Prati nas

Mozaik

Priroda u gradu

Naše gradske čaplje svile su gnijezda iznad tramvaja, uskoro će i mladi

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Prolazite li ovih dana Maksimirskom cestom u Zagrebu, podignite pogled. Možda ćete zastati i uživati u prizoru udvaranja desetaka sivih čaplji koje su odlučile sviti gnijezda u hrastovima poviše tramvajske pruge.

A kada se umore od svadbenoga plesa i ispreplitanja granja, nanizat će se poput golubova na “krovu” maksimirskog stadiona. Naime, lokacija je to cijele kolonije ovih elegantnih ptica čiji je život najvidljiviji sada, prije no što drveće prolista.



Siva čaplja duga je do metar, dok joj raspon krila može biti od 175 do 195 centimetara. Iako naizgled velika, težina joj rijetko prelazi 2 kilograma.

foto: Sandro Bura

Čaplja se hrani ribama i žabama pa ju često možete vidjeti kako strpljivo čeka plijen na obali maksimirskih jezera ili, nakon kiše, kraj popularnog “crva”, kako zovemo skulpturu Dodir s druge strane Maksimirske ceste. No jelovnik će obogatiti i malim sisavcima i pticama.

foto: Sandro Bura

A kada padne snijeg i kada površinu jezera prekrije led, potražit će najbližu tekućicu kraj koje će dočekati otapanje ledene kore.

foto: Sandro Bura

Odrasle sive čaplje na glavi imaju prepoznatljivu kukmu crne boje. Sezona parenja počinje u veljači, a završava krajem travnja. Siva čaplja gnijezdi se u koloniji. Mužjak i ženka zajedno grade gnijezdo, ženka izleže 1-6 jaja koja su svjetloplave boje i ovalna oblika. Inkubacija traje oko mjesec dana, a za mladunce skrbe oba roditelja.

foto: Sandro Bura
foto: Sandro Bura
Siva čaplja u Maksimiru (foto: Siniša Bogdanić)

.

Mozaik

Kako je pustinjski pijesak dospio u kišu koja pada nad Hrvatskom

2013. godine afrički pijesak došao je do Hrvatske čak tri puta u mjesec dana. Dva puta ga je spustila kiša, a treći se put taložio sam, što je izazvalo smanjenu vidljivost zbog zamućenog zraka.

Objavljeno

|

Autor

Kiša s pijeskom iz pustinje

Iako promjena vremena koju već danima najavljuju mediji neće donijeti ništa neuobičajeno za ovo doba godina, mnoge je zaintrigirala najava prljave kiše. Naime, umjesto da opere prašinu, ova bi kiša mogla dodatno uprljati prozore i automobile jer će u njoj biti pustinjskog pijeska. Zbog toga nije uputno ostavljati rublje da se suši na otvorenom kako ne bi poprimilo žućkastu i narančastu boju.

Svake godine oko 1700 milijuna tona pijeska i prašine olujni vjetrovi odnesu iz pustinjskih područja, čak i do drugih kontinenata, a otprilike trećina padne na oceane. Najviše je pogođen sjeverni dio Atlantskog oceana zbog puta vjetrova i blizine Sahare, a znanstvenici kažu da to može biti kobno za žive organizme u njemu.



2013. godine afrički pijesak došao je do Hrvatske čak tri puta u mjesec dana. Dva puta ga je spustila kiša, a treći se put taložio sam, što je izazvalo smanjenu vidljivost zbog zamućenog zraka. Satelitska snimka sjeverne Afrike i južne Europe iz svemira otkrila je tada spektakularne prizore “selidbe” pustinjskog pijeska preko Sredozemnog mora.

Nastavi čitati