Prati nas

Vijesti

Poslodavci su oduševljeni. Hoće li umirovljenici spasiti turističku sezonu?

Umirovljenici koji žele i mogu raditi od velike su vrijednosti za poslodavce, jer im njihovo radno i životno iskustvo omogućuje brzu prilagodbu, a mlađim zaposlenicima mogu biti izvor stjecanja znanja i bržeg uhodavanja u posao, kaže Ostojić.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Raditi u mirovini
foto: Pixabax

Hrvatska udruga turizma (HUT) podržava omogućavanje rada umirovljenicima do četiri sata dnevno uz zadržavanje isplate pune mirovine i ocjenjuje da bi ta mjera mogla pomoći kvalitetnijoj pripremi sljedeće sezone, javlja Hina.

Turistički poslodavci u priopćenju ističu kako se velik broj radnih mjesta u turizmu može popuniti ljudima zrele životne dobi, koji žele i mogu raditi i nakon odlaska u mirovinu. To bi, kako navode, moglo značajno utjecati na kvalitetniju pripremu sezone.


“Zaposlenici koji žive u područjima blizu mjesta rada uvijek su bili prioritet prilikom zapošljavanja, a uvoz radne snage je rješenje samo u situaciji kada domaće tržište rada ne može udovoljiti svim potrebama gospodarstva”, smatraju u HUT

Spas za poslodavce

Direktor HUT-a Veljko Ostojić vjeruje da se radi o nastavku liberalizacije mogućnosti rada umirovljenika koji su ispunili uvjete za punu mirovinu i tako podmirili sve zakonske obveze tijekom svoga radnog vijeka.

“Umirovljenici koji žele i mogu raditi od velike su vrijednosti za poslodavce, jer im njihovo radno i životno iskustvo omogućuje brzu prilagodbu, a mlađim zaposlenicima mogu biti izvor stjecanja znanja i bržeg uhodavanja u posao”, kaže Ostojić.

Zapošljavanje svih umirovljenika na četiri sata dnevno uz zadržavanje mirovine omogućeno je nedavnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Umirovljenici koji tako skupe najmanje dvije godine novoga staža mogu tražiti novi izračun mirovine.

.

Vijesti

Plenković je izborima potvrdio smjer, građani su zadovoljni jer je neutraliziran Škoro

Paradoksalno, nakon objave polovičnih rezultata izlaznih anketa i objava potopa SDP-a, čak je i velik dio lijevih birača počeo navijati za HDZ.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Hrvatski građani uglavnom su zadovoljni rezultatima izbora. Kažu da je najgore izbjegnuto te da će u Sabor ući moderne i liberalne politike koje iduće četiri godine mogu izrasti u krupne igrače. U regiji ništa novo, analiza Deutsche Welle.

Samo dan nakon parlamentarnih izbora HDZ, koji je osvojio 66 mandata, čini se da ima saborsku većinu. Kako je izviješteno iz Banskih dvora, obavljen je prvi krug pregovora s osam manjinskih zastupnika te po jednim zastupnikom HNS-a i Reformista. Tako bi se Andrej Plenković uskoro trebao zaputiti na Pantovčak po mandatarsku funkciju koju mu formalno treba potvrditi predsjednik Zoran Milanović.


U regionalnoj i europskoj perspektivi to znači nastavak aktualne hrvatske politike, kaže za Deutsche Welle nezavisni politički analitičar Davor Gjenero. “Iduće četiri godine Hrvatska će snažno podupirati Bosnu i Hercegovinu, gdje god to može, primjerice u uspostavi dijaloga s Europskom unijom. Dramatičnih iskoraka neće biti. Crna Gora i Makedonija u europskom smislu ostaju prioriteti, uz Albaniju i podršku Kosovu. A prema Srbiji će se nastaviti politika gromoglasnog ignoriranja, kako je to definirao jedan diplomat”, kaže analitičar.

Izbjegnuto oštro skretanje udesno

Paradoksalno, nakon objave polovičnih rezultata izlaznih anketa i objava potopa SDP-a, čak je i velik dio lijevih birača počeo navijati za HDZ. Pokazalo se da mnogi građani ne žele situaciju u kojoj bi Plenkoviću za sastavljanje parlamentarne većine bio nužan Domovinski pokret Miroslava Škore, zasnovan na nacionalističkim i suverenističkim idejama. Naime, Hrvatska se još nije u potpunosti oporavila od kratke vladavine Karamarko-Orešković koja je objavila rat civilnom društvu i za koju se još uvijek govori da je “pustila duh ustaštva iz boce”.

Analitičar Gjenero Škori, koji sada nema koalicijski potencijal, predviđa propast. “Barem pet mandata s njegove kulise Domovinskog pokreta nisu njegovi i ne vjerujem da će se Zekanović, Sačić ili Penava povezati u njegov klub. Taj pokret bio je oruđe lojalno Putinovom režimu. Gazprom je kroz njega pokušao promovirati svoje ekonomske interese u Hrvatskoj i destabilizirati proeuropsku vladu”, navodi Gjenero. On smatra da je Pokret pokušao natjerati HDZ da se okrene od Plenkovića. “Sada im dolazi na naplatu ruska investicija i nezadovoljstva angažiranih ljudi koji su se nadali kontroli energetskog sektora. Od Škorinog pokreta u kratkom roku neće ostati kamen na kamenu.”

S druge strane, Most se, navodi Gjenero, pretvorio iz sindikata načelnika općina dalmatinskog zaleđa u klerikalnu stranku koja ima svoju političku nišu, mrežu Željke Markić i njenih organizacija, svoje birače i prostor u civilnom društvu. Zato će, misli, ovaj nekad nekoherentan pokret opstati kao desna marginalna platforma.

Neočekivani Plenkovićev trijumf

“Plenkovićev uspjeh je logičan. Pokazalo se da je tijekom mandata uspio povući svoje stranačke kolege iz prostora desnice u desni centar, a na ovim se izborima dokazalo da mu je isto uspjelo s biračkim tijelom”, kaže Gjenero.

On podsjeća da su i oni koji su za vrijeme prošlog mandata podržavali snažnu centrističku politiku, preferencijskim glasovima lansirani visoko. “Biračko tijelo je podržalo refokusiranje HDZ-ove strategije. Osim toga, izbori se dobivaju u centru, a ne na lijevoj ili desnoj margini. Time što je ignorirao napade s desne margine i fokusirao se na centar, Plenković je već osigurao pobjedu.”

Ipak, mnoge je iznenadio dramatičan pad SDP-a koji je s koalicijom Restart osigurao samo 41 mandat. Birači su, kaže naš sugovornik, kaznili negativnu kampanju u završnoj fazi, ali i permanentne unutarstranačke raskole. “Dio birača je otišao u apstinenciju i rezignaciju, dok je drugi dio odabrao dvije nove platforme ‘Možemo!’ i Pametno.” Davor Bernardić je već podnio ostavku na mjesto šefa SDP-a.

Što može Možemo?

Razočarani SDP-ovci zadovoljni su pozicioniranjem lijevo-zelene platforme “Možemo!” kojoj pripada sedam saborskih fotelja. To su mahom aktivisti i zagovaratelji lijevih politika iz civilnog društva koji znaju voditi kampanje i moderno komunicirati s biračima. Osvajanje zagrebačke vlasti njihov je cilj koji su jasno ponovili i u izbornoj noći.

“Imaju sjajno umrežavanje s medijima. Do sada nisu bili u prilici kreirati javne politike. Dio njih svoju perspektivu vidi u Zagrebu, ali će se neki sasvim jednostavno akomodirati na parlament, pogotovo oni koji se sustavno bave zaštitom ljudskih prava”, analizira Gjenero, ali ipak upozorava: “Ne čini se da je njihov put u Gradu Zagrebu baš tako siguran. Bez uporišta u gradskom prstenu, teško je osvojiti grad.”

Milanovićev manevar

Uz sve valja ponoviti da je na izbore izašlo samo 47 posto birača, što je ispod psihološke granice od 50 posto. Iako su mnogi građani odlučili ostati kod kuće, kako se ne bi izložili koronavirusu, njihovu je odluku svojim ponašanjem osnažio i predsjednik Zoran Milanović.

Iz mnogima nerazumljivih razloga on je prije početka kampanje objavio da možda neće glasati, jer to nije njegova obveza, već pravo. Tako javnost po prvi puta nije u jutarnjim vijestima mogla vidjeti predsjednika Republike kako na biralištu motivira građane na participiranje u najvažnijem demokratskom procesu.

Stoga ne treba isključiti scenarij po kojem će oporba, pa čak i predsjednik države, iduće četiri godine spočitavati budućoj Plenkovićevoj garnituri da nema legitimitet natpolovične volje birača.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP