Prati nas

Zdravlje

Povrće i zdravlje

Vegani su na bolovanju dva puta češće od kolega koji jedu meso

Novo istraživanje je pokazalo da vegani uzimaju više bolovanja zbog lakših bolesti poput viroze ili gripe. Studija je pokazala da vegani u Velikoj Britaniji godišnje uzmu do pet dana bolovanja, što je skoro dvostruko više od njihovih kolega koji jedu meso.

Objavljeno

|

Jesu li vegani zdravi?
foto: Pixabay

Iako svi znaju da pretjerano uživanje u mesu i mesnim proizvodima nije dobro za zdravlje, novo istraživanje otkrilo je nešto zanimljivo kad su u pitanju vegani, odnosno ljudi koji ne jedu meso niti ikakve proizvode životinjskog porijekla poput jaja, mlijeka i sireva.

Naime, kako piše Daily Mail, novo istraživanje je pokazalo da vegani uzimaju više bolovanja zbog lakših bolesti poput viroze ili gripe. Studija je pokazala da vegani u Velikoj Britaniji godišnje uzmu do pet dana bolovanja, što je skoro dvostruko više od njihovih kolega koji jedu meso.



Iako razlozi ove pojave nisu jasni, i sami vegani su u ispitivanju priznali da su 2018. godine uzeli više dana bolovanja nego prethodnih godina. Za usporedbu, polovina ispitanih osoba koje jedu meso, kazale su da su 2018. godine uzele jednak broj dana bolovanja kao i prethodnih godina, dok je svaka treća rekla da je uzela manje bolovanja.

Također, studija koja je obuhvatila 1.000 zaposlenih u uredima otkrila je i da vegani čak tri puta češće posjećuju svojeg liječnika opće prakse tijekom sezone viroze i gripe u odnosu na ostatak populacije. Vegani tako posjete liječnika 2,6 puta, dok njihove kolege koji jedu meso to učine tek 0,7 puta.

Još jedan zanimljiv podatak otkrilo je istraživanje koje je proveo Fisherman’s Friend. Naime, njihova studija pokazala je da radnici koji pripadaju generaciji milenijalaca (rođeni između 1978. i 2000.) uzimaju čak tri puta više slobodnih dana zbog bolovanja od njihovih kolega starih 55 ili više godina.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati