Prati nas

Mozaik

Zašto biramo divljake?

Krizmanić: Postali smo divlji, na izborima treba birati tolerantne i kulturne

Sve je manje dobrog odgoja, užasno smo divlji, na ulici možete čuti kletve najgorih vrsta i od dečkiju i cura. Moramo se uzajamno poštovati kao pojedinici, a to se nigdje više ne poučava.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

jesmo li nepristojni?
Mirjana Krizmanić (screenshot: N1)

Ispadi koji su se jučer dogodili u Saboru RH za N1 televiziju komentirala je ugledna psihologinja i umirovljena sveučilišna profesorica Mirjana Krizmanić. Kaže, da postajemo neuljuđeno društvo te da ljudi na odgovornim funkcijama moraju biti emocionalno zdrave i stabilne osobe.

“Mislim da je sve to jedna tužna predstava. Ministar Damir Krstičević sigurno je bio dobar general i ratnik, ali to ne znači da je dobar ministar. Nije isto boriti se na ratištu i biti dobar ministar obrane. Vidi se da je frustriran pa gubi živce”, smatra Krizmanić.


Za nasrtanje premijera Andreja Plenkovića na zastupnika Mosta Nikolu Grmoju koji ga je nazvao “anemičnim” i “nacionalnim izdajnikom” kaže da je fingirana. “Ne vjerujem da bi se potukao nego je htio ostaviti dojam da nije pasiva i da se može potući.”

Zabrinutost HDZ-ovih zastupnika da će se govor mržnje pretvoriti u fizičko nasilje psihologinja Krizmanić proziva kao lažno i licemjerno. “To je prebacivanje krivnje, neće se nasilje prenijeti na ulice, ali to nasilje je loš primjer za djecu koja su u pubertetu. Sreća je što mladi ne gledaju Sabor pa nisu vidjeli što se jučer dogodilo, kao što ne vide i svakodnevnu nisku razinu rasprave u sabornici.”

Nestaje dobar odgoj

“Sve je manje dobrog odgoja, užasno smo divlji, na ulici možete čuti kletve najgorih vrsta i od dečkiju i cura. Moramo se uzajamno poštovati kao pojedinici, a to se nigdje više ne poučava, navodi profesorica za N1.

Kao lijek za ponašanje u Saboru, ali i politici općenito, psihologinja Krizmanić vidi izbore i građane koji će jasno poručiti da takve ne žele. “To je jedini lijek da nasilni, neuljuđeni ljudi odu iz politike. Građani mogu na izborima pokazati da želimo da zemlju vode kulturni i tolerantni ljudi bez predrasuda”, zaključila je.

.

Mozaik

Facebook stručnjaci su rekli svoje: ‘Van s arapskim brojkama iz hrvatskih škola!’

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može zabaviti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Iako formalno nepriznata od obrazovnih sustava, Facebook akademija prepoznata je po golemoj produkciji multidisciplinarnih stručnjaka koji se ne libe prakticirati slobodu glasnog mišljenja, bilo da je riječ o čipiranju, Billu Gatesu ili koronavirusu.

Tako smo nakon plodonosne debate, u kojoj smo saznali sve o ljudima-gušterima, smanjenju populacije i “istinama o kojima se šuti”, odlučili provjeriti što dotični akademici, okupljeni na našoj Facebook stranici, misle o kvaliteti hrvatskoga školstva. Kako se već godinama govori o pretrpanosti osnovnoškolskog kurikuluma, pitali smo ih trebaju li djeca već u osnovnoj školi učiti arapske brojke.


U samo tridesetak minuta stiglo nam je prvih stotinu odgovora. Čak 45 njih je odlučilo odlučno reći NE suvišnim novotarijama poput arapskih brojki. Isti omjer zadržan je i kad je zbir glasova nakon sat vremena iznosio 200. U trenutku pisanja ovog teksta, čak 45 posto onih koji žele da se njihov glas čuje na društvenim mrežama misli da su arapske brojke – višak. Razlozi su brojni, no pretežu oni da “ima i korisnijih stvari za naučiti”.

Što su arapske brojke?

To su obične brojke koje upotrebljavamo u svakodnevnom životu. Arapske brojke su tradicionalni naziv matematičkih simbola 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 koji su omogućili upotrebu položajnoga decimalnoga brojevnoga sustava i unaprijedili metode računanja s pomoću abaka.

Ovako je o arapskim brojkama glasala Facebook akademija znanosti i umjetnosti

Njihova najstarija upotreba zabilježena je u Indiji 595., a uporaba nule, ključnog simbola koji omogućava djelotvornost sustava, zabilježena je 876. Preko Arapa, prijevodom na latinski al-Hvarizmijeve Knjige o uspostavljanju i suprotstavljanju u XII. st., arapske su brojke stigle u Europu. Njihovu širu primjenu potaknuo je Leonardo Fibonacci Knjigom o abacima, 1202. (Hrvatska enciklopedija)

Zašto smo postavili ovu anketu?

Da bismo vas podsjetili da su to oni isti “stručnjaci” koji se ne libe raspravljati o ozbiljnim i kompliciranijim stvarima poput 5G mreže, cijepljenja ili protuepidemijskih mjera i pri tome očekuju da njihovo mišljenje poštujete, kao da je riječ o informiranom i kvalificiranom stavu.

Koji je zaključak?

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može nasmijati.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP