Prati nas

Vijesti

Loš zakon?

Za nebrigu o starim roditeljima zatvor, ali ne i slobodni dani za brigu

ad je osoba u srednjoj fazi Alzheimerove bolesti,vi već morate imati skrb 24 sata. Koje dijete to može preuzeti uz sve svoje radne i ostale obiteljske obaveze. Tu je apsurdnost ovog zakona, govori Tajana Dajčić, tajnica Hrvatske udruge za Alzheiemerovu bolest.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kredititi za stare?
foto: Pixabay

Zakon nas obvezuje na brigu o ostarjelima i nemoćnima. Nebriga se kažnjava novčanom i zatvorskom kaznom. Oni koji taj teret brige svakodnevno žive, u  nastojanjima da ispune, sve silne obveze, ne žive vlastite živote. Jer u toj ulozi obično su sami, gotovo bez ikakve  pomoći države, javlja Hrvatska televizija.

“Moji roditelji imaju samo mene. Imam 39 godina, tata ima 78, a mama 71. Nemam ni brata ni sestra pa smo zato nas troje jedna mala obitelj i jako smo okrenuti jedni na druge”, govori Andrijana Kadoić.  Andrijaninu ocu prije tri mjeseca dijagnosticirana je demencija, majka je teško pokretna i sve su više ovisni o tuđoj pomoći.


“U biti, bez mene oni ne idu nikuda. Znači, ukoliko ja ne mogu oni su doma”, ističe Andrijana. Sa suprugom živi u podstanarskom stanu. Radi kao farmaceutski tehničar u ljekarni i unatoč tomu što bi se htjela potpuno posvetiti roditeljima, ne može. Radi u smjenama i jedva stiže na dvije adrese.

Odnedavno je Zakon u Hrvatskoj obvezao djecu na brigu o ostarjelim roditeljima. Nebriga se kažnjava s 10.000 kuna ili zatvorskom kaznom u trajanju od 45 dana. “Kad je osoba u srednjoj fazi Alzheimerove bolesti,vi već morate imati skrb 24 sata. Koje dijete to može preuzeti uz sve svoje radne i ostale obiteljske obaveze. Tu je apsurdnost ovog zakona”, govori za
Hrvatsku televiziju Tajana Dajčić, tajnica Hrvatske udruge za Alzheiemerovu bolest.

“Druga apsurdnost tog zakona je u tome što djeca ne mogu dobiti status njegovatelja po Zakonu o socijalnoj skrbi. 2017. godine je izašao novi dodatak, da se osobama koje brinu o osobama oboljelim od Alzheimerove bolesti ili drugih demencija, osigurava status njegovatelja, ali samo supružnicima i samo do 65. godine života.  Ne osigurava se status njegovatelja djeci, a u velikom broju slučajeva imamo da djeca brinu o svom oboljelom roditelju”, rekla je Dajčić i dodala kako djeca ne mogu dobiti novčanu pomoć koja iznosi 2,5 tisuća kuna.

Isti taj Zakon koji ih obvezuje na skrb o roditeljima ni u čemu im ne pomaže. Djeca koja se brinu za nemoćne i bolesne roditelje nemaju pravo na slobodne dane ni na bolovanje.

“Mislim, kako sa roditeljem kojemu treba 24 sata njege i skrbi, a vi radite, morate spavat da biste mogli raditi, morate otići na posao da bi mogli dobiti plaću kako bi mogli nekako skrbiti o njima. Znači to je sve jedna bezizlazna situacija”, govori Adrijana.

“Ono što je činjenica u Hrvatskoj, je to da smo prije dvije godine u predizbornim kampanjama slušali da je 100 tisuća mladih otišlo iz Hrvatske. Zaboravili smo tom prilikom reći da je 200 tisuća njihovih roditelja ostalo u Hrvatskoj o kojima se netko treba brinuti2, rekla je Dajčić.

Adrijana se opravdano boji za sigurnost roditelja. Bilo što da se dogodi, njezina je odgovornost. Njezini roditelji zajedno imaju 4, 5 tisuća kuna mirovine. Nedovoljno za bilo kakav smještaj. “Vrtite se oko toga da stalno o tome razmišljate i da stalno hodate u nekom začaranom krugu iz kojeg ne vidite rješenje”, govori.

Sve je više starih i nemoćnih, oboljelih, dementnih. A u glavnom gradu Hrvatske svega je 50 kreveta za dementne. Smještaj na tim odjelima se plaća od 7 do 8 tisuća kuna. “Ja i suprug smo znali večerima i večerima pričati kako ćemo, što ćemo i nikada ne dođemo do nekog pametnog rješenja. Jednostavno nemate ga. Ne znam kakav bi posao čovjek trebao raditi da može 7- 8 tisuća plaćati dom”, rekla je Adrijana i istaknula je u Hrvatskoj odnos prema starim i bolesnim osobama loš.

“Teško je. Zna biti dana kad ste očajni, kad dođete do toga da plačete od jada jer ne znate što bi, ne znate kud bi, gdje vam se sve čini bezizlazno. Jedna bezizlazna situacija, a imate potrebu, imate obavezu, brinut se za svoje roditelje”, naglasila je Adrijana.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP