Prati nas

Vijesti

Pokazalo istraživanje

Stopa samoubojstava branitelja niža je od stope u općoj populaciji

Općeprihvaćeni narativ o braniteljskoj populaciji govori da je riječ o skupini čiji su članovi izuzetno skloni suicidu. No najnovije istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazalo je da ne postoji statistički značajna razlika u stopama samoubojstava između ratnih veterana i opće populacije. Štoviše, pokazalo je da je stopa suicida kod branitelja čak nešto niža.

Objavljeno

|

Kako do lažne mirovine?
foto: Pixabay/MV

Općeprihvaćeni narativ o braniteljskoj populaciji govori da je riječ o skupini čiji su članovi izuzetno skloni suicidu. No najnovije istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazalo je da ne postoji statistički značajna razlika u stopama samoubojstava između ratnih veterana i opće populacije. Štoviše, pokazalo je da je stopa suicida kod branitelja čak nešto niža.

Od 2008. pa do kraja 2017. godine ukupno je 1413 branitelja i 3554 osobe bez statusa branitelja počinilo samoubojstvo, iz čega bi se na prvu mogao steći dojam da je učestalost suicida kod branitelja viša nego u općoj populaciji jer ispada da su branitelji izvršili 28 posto svih suicida zabilježenih u Hrvatskoj u tih deset godina.



No, kada se podaci o samoubojstvima dobno standardiziraju – a to je potrebno zato što je braniteljska populacija starosno vrlo “uska”, najviše ih je između 45. i 55. godine, a ratnih veterana mlađih od 40 godina gotovo više ni nema – istraživanje pokazuje da je stopa suicida kod branitelja ipak nešto niža nego kod ostalih, prenosi rezultate istraživanja Jutarnji list.

Pretprošle smo godine ukazali i na ugrađenu metodološku grešku u neka istraživanja koja su utvrdila značajno veću stopu samoubojstava među braniteljima. Naime, ta su istraživanja uspoređivala sucide branitelja, a koji su pretežno muškarci, sa stopom suicida opće populacije u koju ulaze i žene, a koje su znatno manje sklone dignuti ruku na sebe.

Podsjetimo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo već ranije utvrdio da nije istinito ni vjerovanje da branitelji češće obolijevaju od karcinoma u usporedbi s muškom populacijom bez braniteljskog statusa.

.

Vijesti

Kaptol ne da sindikatima skupljati potpise ispred crkava

Zagrebačka nadbiskupija odbila je molbu sindikata koju su tražili dopuštenje za sakupljanje potpisa za referendum “67 je previše” ispred crkava. Objašnjavaju da oni uvijek rado podržavaju razne inicijative, ali da se sindikati mogu snaći i bez njihove pomoći.

Objavljeno

|

Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, odnosno organizatori referendumske inicijative “67 je previše”, uputili su molbu Zagrebačkoj nadbiskupiji da im odobri sakupljanje potpisa za referendum ispred crkava no Nadbiskupija ih je – odbila, piše Jutarnji.hr.

U priopćenju Nadbiskupskog stola navodi se kako “u procesima društvenoga zalaganja u kojima se nešto nastoji postići putem referenduma Crkva podupire razne inicijative, a svoje prostore ispred crkvenih zgrada (liturgijskih prostora, župnih domova i pastoralnih centara) daje na raspolaganje građanskim inicijativama koje nemaju drugih mogućnosti za ostvarivanje zauzetosti za vrjednote koje zagovara i Crkva”, no kako su za razliku od toga, “sindikati u uređenome odnosu u okviru političkoga života u Republici Hrvatskoj i imaju mogućnosti na redovit način i uz stanovitu financijsku potporu, ostvarivati svoje inicijative.”



“Slijedom navedenoga, ne zauzimajući ničiju stranu u ovome pitanju, a u skladu sa zajedničkim stavom biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, ovime dajemo na znanje da nismo u mogućnosti dati dopuštenje za prikupljanje potpisa ispred crkava i crkvenih prostora za referendum radi izmjena nekih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji se zalaže Inicijativa sindikata 67 je previše.”

Istovremeno dodaju da je “tema mirovinskoga sustava nedvojbeno iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema dostojanstvu čovjeka i prema radu” te kako se iz “brojnih crkvenih dokumenata teološko-antropološke naravi kao i iz socijalnoga nauka Crkve, a ništa manje iz trajne zauzetosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj” vidi da je Crkvi stalo do tih tema.

Na kraju kažu i kako se “o tome priželjkuje bolja osjetljivost i šira rasprava koja ne bi smjela podleći parcijalnim interesima bilo koje strane u političkim odnosima”, piše Jutarnji.hr.

Nastavi čitati