Prati nas

Stil i ljepota

Ne bacajte novac

Ima li doista neke razlike između skupe i jeftine kreme?

Postoji više faktora koji određuju cijenu nekog kozmetičkog proizvoda, poput pakiranja i marketinga. No kad je o sastojcima riječ, uglavnom se vrte nekoliko istih. S funkcionalnog stajališta i skupe i jeftine kreme koriste sastojke iz istih razreda: ovlaživači, sredstva za zadržavanje vlage i omekšivači.

Objavljeno

|

Mora li krema biti skupa?
foto: Pixabay

Jeste li se ikada zapitali zašto neke kreme za kožu koštaju više tisuća, dok je neke moguće kupiti za manje od stotinu kuna? Ima li doista razlike i je li skuplja krema doista i bolje? Portal Huffington Post pokušao je kod nekoliko dermatologa dobiti odgovor na ovo pitanje.

Postoji nekoliko faktora koje valja uzeti u obzir kad se razmišlja o cijeni neke kreme za lice. Doktor dermatologije, Craig Kraffert, kaže da su kod proizvodnje skupljih krema možda korištene sofisticiranije i skuplje tehnike te skuplji i ekskluzivniji sastojci. Također, dodavanje određenih mirisa može poskupiti proizvodnju nekog preparata, a tu je i skupocjeno pakiranje.


Zašto su neke kreme skuplje?

Postoje doista specifični i rijetki sastojci koji kremu mogu učiniti doista skupom, kaže kozmetički kemičar Perry Romanowski, ujedno i autor bloga o ljepoti The Beauty Brains Blog. Ti sastojci su tzv. aktivne komponente poput niacinamida koji uspješno rješava problem preintenzivne pigmentacije, ceramidi koji služe kao zaštitni “crijep” površinskog sloja kože te hijaluronske kiseline koja je zapravo osnovni građevni materijal kože.

Rachel Nazarian, dermatologinja iz New Yorka, dodaje kako je još jedan od sastojaka koji itekako utječe na cijenu vrlo moćni heparan sulfat. Međutim, s funkcionalnog stajališta i skupe i jeftine kreme koriste sastojke iz istih razreda: ovlaživači, sredstva za zadržavanje vlage i omekšivači.

Najpopularnije sredstvo za zadržavanje vlage koje se može naći u gotovo svom kremama je već spomenuta hijaluronska kiselina za koju doktorica Nazarian kaže da ne mora nužno biti skupa. “Hijaluronska kiselina je hijaluronska kiselina i ona je ista u svim kremama bez obzira na njihovu cijenu”, kaže Nazarian. Ponudila je i još jedan primjer: “Postoje skupocjeni brendovi koji koriste morske trave, alge i slično, no ne znam postoji li neko znanstveno istraživanje koje bi dokazalo da to doista ima neki utjecaj na kožu.”

A onda, tu je i marketing…

Kraffert upozorava da je u čitavoj priči o kremama i kozmetici uopće, marketing najskuplja stavka. Marketinške kampanje mogu utjecati na perspektivu kupca, a proizvodi iza kojih stoji dobro osmišljena marketinška kampanja doista se mogu jako dobro prodavati.

No baš kao i mnogi modni brendovi, i brendovi krema za lice zapravo prodaju stil života a ne samo proizvod. A ljudi vole luksuz. U prilog toj tezi govori i studija provedena u Švedskoj gdje su žene zamoljene da koriste različite kreme: jedna je bila luksuzna krema u svojem originalnom pakiranju, druga je bila luksuzna krema u neutralnom pakiranju, a treća obična jeftina krema u luksuznom pakiranju. Rezultati su na kraju pokazali da su one žene koje su vjerovale da koriste skupu kremu, tu kremu koristile češće neko one koje su mislila da koriste jeftinu kremu.

Romanowski je to vrlo jednostavno opisao: “Cijena ima vrlo male veze s učinkovitošću proizvoda. Po mojem mišljenju, to je samo marketinška igra. No ipak djeluje. naime, postoje kupci koji baš žele skupe proizvode. Ne žele o sebi misliti kao o škrticama koje broje svaki dolar. A oni koji si takve proizvode ne mogu priuštiti, sanjaju da jednom dođu u tu grupu ljudi koja kupuje takve stvari.”

Važno je dodati još nešto. I skupocjene i pristupačne kreme često su proizvod iste kozmetičke kompanije i zapravo se proizvode u istom laboratoriju s tek ponešto promijenjenom recepturom.

Vrijedi li onda potrošiti puno novca na kremu za lice?

Najkraći mogući odgovor je: vjerojatno ne. “Po mojem mišljenju, nije potrebno potrošiti bogatstvo na kremu za lice”, kaže Samar Jaber, dermatolog iz New Yorka. “Kad kupujete skupu kremu vi zapravo plaćate više različitih stvari: marketing, pakiranje, miris, a tek rjeđe neki doista neobičan, rijedak i skup sastojak koji tu kremu čini učinkovitom. No to što je krema skuplja, ne čini je nužno i boljom. Važno je pronaći onu koja vama najbolje odgovara, a to ne mora imati veze s cijenom.”

.

Stil i ljepota

Što se doista događa s našim tijelom kad uđemo u ‘neke godine’

Ljepota je u očima promatrača. Osim toga, nije važna fizička ljepota nego ona unutarnja. Ma da, sve je to do neke mjere točno, ali istina kad-tad izađe na vidjelo. Kad je izgled u pitanju, mladost jednostavno nema konkurenciju. I kasnije se može izgledati dobro, ali za to je potrebno užasno puno truda i vremena.

Objavljeno

|

Oglasi za starije žene?

Kad je izgled u pitanju, mladost jednostavno nema konkurenciju. Toga postaneš bolno svjestan kad zagaziš u neke godine. Naravno, i kasnije se može dobro izgledati, ali za to treba daleko više vremena i energije nego prije.

Nemojte misliti da se žalim – ja sam sobom jako zadovoljna – ali čini mi se da nam nedostaje malo objektivnog pogleda na fizičku stranu starenja. Pravo se stanje često maskira pa se ljudi neugodno iznenade kad počnu primjećivati promjene na sebi. Pitaju se je li to sve normalno. Odgovor je: Da, normalno je. Je li ugodno? Pa nije baš. A brine li vas? Ne previše. Naime, bez obzira na sve ono što ću ovdje navesti, i dalje se osjećam jako dobro u svojemu tijelu, čak i bolje nego kad sam bila mlađa.


Ali pustimo na trenutak sve obzire i opišimo stvari kakve one doista jesu. Tek toliko da kasnije ne bude ‘nismo znali’.

Dlake

Starost je dlakava. Glupače se u neko doba počnu pojavljivati i tamo gdje sam mislila da ih nikada neće biti. Još danas se sjetim svoje bake koja je sjedila u dvorištu i malom pincetom pretraživala bradu i čupala duge bijele izdanke. A sada to radim i ja. Počnu se tako u nekom trenutku na bradi pojavljivati točkice, a nakon nekog vremena iz njih izrastu dlake i odjednom osvijestiš da si sasvim zgodna žena u najboljim godinama – ali s bradom!

I sve one priče o čupanju dlaka s korijenom radi čega više neće izrasti su potpuno lažne. Rastu glupače čak i kad ih iščupaš s korijenom. Nema tu pomoći, to su hormoni. No prijateljica s kojom dijelim doista sve, pa čak i tako neugodne informacije o dlakama na bradi, savjetovala mi je nešto stvarno korisno. Kaže ona: “Ne čupaj dlake navečer nego ujutro. Ako ih čupaš navečer, do jutra će opet malo narasti tako da nisi napravila ništa. Pusti ih neka rastu još do jutra pa ih onda masakriraj.”

Koža

Tuširanje, malo kremice tek toliko i gotovo. Ma moš mislit! Tako je to možda izgledalo u srednjoj školi, ali sada… Da bi koža bila imalo nalik onoj od nekada, treba napraviti milijun stvari. Kao prvo, tuš ili voda u kadi ne smiju biti prevrući da se ionako suha koža dodatno ne isuši. Onda treba upotrebljavati neko blago sredstvo za tuširanje opet zbog glupog isušivanja. Zatim piling, jer je koža iz čistog mira postala hrapava. Onda struganje peta jer izgledaju grozno čak i u zimskim mjesecima, a ljeto i i boso hodanje da i ne spominjemo. Zatim kožu treba dobro osušiti ručnikom pa vrlo temeljito namazati nekom hranjivom (čitaj: preskupom!) kremom. I kad to sve napraviš, efekt će biti otprilike 20 posto onoga što si prije imao bez imalo muke.

Nokti

Prije mi je jedina briga bila da mi neki od dugih noktiju ne pukne, a danas je dobro ako mi barem i jedan nokat uspije narasti do određene dužine. Nokti mi se cvjetaju, lome, kožica oko noktiju se više ne da potisnuti već se mora rezati, u tome se procesu obavezno porežem pa moram staviti flaster što je zapravo dobro jer onda barem taj jedan nokat uspijem sakriti.

Ne sjećam se kad sam zadnji put nalakirala nokte. To mi se više ne da. Ne da mi se čekati da se lak osuši pa obavezno idem nešto prtljati dok je lak još vlažan pa ga upropastim. Nikad mi se nisu sviđali umjetni nokti, ali ozbiljno razmišljam o trajnom laku. Kad je starenje u pitanju, sreća u nesreći je ta što danas postoje razni dodaci, nadomjesci i pomagala zahvaljujući kojima opet možeš izgledati “kao čovjek”. Sve dok navečer ne odlučiš sve to skinuti sa sebe. No tad je ionako već mrak pa nema veze.

Oči

Kad sam bila mlađa naočale su mi bile fora, no nisam ih nikad trebala. Jedno vrijeme sam išla okolo i isprobavala okvire. Razmišljala sam čak da si nabavim jedne s običnim staklima, tek tako, zbog mode. No čini se da će mi se želja o nošenju naočala uskoro ispuniti. Naime, ne vidim više dobro. Stvari koje sam donedavno mogla normalno pročitati, danas su mi mutne. Uhvatim samu sebe kako natežem kraj oka kako bih barem malo izoštrila sliku, ali ne ide. I dalje je sve mutno. Sad opet hodam po optičarima.

Zglobovi

Počelo mi se događati da mi iz čistoga mira škljocaju zglobovi. Ustajem s kauča i začuje se “krrraaak!”, sjedam u auto i začuje se “škljoc, krakkk!”, penjem se po stepenicama i čuje se “klik, klak, klik, klak”. Kad sam bila mlada, jako je bio popularan crtić He-Man koji se borio protiv izvjesnog Skeletora. Često ga se sjetim u zadnje vrijeme. Uglavnom, zglobovi su se istrošili i moje je tijelo počalo samo od sebe proizvoditi najčudnije zvukove. Više se nikome ne mogu prišuljati s leđa jer su moje kretnje postale jako glasne.

Mišići

Nisam baš nikad pretjerano vježbala niti bila član ikakve teretane, ali sam uvijek puno hodala i vozila bicikl. Od toga su mi i noge i ruke bile lijepo oblikovane i to bez ikakve pretjerane muke. Bicikl vozim i danas, ali mišića nema pa nema. Sve je to nekako mekano i mlohavo. Valjda bih se trebala odvesti biciklom do Kine pa da primijetim neko poboljšanje. Zašto mi danas treba toliko puno truda za nešto što sam prije imala bez imalo muke? Zašto??

Kosa

Blaženi bili pramenovi, to je sve što ću reći. Sijede izdajice počele su mi se pojavljivati još u tridesetim godinama i tad sam ih farbala te tako pokušavala prikriti. No s tim farbanjem je nevolja što za par tjedana moraš sve ponoviti. No danas sam mudrija jer znam da sijede zapravo ne možeš učinkovito i na duže vrijeme sakriti, ali ih možeš proglasiti pramenom.

Frizerka mi je napravila svijetle tanke pramenove uz koje sijedi pramenovi izgledaju kao da baš moraju biti ovdje. Doduše, svi se sad čude kako sam od brinete iznenada postala blondina, ali ko ih šiša! Pa navodno se plavuše bolje zabavljaju. Sigurno ću se s novom bojom kose i ja bolje zabavljati. Ako prije toga ne zaspim na kauču, naravno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP