Prati nas

Zdravlje

Sjajna vijest

U Hrvatskoj je počela ugradnja najmanjeg pacemekera na svijetu – bez žica

Riječki kirurzi postigli su nešto doista dojmljivo. Najmanji elektrostimulator srca na svijetu (pacemaker), veličine kapsule, točnije dužine 25 milimetara, nema nikakve žice ni baterije, a ugrađen je kroz preponu direktno u srce i to samo uz lokalnu anesteziju.

Silvija Novak

Objavljeno

|

screenshot: Hamilton Health Sciences /Youtube

Vijesti iz hrvatskog zdravstva najčešće su jedan nepregledni popis problema, no da ima i svijetlih točaka u resoru opterećenom dugovima, pokazuje najnoviji primjer iz Rijeke.

Naime, na Zavodu za kardiologiju Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka prvi put u Hrvatskoj učinjen potpuno novi zahvat na srcu i dvama je pacijentima, 65-godišnjaku i 80-godišnjaku, s poremećajima srčanog ritma ugrađen najmanji elektrostimulator srca na svijetu (pacemaker), veličine kapsule, točnije dužine 25 milimetara, piše Index.hr. Elektrostimulator koji nema ni žice ni baterije, ugrađen je kroz preponu direktno u srce i to samo uz lokalnu anesteziju.


“Zahvat je trajao svega 45 minuta i pacijenti se dobro osjećaju i već će danas biti otpušteni kući. Radili smo im zahvat pod lokalnom anestezijom i već su 8 sati nakon zahvata mogli ustati. Prvo smo imali teoretsku pripremu, morali smo zadovoljiti stroge uvjete te imati dosta zahvata na srcu da bismo uopće mogli pristupiti ovakvom novom zahvatu. Bio sam u Italiji, u Pisi na edukaciji, a prilikom izvođenja zahvata u nadzor mi je došao jedan liječnik iz Mađarske, koji je, kad se vršilo istraživanje o ovom zahvatu, u njega uključio najviše ljudi”, rekao je voditelj tima doc. dr. Sandro Brusich.

“Riječ je o kapsuli koja ide direktno u srce, a svi dosadašnji pacemakeri su imali žice, a ovaj nema. Tako da je dosad kod pacijenata kojima su ugrađeni pacemakeri najčešće dolazilo do komplikacija upravo zbog žica iz uređaja ili kad bi pukle elektrode, dolazilo bi do upala, infekcija, a s ovom vrstom pacemakera ne može doći do takvih komplikacija jer isti nema ni žice ni bateriju”, objasnio je doktor Brusich.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP