bi se djecu i mlade osposobilo za životne sinteze te odgojilo za zrele, odgovorne i cjelovite osobe.

Prošle smo nedjelje proslavili svetkovinu Duhova moleći darove Duha Svetoga. Nikada ne prestanimo zazivati Božju pomoć. U zajedništvu Duha Svetoga, Duha radosti i mira,  želim vas ohrabriti: ne bojte se! Naša je snaga i sigurnost u Božjim rukama. Na sve vas, a posebno na sve učenike i nastavnike, zazivam Božji blagoslov i zagovor Presvete Bogorodice Marije.

Pozdravlja vas vaš nadbiskup.

Josip kardinal Bozanić, v.r.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP