Prati nas

Mozaik

zašto vjerujemo lažima?

Želite li da laž izgleda kao istina? Ponovite je. Opet. I opet. I opet.

Koristimo samo deset posto mozga. Želite li popraviti vid, jedite puno mrkve. Vitamin C liječi prehladu. Kriminal u SAD-u je na najnižoj razini. Sve navedeno uopće nije istina. pa zašto onda uporno vjerujemo u takve stvari? Istraživanje je pokazalo da su ljudi skloni povjerovati u informacije koje su čuli više puta – koliko god one možda bile sulude.

Objavljeno

|

Laganje na facebooku
foto: Mojevrijeme.hr

Koristimo samo deset posto mozga. Želite li popraviti vid, jedite puno mrkve. Vitamin C liječi prehladu. Kriminal u SAD-u je na najnižoj razini. Ništa od ovoga nije istina.

No činjenice zapravo nisu važne. Ljudi ovakve stvari ponavljaju toliko često da ih počnu vjerovati. Dobrodošli u efekt iluzorne istine, grešku u ljudskoj psihi koja poistovjećuje ponavljanje s istinom i koju naročito vole upotrebljavati marketingaši i političari, piše portal Wired.


Predsjednik Trump je “veliki biznismen”, kako to on sam voli ponavljati. No postoje dokazi koji govore da to možda i nije istina. Ili ono kada je Trump potpisao naredbu kreiranu da zaustavi, što on uvijek voli iznova ponavljati, “visoku razinu nasilja nad pripadnicima policije”. Zvuči važno, zar ne? No istina je da su takvi zločini zapravo na najnižim granama u posljednjih nekoliko desetljeća. Efekt iluzorne istina najbolje radi ako su ljudi umorni i ometeni drugim informacijama. Kao što u posljednje vrijeme svi, zapravo, jesmo.

“Predsjednik Trump gradi posebnu borbenu jedinicu kako bi se uhvatio u koštac s trendovima koji u Americi uopće ne postoje”, rekao je Jeffery Robinson, zamjenik direktora organizacije civilnog društva Američki savez za građanske slobode. I u pravu je kad kaže da ti trendovi ne postoje, no određeni broj ljudi u njih još uvijek vjeruje. Svaki put kad predsjednik Trump objavi na Twitteru nešto diskutabilno, ljudi pohrle dokazati da to nije istina. No to ima vrlo malo efekta.

Istraživanje organizacije Pew Research pokazalo je da 57 posto Trumpovih glasača vjeruje da je stopa kriminala diljem SAD-a porasla od 2008., unatoč podacima FBI-a koji govore upravo suprotno, odnosno da je ukupan broj kriminalnih radnji pao za 20 posto.

Pa o čemu se onda radi?

“Ponavljanjem se stvari čine vjerojatnijima”, kaže Lynn Hasher, psihologinja sa Sveučilišta Toronto čiji je tim primijetio ovaj efekt još davnih sedamdesetih godina prošlog stoljeća. “Efekt je tim snažniji što su ljudi umorniji i ometeni raznim drugim informacijama.”

Ponavljanje je i ono zbog čega funkcioniraju lažne vijesti, kako su istaknuli istraživači Sveučilišta Central Washington još 2012. godine, dakle puno prije nego je taj termin postao uvriježen. To je također i osnovna značajka političke propagande i glavni razlog zašto političari i direktori kompanija ponavljaju stvari iznova i iznova. “Slogani se moraju ponavljati tako često da i posljednja osoba shvati ideju”, citat je iz Hitlerovog Mein Kampfa.

Efekt funkcionira jer ljudi poruke koje čuju proglašavaju istinitima na temelju dvije stvari: slaže li se informacija s njihovim već formiranim mišljenjem i je li im poznata. Prvi uvjet je logičan: ljudi uspoređuju novu informaciju s onim što otprije znaju te razmatraju kredibilitet oba izvora. No znanstvenici su ustvrdili da to je li neki podatak poznat ili nije, može zamagliti racionalnost i to u tolikoj mjeri da nam se nešto što smo čuli mnogo puta može početi činiti istinitim.

“Kad informaciju čujete po drugi put, mnogo ju je lakše procesuirati. Pročitate je brže i razumijete lakše i bolje”, kaže profesorica psihologije sa Sveučilišta Vanderbilt, Lisa Fazio. “Tu brzinu i lakoću razumijevanja naš mozak interpretira kao istinitost – bez obzira je li to točno ili nije. Drugim riječima, racionalnost zna biti teška i za nju se potrebno namučiti. Našem je mozgu često lakše ravnati se po osjećaju.”

Prvi korak da osigurate da ne postanete žrtva takvih varki vlastitoga mozga je da znate da one postoje. Zato ako pročitate nešto što vam se čini u redu, no niste sigurni – provjerite. Ako vam se to čini kao pretežak zadatak, ponavljajte si: Činjenice su zabavne. Činjenice su zabavne. Činjenice su zabavne. Dok god u to ne povjerujete.

.

Mozaik

Živcira vas što djeca stalno bulje u ekrane? Vi ste još gori!

Prema podacima Nielsena, američke tvrtke koja se bavi analizom tržišta, osobe koje imaju 65 ili više godina, dnevno provedu čak 10 sati konzumirajući sadržaj s televizije, tableta i mobitela.

Objavljeno

|

Mnogi roditelji, pa i bake i djedovi, konstantno zanovijetaju radi vremena kojeg današnja djeca provode pred raznim ekranima. Doista, istraživanja pokazuju da milenijalci pogledaju zaslon svog mobitela i do 150 puta dnevno, polovica se budi tijekom noći kako bi provjerili što ima na društvenim mrežama, a trećina zgrabi mobitel čim ujutro otvori oči. Pa ipak, kad se uračuna ukupno vrijeme provedeno pred ekranima, najnavučenije su – starije osobe.

Prema podacima Nielsena, američke tvrtke koja se bavi analizom tržišta, osobe koje imaju 65 ili više godina, dnevno provedu čak 10 sati konzumirajući sadržaj s televizije, tableta i mobitela. To je 12 posto više od osoba između 35 i 49 godina te 30 posto više od osoba između 18 do 34 godina starosti.


Većina tog vremena odnosi se na televiziju. Stariji Amerikanci koji su u mirovini, prosječno pred TV-om provedu sedam sati i 30 minuta dnevno, odnosno jednako koliko su provodili 2015. godine. Dodatna dva sata provedu gledajući u mobitele i tablete, što je povećanje od sedam puta u odnosu na razdoblje prije četiri godine.

U istome se razdoblju povećalo i vrijeme koje milenijalci provedu pred nekim ekranom i to od sat i 30 minuta do tri sata i 30 minuta, no to vrijeme najmanje se odnosi na televiziju koju mlenijalci zapravo najmanje gledaju. Kad se sve uzme u obzir, vrijeme provedeno pred ekranom se kod populacije od 18 do 34 godite povećalo tek za sa vremena u posljednje četiri godine, što je najmanje povećanje od svih ostalih dobnih skupina.

Što se pak tinejdžera tiče, oni pred ekranima dnevno provedu oko šest sati i 40 minuta, tek nešto više od dobne skupine između 18 i 34, no značajno manje od starijih generacija. Mladi doista puno vremena provedu skrolajući društvenim mrežama i ubijajući zombije u raznim video igrama, no ipak puno manje nego stariji provedu gledajući sapunice.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP