Prati nas

Mozaik

Bake su važne

Prisutnost bake po majci povećava izglede za preživljavanje djece

Objavljeno

|

Koje bake su bolje?
foto: BigStock

Djeca imaju veće šanse preživjeti, ako su u njihov život uključene bake, pokazalo je istraživanje provedeno na finskom Sveučilištu Turku. Naime, znanstvenici su posegnuli u stare knjige rođenih i umrlih kako bi dokazali da menopauza i dug život nakon reproduktivne dobi nisu slučajni. To je ono po čemu se ljudi razlikuju od ostatka primata koji ostaju plodni do duboke starosti.

“Pretražili smo knjige kako bismo dokazali da je vrijeme nakon zadnje mjesečnice namijenjeno brizi za unučad”, kazao je Simon Chapman, voditelj istraživanja koji je u jednadžbu uveo dugovječnost, zdravstveno stanje baka i njihovu mogućnost doprinošenja obiteljima. Istražena je tako povezanost starosti baka i njihovog zdravstvenog statusa s preživljavanjem djece rođene između 1731. i 1890. godine. Bilo je to vrijeme teškog života u kojem je stopa smrtnosti djece bila velika.


Prisutnost bake po majčinoj liniji tako je povezana s 30% većim preživljavanjem djece dobi 2-5 godina. To nam daje za pravo misliti kako je ženska dugovječnost nakon zadnje mjesečnice zapravo evolucijska prilagodba.

S druge strane, djeca koja su živjela s bakama s očeve strane, a koje su bile starije od 75 godina ili teško bolesne ili na samrti, imala su 37% manje šanse za doživjeti drugi rođendan.  

To je i razumljivo, jer ako je baka s majčine strane uključena u obitelj, znači da je bila dobrog zdravlja i brinula se o djeci. Istovremeno, obitelji su u pravilu živjele s bakama po ocu koje su često bile lošeg zdravlja.

“Iznenadilo nas je kada smo ustanovili kako su stare i/ili bolesne bake po očevoj strani loše utjecale na preživljavanje djece. Iako ne možemo potpuno sigurno reći kakav se mehanizam iza toga krije, pretpostavljamo da je riječ o svojevrsnom nadmetanju unutar života pod istim krovom. Roditelji su morali podijeliti svoje ograničene resurse između djece koja su ovisila o njima i bake po ocu o kojoj se također valjalo skrbiti”, kaže Chapman.

Dodaje da je ovo otkriće izuzetno važno jer pokazuje koliko je važno održavati zdravlje. “Bake su važne za uspjeh obitelji, što su dokazale kroz našu evolucijsku povijest. Kako god, njihova stabilnost i zdravlje su ključno važne, ne samo za njih,  već i za generacije koje dolaze. Poboljšanje zdravlja starijih generacija i prilika da ostanu korisne obiteljima, korisna je na puno načina i njima i obiteljima”, kaže Chapman.

.

Mozaik

Mudri ljudi su manje usamljeni, evo zašto

Svi znamo da biti sâm i biti usamljen nije jedno te isto. No zašto se neki ljudi osjećaju usamljeni, a neki drugi ne – iako možda imaju sličan društveni život? Odgovor bi mogao biti: zbog mudrosti!

Objavljeno

|

Usamljenih je na svijetu mnogo pa se ponekad govori i o pravoj epidemiji usamljenosti. Istraživanja pokazuju da se broj ljudi koji kažu da se osjećaju usamljeno u zadnjih 50 godina udvostručio, a s rapidnim starenjem stanovništva taj će se broj sigurno i povećavati.

Ali biti usamljen i biti sâm nije jedno te isto! Doktor Dilip Jeste sa Sveučilišta Kalifornija, gostujući u programu CNN-a, kazao je ovako: “Moramo znati da je osjećaj usamljenosti subjektivan. Usamljenost ne znači biti sâm, ne imati prijatelje… Usamljenost se opisuje kao ‘subjektivna nevolja’. U biti to je opaženi jaz između veza koje imamo i veza koje bismo željeli imati.”


O usamljenosti je provedeno već dosta istraživanja, no doktor Jeste i kolege proveli su istraživanje koje je pokušalo povezati usamljenost i mudrost. Istraživanje upravo te veze svakako ima smisla. Osim anegdotalnih dokaza, detaljnije studije sugeriraju da je sama narav mudrosti posve suprotna usamljenosti, kaže doktor Jeste.

Iz dosad objavljenih studija može se iščitati da je mudrost kompleksna ljudska osobina sastavljena od emotivne samoregulacije, samorefleksije, pro-socijalnog ponašanja poput empatije i suosjećanja, odlučnosti, tolerancije, njegovanja raznolikih vrijednosti i duhovnosti.

Usamljenost je najizraženija u tri životna stadija

Koristeći seriju isprobanih instrumenata za mjerenje usamljenosti, mentalnog i fizičkog zdravlja te mudrosti, doktor Jeste i njegovi kolege ispitali su usamljenost i mudrost na osobama između 27 i 101 godine starosti.

Rezultati nisu bili ohrabrujući. U grubo, 76 posto ispitanih kazali su da se osjećaju umjereno do jako usamljeno, a što je neki ispitanik bio više usamljen, to je bilo vjerojatnije da je lošeg psihičkog, tjelesnog i kognitivnog stanja.

Znanstvenici su također pronašli i zanimljivu vezu između usamljenosti i dobi. Otkrili su da je usamljenost najizraženija u tri životna stadija: u kasnim dvadesetima, u srednjim pedesetima i kasnim osamdesetima. Iako studija sama po sebi nije bila osmišljena da objasni ovu pojavu, Jeste je ponudio moguće razloge: “Kasne dvadesete su razdoblje važnih životnih odluka što je često i vrlo stresno jer možda osjećate da su vaši prijatelji donijeli bolje odluke od vas. Zbog toga možete osjećati krivnju jer ste odlučili tako kako ste odlučili.”

“U srednjim pedesetima svjedočit ćete i prvim smrtima sebi bliskih ljudi te možda i po prvi puta doista shvatiti da nećete živjeti zauvijek. Što se usamljenosti u kasnim osamdesetima tiče, mnogo dobrih prijatelja je već pomrlo, a i vaš se životni vijek bliži kraju, a ne pomažu ni vrlo izvjesne financijske poteškoće”, navodi Jeste.

No nije sve tako crno

Što se odnosa mudrosti i usamljenosti tiče, ispitivanja su pokazala da što je netko mudriji, manje će osjećati onu vrstu duboke usamljenosti tako štetne po zdravlje. Znanstvenici su mudrost mjerili kroz šest ključnih aspekata: altruizam, osjećaj za pravdu, samouvid, općenita znanja o životu, upravljanje emocijama, prihvaćanje raznolikih vrijednosti i odlučnost. Istraživanja sugeriraju da mudre osobe koje gaje dobar odnos same sa sobom jednako toliko kao i sa drugim osobama, biraju u kakvom će društvu biti – bez obzira jesu li okruženi prijateljima ili nisu.

Pitanje koje se samo po sebi nameće je kako razviti mudrost?

Nažalost na ovo pitanje ne postoji baš mnogo odgovora, a ako odgovori i postoje, oni su često pseudoznanstveni ili nedovoljno istraženi. Koncept mudrosti je teško definirati jer je sastavljen od čitavog niza društvenih ponašanja. No oslonimo li se na samu definiciju, mogli bismo reći da, želite li biti mudri, poradite na introspekciji, naučite kako regulirati emocije i njegujte empatiju. Rezultat svega toga mogao bi biti i da se osjećate manje usamljeno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP