Prati nas

Vijesti

Uzmi lovu

Kako jednokratno dobiti 15 posto svoje štednje iz drugog stupa

Budući korisnik mirovine iz drugog stupa može se odlučiti za djelomičnu, jednokratnu novčanu isplatu 15 posto bruto iznosa od ukupno kapitaliziranih sredstava doznačenih MOD-u, pod uvjetom da mu je osnovna mirovina iz prvog stupa 15 posto veća od najniže mirovine iz prvog stupa.

Objavljeno

|

Kako do novca iz drugog stupa?
foto: PNiels Steeman/Unsplash

Od ove godini novi umirovljenici, osiguranici drugog stupa, mogu zatražiti isplatu 15 posto mirovinske štednje po umirovljenju, no to ovisi o iznosu buduće mirovine, piše Večernji list.

“Budući korisnik mirovine iz drugog stupa može se odlučiti za djelomičnu, jednokratnu novčanu isplatu 15 posto bruto iznosa od ukupno kapitaliziranih sredstava doznačenih MOD-u, pod uvjetom da mu je osnovna mirovina iz prvog stupa 15 posto veća od najniže mirovine iz prvog stupa”, pojasnili su u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.



Kolika bi, prema tome, trebala biti buduća mirovina da bi se steklo pravo na isplatu 15 posto štednje? Ako ste radili 15 godina, što je minimalan broj radnih godina za mirovinu, i nalazite se u drugom stupu, imat ćete pravo na isplatu 15 posto svoje štednje ako vam mirovina iz prvog stupa bude veća od 1097 kuna.

U slučaju da ste radili 30 godina imate pravo na isplatu 15 posto štednje ako vam mirovina bude veća od 2194 kune.

Ako ste radili 32 godine mirovina ne smije biti ispod 2340 kuna, a u slučaju da ste radili 37 godina ne smije biti ispod 2706 kuna.

Pretpostavlja se da radnici čije su plaće bile oko 90 posto državnog prosjeka i ispod njega neće moći ostavariti pravo jednokratne isplate, piše Večernji list, no točan podatak može dati samo HZMO.

HZMO također upozorava da pri svakoj isplati mirovine i pri jednokratnoj isplati 15 posto kapitaliziranih sredstava mirovinsko osiguravajuće društvo obračunava i uplaćuje porez na dohodak i prirez te korisniku mirovine isplaćuje neto iznos. Stope poreza za umirovljenike su umanjene i iznose 12 posto i 18 posto, piše Večernji list.

.

Vijesti

Kaptol ne da sindikatima skupljati potpise ispred crkava

Zagrebačka nadbiskupija odbila je molbu sindikata koju su tražili dopuštenje za sakupljanje potpisa za referendum “67 je previše” ispred crkava. Objašnjavaju da oni uvijek rado podržavaju razne inicijative, ali da se sindikati mogu snaći i bez njihove pomoći.

Objavljeno

|

Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, odnosno organizatori referendumske inicijative “67 je previše”, uputili su molbu Zagrebačkoj nadbiskupiji da im odobri sakupljanje potpisa za referendum ispred crkava no Nadbiskupija ih je – odbila, piše Jutarnji.hr.

U priopćenju Nadbiskupskog stola navodi se kako “u procesima društvenoga zalaganja u kojima se nešto nastoji postići putem referenduma Crkva podupire razne inicijative, a svoje prostore ispred crkvenih zgrada (liturgijskih prostora, župnih domova i pastoralnih centara) daje na raspolaganje građanskim inicijativama koje nemaju drugih mogućnosti za ostvarivanje zauzetosti za vrjednote koje zagovara i Crkva”, no kako su za razliku od toga, “sindikati u uređenome odnosu u okviru političkoga života u Republici Hrvatskoj i imaju mogućnosti na redovit način i uz stanovitu financijsku potporu, ostvarivati svoje inicijative.”



“Slijedom navedenoga, ne zauzimajući ničiju stranu u ovome pitanju, a u skladu sa zajedničkim stavom biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, ovime dajemo na znanje da nismo u mogućnosti dati dopuštenje za prikupljanje potpisa ispred crkava i crkvenih prostora za referendum radi izmjena nekih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji se zalaže Inicijativa sindikata 67 je previše.”

Istovremeno dodaju da je “tema mirovinskoga sustava nedvojbeno iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema dostojanstvu čovjeka i prema radu” te kako se iz “brojnih crkvenih dokumenata teološko-antropološke naravi kao i iz socijalnoga nauka Crkve, a ništa manje iz trajne zauzetosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj” vidi da je Crkvi stalo do tih tema.

Na kraju kažu i kako se “o tome priželjkuje bolja osjetljivost i šira rasprava koja ne bi smjela podleći parcijalnim interesima bilo koje strane u političkim odnosima”, piše Jutarnji.hr.

Nastavi čitati