Prati nas

Mozaik

Premijerka

Ardern: BDP nije dovoljan za uspjeh društva, važni su i ljubaznost i suosjećanje

Ako ste osoba koja sjedi kod kuće i sluša izjave političara nakon globalne financijske krize koji kažu: ‘Pa s obzirom na naš BDP, vidi se da se oporavljamo’ – što su mnogi političari u nekom trenutku rekli – a vi sjedite kod kuće i mislite si: ‘Ja to ne osjećam. Moja situacija se ne popravlja.'”

Objavljeno

|

Jacinda Ardern (screenshot: The Late Show with Stephen Colbert)

“Novi Zeland želi transformirati svoju politiku kako bi bila usredotočena na ljubaznost, suosjećanje i blagostanje svih ljudi i to zato što se izvještavanjem samo o ekonomskom rastu ne dobiva puna slika”, rekla je na Svjetskom ekonomskom forumu održanom u Davosu premijerka te pacifičke zemlje, Jacinda Ardern.

“Mi na Novom Zelandu imamo gospodarski rast od oko tri posto, a stopa nezaposlenosti je 3,9 posto. Koristimo li tradicionalne metode mjerenja uspješnosti nekog društva, ljudi bi nas pogledali i rekli: ‘Pa njima jako dobro ide.’ Ali mi ujedno imamo jako puno beskućnika, kao i jednu od najviših stopa samoubojstava mladih od svih zemalja OECD-a.”



“Naše mentalno zdravlje i blagostanje nije onakvo kakvo bi trebalo biti. I stoga je naš plan kroz projekt blagostanja i tzv. Living Framework Standard (Standard životnog okvira) odrediti budžet blagostanja, a ministri će morati, ako žele potrošiti taj novac, dokazati da će njihovi projekti popraviti međugeneracijsko blagostanje. Na taj način se nadamo implementirati ono što javnost od nas traži, a to je pozabaviti se društvenim blagostanjem naše nacije, ne samo ekonomskim blagostanjem”, kaže Ardern.

Plaće koje stagniraju su velik problem u razvijenim zemljama. S prosječnom plaćom u SAD-u imate jednaku kupovnu moć kao i prije 40 godina. Kvaliteta života ljudi se ne popravlja, a neki misle da upravo to pokreće populizam.

“Mislim da je jako važno pozabaviti se tim jazom koji imamo u mjerenju uspješnosti neke države i proširiti značenje pojma uspješnosti. To pitanje je u samoj srži politike i trenutne političke krize. Ako slušate političare koji govore o oporavku BDP-a nakon globalne ekonomske krize, a vi to ne osjećate, to znači da ne postoji veza između načina na koji se mjeri napredak i osjećaja ljudi o tom napretku što dovodi do povećanog nepovjerenja u institucije i demokraciju.”

“Mislim da u politici imamo mnogo otvorenih pitanja radi kojih samo raste nepovjerenje u institucije koje bi trebale skrbiti o ljudima. Koji je, dakle, jedan od načina da se pozabavimo tim problemom? Jedan od načina je da osiguramo proširenje popisa stvari za koje smo odgovorni. Ljudi nam govore da politika ne donosi što bi trebala i ne ispunjava njihova očekivanja. To nije nešto maglovito, već od presudne važnosti. To je način kako donijeti značenje i rezultate ljudima koji za nas glasaju. To također nema veze s ideologijom. To ne bi trebalo biti nešto što rade samo progresivne vlade.”

“Mislim da su ovakva pitanja ključna želimo li ponovno izgraditi povjerenje ljudi u institucije, bez obzira na to gdje se u svijetu nalazimo. Naš plan je u roku od 20 godina smanjiti neke beneficije, ali više razgovarati o ljubaznosti, suosjećanju i blagostanju. Tad više neće biti važno što se događa u nekom političkom ciklusu već što se događa unutar nekoliko desetljeća”, kaže premijerka Novog Zelanda.

.

Mozaik

Žižek: ‘Za sreću ne smijete imati previše demokracije, ona donosi odgovornost’

Sreća znači da svoju krivnju možete svaliti na nekog drugog. U Čehoslovačkoj su se šalili: ako je vrijeme loše, ako bjesni oluja, neki komunist je opet uprskao stvar, kaže slovenski filozof.

Objavljeno

|

Autor

Tko je Žižek?

Klinički psihijatar, kanadski sveučilišni profesor Jordan Peterson, proglašen je jednim od najutjecajnijih intelektualaca današnjice, a prije više od godinu dana izazvao je na intelektualni dvoboj Slavoja Žižeka, slovenskog sveučilišnog profesora i ravnatelja londonskog instituta Birkbeck, koji je i sam desetljećima prisutan na globalnoj filozofskoj sceni.

Žižek je bačenu rukavicu napokon prihvatio, a mediji su događaj odmah nazvali “sukobom divova”, javlja HRT.



U razgovoru na temu sreća Peterson je kazao kako smatra da je “sreća nuspojava, nešto što vas snađe”. “Podložni smo silama u sebi koje nisu pod kontrolom volje, a tako je i sa srećom. Ne možete se natjerati biti sretni. Možda se uspijete natjerati da budete nesretni, ali ne i sretni”.

Žižek pak kaže da “za sreću ne smijete imati previše demokracije jer to donosi breme odgovornosti”. “Sreća znači da svoju krivnju možete svaliti na nekog drugog. U Čehoslovačkoj su se šalili: ako je vrijeme loše, ako bjesni oluja, neki komunist je opet uprskao stvar”, dodaje.

Pozivajući se na izjave Winstona Churchilla o demokraciji Peterson kaže da je “riječ o najgorem obliku vladavine koji postoji osim svih ostalih oblika. Isto bi se moglo reći i za kapitalizam. Riječ je o najgorem obliku ekonomskog sustava osim svih ostalih koje smo ikad iskušali”.

Filozofski dvoboj Slavoja Žižeka i Jordana Petersona, kojega neki nazivaju i “debatom stoljeća” mogli ste na Prvom programu HRT-a. Snimku u cijelosti pogledajte 26. travnja na Trećem programu.

Nastavi čitati