Prati nas

Vijesti

Samo ljubav

Ljubav nema cijene, Hrvati su sve rastrošniji za Valentinovo

Potrošnja hrvatskih građana na kupnju poklona uoči i za vrijeme Valentinova povećala se od 2016. do 2018. za 55 posto, dok je istodobno potrošnja za kupnju cvijeća porasla 72 posto, a nakita za čak 76 posto, rezultati su redovitog godišnjeg istraživanja Mastercard Love Index.

Objavljeno

|

Zaljubiti se u starim godinama
foto: BigStock

U tri godine uoči Dana zaljubljenih ukupna potrošnja u restoranima povećala za 34 posto, u hotelima za 48 posto. Uz to dosta se troši i na prijevoz koji čini 19 posto ukupne potrošnje u tom razdoblju, izvijestio je Mastercard.

Potrošnja hrvatskih građana na kupnju poklona uoči i za vrijeme Valentinova povećala se od 2016. do 2018. za 55 posto, dok je istodobno potrošnja za kupnju cvijeća porasla 72 posto, a nakita za čak 76 posto, rezultati su redovitog godišnjeg istraživanja Mastercard Love Index.



Nadalje, sve su popularniji i nematerijalni pokloni u obliku iskustava, kao što su primjerice večera u restoranu ili odmor u hotelu. Tako se u tri godine uoči Dana zaljubljenih ukupna potrošnja u restoranima povećala za 34 posto, u hotelima za 48 posto. Uz to dosta se troši i na prijevoz koji čini 19 posto ukupne potrošnje u tom razdoblju.

No, hrvatski građani sve češće poklone kupuju u zadnji trenutak. Istraživanje je tako pokazalo da se u 2017. i 2018. najveći broj kupnji poklona za Valentinovo obavio tri dana unaprijed, odnosno 11. veljače.

Usprkos iznimno velikom povećanju od 202 posto u protekle tri godine, online kupnja poklona još je uvijek puno manje zastupljena od one u klasičnim trgovinama. Tako se čak 95 posto transakcija uoči Valentinova obavlja na fizičkim prodajnim mjestima, a svega 5 posto online. Slična je situacija i na samo Valentinovo, kada se 96 posto poklona kupuje u trgovinama, a samo 3 posto online.

Pokloni se, pokazuje Mastercardovo istraživanje, sve češće plaćaju karticama, pa je broj kartičnih plaćanja oko Valentinova u tri uzastopne godine porastao za 45 posto, dok se njihov broj značajno povećao i u restoranima (38 posto), hotelima (20 posto), prilikom plaćanja prijevoza (159 posto) i kupnje cvijeća (57 posto).

Godišnji Mastercard Love Index kreiran je na temelju analize transakcija kreditnim, debitnim i prepaid karticama u razdoblju oko Dana zaljubljenih – od 11. do 14. veljače – u protekle tri godine.

.

Vijesti

Kaptol ne da sindikatima skupljati potpise ispred crkava

Zagrebačka nadbiskupija odbila je molbu sindikata koju su tražili dopuštenje za sakupljanje potpisa za referendum “67 je previše” ispred crkava. Objašnjavaju da oni uvijek rado podržavaju razne inicijative, ali da se sindikati mogu snaći i bez njihove pomoći.

Objavljeno

|

Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, odnosno organizatori referendumske inicijative “67 je previše”, uputili su molbu Zagrebačkoj nadbiskupiji da im odobri sakupljanje potpisa za referendum ispred crkava no Nadbiskupija ih je – odbila, piše Jutarnji.hr.

U priopćenju Nadbiskupskog stola navodi se kako “u procesima društvenoga zalaganja u kojima se nešto nastoji postići putem referenduma Crkva podupire razne inicijative, a svoje prostore ispred crkvenih zgrada (liturgijskih prostora, župnih domova i pastoralnih centara) daje na raspolaganje građanskim inicijativama koje nemaju drugih mogućnosti za ostvarivanje zauzetosti za vrjednote koje zagovara i Crkva”, no kako su za razliku od toga, “sindikati u uređenome odnosu u okviru političkoga života u Republici Hrvatskoj i imaju mogućnosti na redovit način i uz stanovitu financijsku potporu, ostvarivati svoje inicijative.”



“Slijedom navedenoga, ne zauzimajući ničiju stranu u ovome pitanju, a u skladu sa zajedničkim stavom biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, ovime dajemo na znanje da nismo u mogućnosti dati dopuštenje za prikupljanje potpisa ispred crkava i crkvenih prostora za referendum radi izmjena nekih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji se zalaže Inicijativa sindikata 67 je previše.”

Istovremeno dodaju da je “tema mirovinskoga sustava nedvojbeno iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema dostojanstvu čovjeka i prema radu” te kako se iz “brojnih crkvenih dokumenata teološko-antropološke naravi kao i iz socijalnoga nauka Crkve, a ništa manje iz trajne zauzetosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj” vidi da je Crkvi stalo do tih tema.

Na kraju kažu i kako se “o tome priželjkuje bolja osjetljivost i šira rasprava koja ne bi smjela podleći parcijalnim interesima bilo koje strane u političkim odnosima”, piše Jutarnji.hr.

Nastavi čitati