Prati nas

Vijesti

Za radnike na minimalcu

Njemačka raspravlja o 900 eura minimalne mirovine, 20 eura nikome ne pomaže

Vladajuća demokršćansko-socijaldemokratske koalicija kancelarke Angele Merkel raspravlja o novom prijedlogu socijaldemokrata o uvođenju minimalne mirovine od 900 eura. Minimalna mirovina za 40 godina radnog staža u Hrvatskoj iznosi 2454,40 kn tj. 330 eura.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Vladajuća demokršćansko-socijaldemokratske koalicija kancelarke Angele Merkel raspravlja o novom prijedlogu socijaldemokrata o uvođenju minimalne mirovine od 900 eura. Minimalna mirovina za 40 godina radnog staža u Hrvatskoj iznosi 2454,40 kn tj. 330 eura.

“Moj cilj je da ne povećavamo mirovine za 20 eura, jer to neće nikome pomoći. Povećanje mora biti mnogo veće“, rekao je ministar rada Hubertus Heil (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD) u razgovoru za javni servis ARD objašnjavajući svoj koncept uvođenja minimalne mirovine.


Heil bi ovime htio financijski pomoći onim radnicima koji su čitav život radili za minimalac i koji trenutno primaju mirovinu tek nešto više od 500 eura. Ovi umirovljenici trenutno imaju pravo na financijsku pomoć u okviru socijalne pomoći, a visina ovisi o visini mirovine i mjestu boravka.

Za koalicijskog partnera socijaldemokrata, demokršćansku Uniju CDU/CSU, prijedlog ministra rade Heila ide predaleko. “Mi smo i dalje za ciljanu individualnu financijsku pomoć, a ne za paušalno povećanje mirovina”, rekao je Peter Weiss, glasnogovornik zastupničkog kluba Unije CDU/CSU za socijalno-politička pitanja.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je suzdržano reagirala na novi prijedlog ukazujući na koalicijski sporazum u kojem se govori o minimalnoj mirovini koja bi bila oko 10 posto više od tzv. socijalnog praga, dok Heilov prijedlog u praksi znači povećanje od 20 posto. Heil je rekao da bi uvođenje njegovog modela mirovine državu stajalo oko 5 milijardi eura godišnje.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP