Prati nas

Vijesti

Zakon za sve

Nije problem što Huanito ide u zatvor, već što drugi ne idu

Dok se slabi kažnjavaju, jaki prolaze lišo. No zakoni bi trebali važiti ZA SVE. Ponavljamo: VAŽITI. Provođenje zakona ne bi trebalo ovisiti ni o našim osobnim simpatija pa da onima s kojima suosjećamo, možda i zato što sami volimo potegnuti dim, opraštamo grijehe.

Objavljeno

|

Koliko košta marihuana?
foto: Pixabay

Huanito Luksetić (41) iz Bregi kod Matulja pravomoćno je dobio dvije godine bezuvjetnog zatvora. Podsjetimo, Luksetić se teretio za dva nedjela – da je 15 kilograma marihuane držao radi prodaje i da je s Goranom Zakrajšekom (45), osuđenim na 10 mjeseci, uzgajao i zasadio 11 stabljika marihuane u vrtu uz obiteljsku kuću.

Kako je u medijskoj osudi ove presude i nastaloj javnoj histeriji ispušten podatak o količini zaplijenjene droge, ponovit ćemo ga: 15 kilograma marihuane. Prema izvješću “Cannabis Price Indexa“” iz 2018. godine u Zagrebu gram marihuane košta 55 kuna. Preračunato, 15 kilograma marihuane u maloprodaji ima vrijednost 825.000 kuna.


Zabrinuta javnost, angažirani mediji, Huanito i njegova očajna majka zatečeni su presudom i uvjeravaju nas da je Huanito uzgajao marihuanu za medicinske svrhe, kad je već sve probao u liječenju i konvencionalnu medicinu i nekonvencionalne metode.

Koliko potrošiti 15 kilograma trave?

Iako znanost nije nikada potvrdila da marihuana liječi multiplu sklerozu, ista priznaje da može olakšati tegobe koje ona nosi, poput grčenja mišića. I zato će svatko s imalo empatije razumjeti zašto je Luksetić imao marihuanu. I to mu nitko ne može zamjeriti. No kako opravdati 15 kilograma trave vrijedne 825.000 kuna i u kolikom periodu bi se ona trebala konzumirati da ne izazove teške zdravstvene posljedice?

Sudac Damir Krahulec nije povjerovao da jedna osoba može “pojesti” svu tu travu pa u presudi naglašava: “Posebno je bitna činjenica da je drugooptuženik, da bi zajedno s prvooptuženikom uzgajao opojnu drogu marihuanu, dao otkaz na svom radnom mjestu, da bi se time bavio. Dakle, ostao je bez redovnih sredstava za život, a što bi malo tko učinio da nema osiguran neki drugi izvor prihoda od kojih će živjeti, a što se u svakom slučaju može osigurati namjerom daljnje prodaje droge. “

Trava ne liječi. Smrtna presuda? Ne!

Je li ovo smrtna presuda za Luksetića, kako kažu mnogi, uključujući i one koji ovu situaciju koriste za svoj politički probitak? Nije. Hrvatski zatvorski ima zdravstvenu skrb pa čak i svoju bolnicu u kojoj teški bolesnici imaju konstantan liječnički nadzor. Ako im se određeni postupci ne mogu pružiti unutar sustava, pacijenti se, i prije no redovni pacijenti, zbrinjavaju u vanjskim ustanovama.

Sustav funkcionira na slabima

Ne treba zaboraviti ni drugu priču koja se vezuje uz ovaj slučaj. David Kruljac, sin generala Mladena Kruljca, osuđen je na rad za opće dobro, a nakon što je policija u njegovu stanu otkrila 4 kilograma marihuane, 28 grama kokaina, 10.500 kuna i 117 tisuća eura, digitalnu vagu i uređaj za prešanje.

Nesumnjivo, ova dva slučaja pokazuju nakaznost hrvatskog pravosuđa i otrovnu neujednačenost praksi. Dok se slabi kažnjavaju, jaki prolaze lišo. No zakoni bi trebali važiti ZA SVE. Ponavljamo: VAŽITI. Provođenje zakona ne bi trebalo ovisiti ni o našim osobnim simpatija pa da onima s kojima suosjećamo, možda i zato što sami volimo potegnuti dim, opraštamo grijehe.

Zakoni nisu uklesani u kamenu i možemo ih mijenjati pa će vjerojatno u jednom trenutku, ovisno o društvenom angažmanu, marihuana biti legalizirana. I treba biti. Jer, ruku na srce, licemjerno je zabraniti travu, a istovremeno dopuštati i poticati konzumaciju alkohola. Ali zakoni u uređenim demokracijama, zato što nam nisu simpatični, ne bi trebali biti ni mrtvo slovo na papiru. A to znači da za pravnu državu nije problem što Huanito ide u zatvor, već to što drugi ne idu.

.

Vijesti

Srbija još plaća jugoslavenske dugove, Hrvatska ih je otplatila

Narodna banka Srbije potvrdila je da Srbija ove godine mora otplatiti više od 202 milijuna eura dugova iz razdoblja sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljeća.

Objavljeno

|

Autor

Milka Planinc biografija

Srbija je prošlog ponedjeljka platila 11,5 milijuna eura kredita dignutih sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. Prema pisanju Blic Biznisa, na naplatu treba doći još 69,7 milijuna.

Dio je to kredita koje su Milka Planinc i Veselin Đuranović uzimali u vrijeme bivše SFRJ od Pariškog kluba i Svjetske banke, a čija posljednja rata dospijeva 2041. odnosno 2031. godine. Uz to, Srbija je ove godine plaćala i kredite koje je uzimala od Kuvajta u razdoblju od 1984. do 1989. godine, a riječ je o 20,2 milijuna eura.


Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina Srbija se zadužila za ukupno 8,8 milijardi eura, a prethodnih godina u prosijeku su vraćali po oko 250 milijuna eura, a ove godine na naplatu dolazi skoro 230 milijuna.

Narodna banka Srbije potvrdila je da Srbija ove godine mora otplatiti više od 202 milijuna eura dugova iz razdoblja sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljeća.

Hrvatska i Slovenija svoje su dugove otplatili prije 10 godina. Hrvatska je posljednju ratu od 192 milijuna dolara Pariškom klubu otplatila 2008. godine, a Londonskom klubu ratu od 78 milijuna, godinu dana kasnije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP