Prati nas

Zdravlje

Ni rasol ne pomaže

Znamo zašto vam mamurluci sve teže padaju

Čak i ako ste u mladosti bili duša svake zabave, nakon tridesete ćete se vjerojatno danima oporavljati nakon svega nekoliko pića. Da, doista je točno da se mamurluci s godinama pogoršavaju i to nije samo zbog toga što s vremenom gubimo toleranciju na alkohol.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako izliječiti alkoholizam?
foto: BigStock

“Više ne mogu piti onako kako sam prije mogao” – to je česta boljka onih koji su navršili četrdesetu, pa čak i tridesetu godinu. Zapravo, tridesete su ugrubo godine kad nam postaje teže oporaviti se nakon noći pune alkohola i zabave. Na nesreću, otada postaje još samo gore, piše portal Mental Floss.

Čak i ako ste u mladosti bili duša svake zabave, nakon tridesete ćete se vjerojatno danima oporavljati nakon svega nekoliko pića. Da, doista je točno da se mamurluci s godinama pogoršavaju i to nije samo zbog toga što s vremenom gubimo toleranciju na alkohol. Starenje utječe na organizam na mnogo načina, a način na koji tijelo procesuira alkohol je samo jedan od njih.


S obzirom da vaše tijelo alkohol prepoznaje kao otrov, jetra ga nastoje pretvoriti u različite kemijske spojeve koje je lakše razgraditi i izbaciti iz organizma. Kako starite, vaše tijelo proizvodi sve manje enzima koji pomažu razbiti molekule alkohola. Jedan od tih enzima – alkoholna dehidrogenaza (ADH) – nazvan je čak i “prvom linijom obrane od alkohola” te pretvara pivo ili rakiju u spoj nazvan acetaldehid. Zanimljivo, taj je spoj čak i otrovniji za organizam te izaziva mučninu i crvenilo lica. No srećom, taj spoj se ne održava u tijelu dugo.

Drugi enzim nazvan aldehid dehidrogenaza (ALDH) pomaže pretvoriti te toksine u kemikaliju nazvanu acetat koja je slična octu. I na kraju, taj se spoj pretvara u ugljični dioksid i vodu i biva izbačen iz organizma. Vjerojatno ste čuli za pravilo “jedno piće svaki sat”. Naime, to je otprilike vrijeme potrebno vašoj jetri da završi taj kompletan proces.

I što to sve skupa znači za nekoga tko i dalje voli popiti a nije više u cvijetu mladosti? Enzima je u vašem tijelu s godinama sve manje pa je i ono sve manje sposobno razgraditi alkohol. Tako se on u organizmu zadržava sve dulje zbog čega su duži i teži periodi mamurluka.

No za dulju glavobolju odgovorno je i to što s godinama gubimo mišićnu masu i vodu. Ljudi s većim udjelom masti, teže probavljaju alkohol, a manje vode znači da alkohol ostaje u tijelu u koncentriranom obliku. Tu leži i razlog zašto žene teže podnose alkohol i mamurne su dulje od muškaraca.

I posljednja, možda i najdepresivnija stvar je ta što s godinama dolazi do slabljenja rada imunološkog sustava. To znači da ćete se teže i dulje oporavljati od pijanstva jer vašem tijelu treba značajno više vremena da dođe k sebi. Planirate li zatulumariti, imajte na umu ograničenja svojega tijela. Između alkoholnih pića pijte puno vode i budite svjesni da više niste u dvadasetima.

.

Zdravlje

Ipak nije kao gripa, COVID-19 je šest puta smrtonosniji

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prema zadnjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, prosječna smrtnost oboljelih od covida-19 je 0,6 posto, piše Jutarnji list.

To koronavirus čini šest puta smrtonosnijom bolešću negoli je to sezonska gripa. Prema riječima epidemiologinje dr. Marije Van Kerkhove, “možda to ne zvuči mnogo, ali to je ipak visoka smrtnost jer ubija jednog od 167 oboljelih”.


Naime, službene statistike govore da je od početka pandemije umrlo 700.000 ljudi od 18,200 milijuna, ali prema procjenama, taj je broj puno veći odnosno oko 115 milijuna, a u tom slučaju smrtnost je 0,6 posto.

Za stručnjake je vrlo izazovno procijeniti stopu smrtnosti od koronavirusa jer je sigurno da svim zaraženima bolest nije dokazana, što znači i da sve smrti od korone nisu evidentirane.

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Po toj metodologiji smrtnosti od covida-19 u Hrvatskoj bila bi 0,19 posto kaže dr. Ivana Pavić Šimetin, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, donosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP