Prati nas

Vijesti

Pokazalo istraživanje

Stopa samoubojstava branitelja niža je od stope u općoj populaciji

Općeprihvaćeni narativ o braniteljskoj populaciji govori da je riječ o skupini čiji su članovi izuzetno skloni suicidu. No najnovije istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazalo je da ne postoji statistički značajna razlika u stopama samoubojstava između ratnih veterana i opće populacije. Štoviše, pokazalo je da je stopa suicida kod branitelja čak nešto niža.

Objavljeno

|

Kako do lažne mirovine?
foto: Pixabay/MV

Općeprihvaćeni narativ o braniteljskoj populaciji govori da je riječ o skupini čiji su članovi izuzetno skloni suicidu. No najnovije istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazalo je da ne postoji statistički značajna razlika u stopama samoubojstava između ratnih veterana i opće populacije. Štoviše, pokazalo je da je stopa suicida kod branitelja čak nešto niža.

Od 2008. pa do kraja 2017. godine ukupno je 1413 branitelja i 3554 osobe bez statusa branitelja počinilo samoubojstvo, iz čega bi se na prvu mogao steći dojam da je učestalost suicida kod branitelja viša nego u općoj populaciji jer ispada da su branitelji izvršili 28 posto svih suicida zabilježenih u Hrvatskoj u tih deset godina.


No, kada se podaci o samoubojstvima dobno standardiziraju – a to je potrebno zato što je braniteljska populacija starosno vrlo “uska”, najviše ih je između 45. i 55. godine, a ratnih veterana mlađih od 40 godina gotovo više ni nema – istraživanje pokazuje da je stopa suicida kod branitelja ipak nešto niža nego kod ostalih, prenosi rezultate istraživanja Jutarnji list.

Pretprošle smo godine ukazali i na ugrađenu metodološku grešku u neka istraživanja koja su utvrdila značajno veću stopu samoubojstava među braniteljima. Naime, ta su istraživanja uspoređivala sucide branitelja, a koji su pretežno muškarci, sa stopom suicida opće populacije u koju ulaze i žene, a koje su znatno manje sklone dignuti ruku na sebe.

Podsjetimo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo već ranije utvrdio da nije istinito ni vjerovanje da branitelji češće obolijevaju od karcinoma u usporedbi s muškom populacijom bez braniteljskog statusa.

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanjena s 0,3% na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno je za 3 godine

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP