Prati nas

Zdravlje

Držimo palce

Izraelci najavili jeftin i pouzdan lijek protiv raka

Bit će, najavio to vlasnik tvrtke Dan Aridor, djelotvoran od prvog dana uz manju cijenu od postojećih terapija i s bitno manje nuspojava. Lijek je nazvan MuTaTo, što je skraćenica od multi-target toxin, prevedeno: otrov koji napada više ciljeva.

Objavljeno

|

Zašto se ne pronađe lijek za rak?
foto: Drew Hays/Unsplash

Mali tim izraelskih znanstvenika najavio je da će do kraja iduće godine proizvesti lijek protiv raka. Lijek razvija kompanija Accelerated Evolution Biotechnologies.

Bit će, najavio to vlasnik tvrtke Dan Aridor, djelotvoran od prvog dana uz manju cijenu od postojećih terapija i s bitno manje nuspojava. Lijek je nazvan MuTaTo, što je skraćenica od multi-target toxin, prevedeno: otrov koji napada više ciljeva.



Mediji ga najavljuju kao “antibiotik za karcinome”. Predstavlja kombinaciju peptida i toksina koji ubijaju stanice raka, a plan je s vremenom ponuditi pacijentima personalizirano liječenje. Rezultati koje su da sada postigli u laboratoriju ponovljivi su i konzistentni, tvrdi Aridor.

Završena je faza testiranja na miševima kojima su ucijepljene ljudske stanice karcinoma. Rast karcinoma je zaustavljen, a lijek nije prouzročio nuspojave. Lijek bi sada trebao ići u klinička ispitivanja pa bi za nekoliko godina mogao biti na tržištu, optimistično najavljuju iz kompanije.

Kako djeluje?

MuTaTo je konceptom sličan lijeku koji uzimaju ljudi inficirani HIV-om. “Davalo im se nekoliko različitih lijekova, ali odvojeno. Virus si bi mutirao pa bi napadao opet. A kada su pacijenti počeli uzimati koktel više lijekova, zauzdali smo virus pa je smrtonosna bolest postala kronična”, objasnio je za Jerusalem Post dr. Ilan Morad.

Đikić: Nisam čuo za tu kompaniju i znanstvenike

Istovremeno, ugledni hrvatski znanstvenik i istraživač tumora Ivan Đikić izražava skepsu oko ovih najava. Kaže, logika djelovanja toga navodnog lijeka puna je nelogičnosti, jer je nemoguće djelovanje lijeka protiv tumorskih antigena na način kako je to prezentirano u objavi.

“Nitko ne zna kako će završiti kliničko ispitivanje prije njihova završetka. Stoga je sve to dosta zabrinjavajuće i vjerojatnije je da je to lažno obećanje o revolucionarnom lijeku nego ozbiljna tvrdnja temeljna na znanstvenim rezultatima koja mogu potvrditi ova lagano dana obećanja. Nikada nisam čuo za tu kompaniju niti za te znanstvenike i vjerujem da je to dio neodgovorne promocije te kompanije ili varanje javnosti zbog drugih razloga. Nažalost, oboljeli od tumora ne trebaju obećanja nego djelotvorne i potvrđene metode ili lijekove koji pomažu u njihovim realnim životima”, zaključio je Đikić za Jutarnji list.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati