Prati nas

Zdravlje

važno otkriće

Bolest desni možda je uzrok Alzheimerove bolesti

O tome što uzrokuje jednu od najčešćih i najtežih oblika demencije, Alzheimerovu bolest, dosad se nije znalo skoro ništa. No znanstvenici su razvoj te bolesti uspjeli povezati s bakterijom koja uzrokuje bolesti desni. Evo što se sve zasad zna…

Objavljeno

|

Najbolje zubne proteze
foto: BogStock

Bakterije koje uzrokuju probleme s desnima povezane su s razvojem Alzheimerove bolesti. To je veliko otkriće jer se o uzrocima te bolesti dosad jako malo znalo. Također, ne postoji ni učinkovita terapije već samo ona koja malo odgađa ili olakšava simptome.

Evo što sve moramo znati o ovom velikom otkriću objavljenom u znanstvenoj publikaciji Science Advances:



Što su bolesti desni i trebamo li sad svi biti zabrinuti?

Bolest desni ili gingivitis se u svojoj blažoj verziji javlja kad se bakterije talože u zubnom plaku, uzrokuju upale, povlačenje desni i krvarenje. Ako se bolest nastavi, dolazi do parondontoze što može dovesti do apscesa i gubitka zubi.

Zašto se sad o tome govori?

Znanstvenici su otkrili da ključna bakterija koja uzrokuje bolesti desi, Porphyromonas gingivalis, ima veze s razvijem Alzheimerove bolesti.

Kako znati imamo li bolest desni?

Povremeno krvarenje desni prilikom pranja zubi ne mora nužno biti znak bolesti već samo da ste četkali pregrubo. No zubari savjetuju da se obrati pozornost na svako krvarenje. Još neki od simptoma bolesti desni su bol ili loš zadah.

Što mogu napraviti po tom pitanju?

Znanstvenici rade na cjepivu i posebnom lijeku protiv Porphyromonas gingivalisa, no još će proći godine prije nego se pronađe učinkovita terapija. Dotada, najbolje je poduzimati uobičajene mjere za sprečavanje bolesti desni.

Koje su to mjere?

Za početak, slušajte svojega zubara koji savjetuje četkanje zubi dva puta dnevno, korištenje zubnog konca te sličnih proizvoda za čišćenje područja između zubiju. No pregrubo četkanje može oštetiti i raskrvariti desni te tako olakšati bakterijama put u krvotok. Ako pak dozvolite plaku da se nagomila, on se može mineralizirati čime se stvaraju preduvjeti za gomilanje dodatnog plaka koji se širi prema korijenu zuba.

Što ako je već prekasno?

Ako je plak već prilično zahvatio vaše zube, nećete ga moći skinuti običnim četkanjem već morate posjetiti zubara da plak ukloni. Savjetuje se stomatološko uklanjanje plaka svake dvije do tri godine.

Što još mogu poduzeti?

Stvaranje plaka povećavaju i nezdrave navike poput pušenja. Kao i inače, preporuča se zdrava prehrana i redovito vježbanje koje će vaš organizam učiniti otpornijim na sve vrste bakterija i upala. Također, poznato je da loše opće stanje organizma povećava šansu za razvoj Alzheimerove bolesti.

Je li nam odzvonilo?

Bolesti desni su jako česte  – skoro svi imaju neke probleme s desnima, no, očito, nemaju svi Alzheimerovu bolest. Mnogo se o toj bolesti još ne zna kao i koliko je sporna bakterija prisutna u vašem organizmu te kako se dobro vaše tijelo s njom nosi.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati