Prati nas

Mozaik

Di su pare?

Jugoslavija: Kako to da novinari i profesori prijavljuju veće zarade od političara?

Apsolutni rekorder je jedan privatni ugostitelj iz Skoplja. On je prijavio da je u 1988. godini ostvario zaradu od 171 milijun dinara, odnosno 17,1 starih milijardi dinara. Imena najbogatijih Jugoslavena se međutim, čuvaju u najstrožoj konspiraciji.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

“Veljača je tradicionalno mjesec kada najviše posla imaju poreznici. Naime, 31. siječnja je bio posljednji rok za prijavu ukupnih prihoda koji su redovnim poslom i dopunskom djelatnošću ostvareni u toku prošle godine”, pisao je 1989. godine TOP problematizirajući skrivene identitete i strukturu navodnih jugobogataša. Kratak prilog prenosimo u nastavku.

Iako svi podaci u općinskim i gradskim upravama prihoda još nisu do kraja sređeni, već sada se sa sigurnošću može primijetiti da se dosadašnja slika profila yu-bogataša ponovila i u 1988. godini.


Naime, uvjerljivo najveće prihode prijavljivali su privatni ugostitelji, pjevači i skladatelji narodne muzike, trgovački putnici, predstavnici stranih firmi, nogometaši, te poneki likovni umjetnici, novinari i sveučilišni profesori. Političara na top listama najbogatijih Jugoslavena po svemu sudeći – nema.

Inače porezna osnovica nije jednaka za cijelu Jugoslaviju. Ona se izračunava po slijedećoj formuli: prosječni osobni dohodak (u republici) puta tri. Tako je najveća porezna osnovica u zemlji u Ljubljani i iznosi 28 milijuna dinara. Tu je najveći prihod, u iznosu od 77 milijuna dinara, prijavio akademski kipar.

U Beogradu je rekorder pjevač narodne muzike koji je prijavio zaradu od 142 milijuna dinara. U Zagrebu – trgovački predstavnik sa 61 milijunom dinara. Govorimo, naravno, o novim dinarima.

No, apsolutni rekorder je jedan privatni ugostitelj iz Skoplja. On je prijavio da je u 1988. godini ostvario zaradu od 171 milijun dinara, odnosno 17,1 starih milijardi dinara. Imena najbogatijih Jugoslavena se međutim, čuvaju u najstrožoj konspiraciji – TOP pita zašto?

/autor: V. Krulčić / TOP, 1989. / Yugopapir/

.

Show

U 92. godini umrla je glumica Zdenka Heršak

Napustila nas je velika umjetnica poznata po brojnim ulogama u kazalištu i u više od 60 filmova i serija. Manje je poznato da je Heršak bila i spisateljica te je objavila desetak knjiga.

Silvija Novak

Objavljeno

|

U 92. godini života umrla je poznata glumica Zdenka Heršak. Rođena je u Zagrebu, 19. kolovoza 1928. godine gdje je završila Zemaljsku glumačku školu te poslije bila članica studija Jadran filma.

Zanimljivo i možda manje poznato, nastupala je kao balerina u Hrvatskom narodnom kazalištu, a kad je Branko Gavella osnovao kazalište u Frankopanskoj, pridružuje se njegovom ansamblu. Zdenak Heršak ostala je članica tog kazališta sve do mirovine.


Ostat će upamćena po nizu sjajnih predstava u kojima je igrala: Držićev i Škiljanov “Dundo Maroje” iz 1955., gdje je u osam godina Lauru zaigrala čak 130 puta, zatim Krležino “Kraljevo”, von Horváthove “Priče iz Bečke šume”, glumila je Kobilu u “Balkonu” J. Geneta, Babakinu u “Ivanovu” A. P. Čehova, Bessie Burgess u predstavi “Plug i zvijezde”, Mariolu u “Gle, kako dan lijepo počinje” Z. Bajsića, Majoricu Beregi “U pozadini” M. Feldmana i u mnogim drugim predstavama. Osim u Gavelli, nastupala je i u drugim kazalištima u Zagrebu, Rijeci, Šibeniku i Dubrovniku.

Zdenka Heršak glumila je i u više od 60 filmova i serija, mežu kojima su “Kužiš stari moj”, “Seljačka buna 1573.”, “Događaj”, “Hoću živjeti”, “U raljama života”, “Ne daj se, Floki”, “Leo i Brigita”, “Duga mračna noć” te serije “Naše malo misto”, “Nepokoreni grad”, “Smogovci”, “Putovanje u Vučjak”, “Bitange i princeze” i druge.

Valja napomenuti i da je Heršak, osim glumačke, ostvarila i značajnu spisateljsku karijeru te je objavila desetak knjiga.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP