Prati nas

Vijesti

Za radnike na minimalcu

Njemačka raspravlja o 900 eura minimalne mirovine, 20 eura nikome ne pomaže

Vladajuća demokršćansko-socijaldemokratske koalicija kancelarke Angele Merkel raspravlja o novom prijedlogu socijaldemokrata o uvođenju minimalne mirovine od 900 eura. Minimalna mirovina za 40 godina radnog staža u Hrvatskoj iznosi 2454,40 kn tj. 330 eura.

Objavljeno

|

Vladajuća demokršćansko-socijaldemokratske koalicija kancelarke Angele Merkel raspravlja o novom prijedlogu socijaldemokrata o uvođenju minimalne mirovine od 900 eura. Minimalna mirovina za 40 godina radnog staža u Hrvatskoj iznosi 2454,40 kn tj. 330 eura.

“Moj cilj je da ne povećavamo mirovine za 20 eura, jer to neće nikome pomoći. Povećanje mora biti mnogo veće“, rekao je ministar rada Hubertus Heil (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD) u razgovoru za javni servis ARD objašnjavajući svoj koncept uvođenja minimalne mirovine.



Heil bi ovime htio financijski pomoći onim radnicima koji su čitav život radili za minimalac i koji trenutno primaju mirovinu tek nešto više od 500 eura. Ovi umirovljenici trenutno imaju pravo na financijsku pomoć u okviru socijalne pomoći, a visina ovisi o visini mirovine i mjestu boravka.

Za koalicijskog partnera socijaldemokrata, demokršćansku Uniju CDU/CSU, prijedlog ministra rade Heila ide predaleko. “Mi smo i dalje za ciljanu individualnu financijsku pomoć, a ne za paušalno povećanje mirovina”, rekao je Peter Weiss, glasnogovornik zastupničkog kluba Unije CDU/CSU za socijalno-politička pitanja.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je suzdržano reagirala na novi prijedlog ukazujući na koalicijski sporazum u kojem se govori o minimalnoj mirovini koja bi bila oko 10 posto više od tzv. socijalnog praga, dok Heilov prijedlog u praksi znači povećanje od 20 posto. Heil je rekao da bi uvođenje njegovog modela mirovine državu stajalo oko 5 milijardi eura godišnje.

.

Vijesti

Kaptol ne da sindikatima skupljati potpise ispred crkava

Zagrebačka nadbiskupija odbila je molbu sindikata koju su tražili dopuštenje za sakupljanje potpisa za referendum “67 je previše” ispred crkava. Objašnjavaju da oni uvijek rado podržavaju razne inicijative, ali da se sindikati mogu snaći i bez njihove pomoći.

Objavljeno

|

Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, odnosno organizatori referendumske inicijative “67 je previše”, uputili su molbu Zagrebačkoj nadbiskupiji da im odobri sakupljanje potpisa za referendum ispred crkava no Nadbiskupija ih je – odbila, piše Jutarnji.hr.

U priopćenju Nadbiskupskog stola navodi se kako “u procesima društvenoga zalaganja u kojima se nešto nastoji postići putem referenduma Crkva podupire razne inicijative, a svoje prostore ispred crkvenih zgrada (liturgijskih prostora, župnih domova i pastoralnih centara) daje na raspolaganje građanskim inicijativama koje nemaju drugih mogućnosti za ostvarivanje zauzetosti za vrjednote koje zagovara i Crkva”, no kako su za razliku od toga, “sindikati u uređenome odnosu u okviru političkoga života u Republici Hrvatskoj i imaju mogućnosti na redovit način i uz stanovitu financijsku potporu, ostvarivati svoje inicijative.”



“Slijedom navedenoga, ne zauzimajući ničiju stranu u ovome pitanju, a u skladu sa zajedničkim stavom biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, ovime dajemo na znanje da nismo u mogućnosti dati dopuštenje za prikupljanje potpisa ispred crkava i crkvenih prostora za referendum radi izmjena nekih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji se zalaže Inicijativa sindikata 67 je previše.”

Istovremeno dodaju da je “tema mirovinskoga sustava nedvojbeno iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema dostojanstvu čovjeka i prema radu” te kako se iz “brojnih crkvenih dokumenata teološko-antropološke naravi kao i iz socijalnoga nauka Crkve, a ništa manje iz trajne zauzetosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj” vidi da je Crkvi stalo do tih tema.

Na kraju kažu i kako se “o tome priželjkuje bolja osjetljivost i šira rasprava koja ne bi smjela podleći parcijalnim interesima bilo koje strane u političkim odnosima”, piše Jutarnji.hr.

Nastavi čitati