Zašto se farbamo?
foto: sarahharris/Instagram

Konačno sloboda

Možete se prestati farbati, sijeda kosa je moderna i poželjna

Autor: • 04. 01. 2019. • Kolaž, Stil i ljepota506 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Dani kad se žene poticalo da svakako prekriju sijede vlasi čim se pojave su, čini se, odbrojani. Svjedoče tome i sve češće objave na društvenim mrežama koje prikazuju divne žene sijede kose koje se uopće i ne trude prikriti srebrne vlasi. Štoviše, s ponosom ih nose.

Broj pretraga na popularnoj društvenoj mreži Pinterest u kojima se tražio pojam “sijeda kosa” prošle je godine porastao za – pazite sad – čak 879 posto! Predviđa se da će se u godini koja je upravo počela taj trend nastaviti i da će se rekordno mali broj žena opirati prirodnoj promjeni boje svoje kose, piše Guardian.



Trend prihvaćanja sijede kose je nastavak onoga što prof.dr. Carolyn Mair, stručnjakinja za psihologiju mode, naziva “anti anti-ageing pokretom”, odnosno pokretom koji se protivi ideji usporavanja ili čak zaustavljanja starenja, što, osim što je nemoguće, stavlja posebno žene pod naročit pritisak. “Ovo javno i sve češće iskazivanje samopouzdanja i prihvaćanja same sebe, osnažuje žene koje kao da kažu: ‘To sam ja, znam tko sam i volim sebe takvu kakva jesam'”, kaže profesorica Mair.

Ovaj pozitivan stav prema sijedoj kosi je upravo suprotan onome što se poticalo u prošlosti. “Povijesno gledano, žene su bile pod dvostrukim pritiskom seksizma i dobizma čim su se pojavile prve naznake starenja. Muškarac sa sijedom kosom je poželjan, no žena sa sijedom kosom smatrala se starom. Sijedim muškarcima se tepalo da su ‘sijede lisice’, no za sijede žene uopće nema pozitivnih pridjeva.”

2013. godine naslovnice je punila vojvotkinja od Cambridgea, Kate Middleton, koja se pojavila u javnosti s izraženim sijedim izrastom. Frizer slavnih Nicky Clarke to je nazvao “katastrofom” i rekao za Daily Mail: “Muškarci mogu biti sijedi u svojim pedesetim godinama, no za žene je to neprihvatljivo.”

No zamjenica urednika britanskog Voguea, Sarah Harris, misli drugačije i ponosno nosi svoju sijedu kosu koja joj je priskrbila legendarni status. “Nije mi bila namjera biti pionir u ičemu”, kaže Harris koja je prvu sijedu vlas našla kad joj je bilo samo 16 godina. “No cijelo djetinjstvo gledala sam svoju majku kako se redovito farba i koja je svakih nekoliko tjedana posjećivala frizerski salon kako bi prikrila izrast. Nikad nisam željela to raditi.”

Harris primjećuje da se sve više žena povodi za njezinim primjerom: od mlađih manekenki na modnim pistama, pa do influensera na društvenim mrežama. Svaki dan primi barem jednu poruku u kojoj joj neka žena zahvaljuje što ju je inspirirala da prihvati svoju sijedu kosu. “Sve više žena odbacuje boju za kosu i to je sjajno. Ljudi se manje boje starenja”, kaže Harris.

Frizer Josh Wood, zaslužan za divnu sivu nijansu kose manekenke Kristen McMenamy, slaže se da su se stvari promijenile. “U Velikoj Britaniji je postojala stigma vezana uz sijedu kosu kod žena. Generacija moje majke bi pri pogledu na nečiji sijedi korijen pomislila da se dotična previše opustila, no danas se sijeda kosa jako dobro može uklopiti u suvremeni modni stil koji je moderan, glamurozan i prekrasan. Sijeda kosa uopće ne znači da netko ne drži do sebe”, kaže Wood.

Tajna kako najbolje proći kroz tu promjenu, kaže Wood, je da počnete eksperimentirati s bojom kose i prije nego se sijede prošire, iako se slaže da će prirodne crnke ili brinete ipak osjetiti određeni žal za “svojom” bojom. No zahvaljujući suvremenim tehnikama bojenja kose (klasični pramenovi ili oni rađeni ombre, sombre ili bayalage tehnikom) prijelaz može biti doista bezbolan i jako moderan. “Stvar je u tome da boja izgleda prirodno, baš kao da je normalan dio vašeg DNA”, savjetuje Wood.

Sijeda kosa uklapa se u širi trend nekonformizma, smatra Harris. “Pravo je vrijeme da se slave individualnost, kreativnost i eksperimenti.”

Ključne riječi Sve o temi: , , ,


Imate komentar?

Dobronamjerni, argumentirani i pristojni komentari nas vesele. Ostale brišemo. To je naš doprinos higijeni javnog prostora i kulturi komuniciranja.

Povezane teme

Comments are closed.