Prati nas

Vijesti

Nova karijera

Vodič za prijavu umirovljenika na burzu rada

Na šalteru će biti potrebno popuniti obrasce za prijavu u evidenciji, a na licu mjesta moguće je dobiti i termin za razgovor sa savjetnikom za zapošljavanje. Na razgovoru će savjetnik, na temelju prijašnjeg radnog iskustva i osobnih interesa umirovljenika, procijeniti kakvi će poslovi odgovarati pojedinoj osobi te ju obavještavati telefonom, elektronskom poštom ili na neki treći način o natječajima za zapošljavanje na poslovima za koje se osoba opredijelila.

Objavljeno

|

foto: PAnnie Gray/Unsplash

Novim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, od 1. siječnja omogućen je rad do pola radnoga vremena za prijevremene, starosne i dugotrajne umirovljenike uz nastavak isplate punog iznosa mirovine, piše Glas umirovljenika.

Tržište je na to reagiralo dobro i već su dan poslije Nove godine osvanuli oglasi u kojima poslodavci traže umirovljenike za pojedina radna mjesta. Oglasi se uglavnom odnose na zaštitarske usluge, trgovinu i pojedine pomoćne i uredske poslove. Da bi se umirovljenik mogao prijaviti na oglas, dovoljno je kontaktirati poslodavca. No, što je s onim umirovljenicima koji bi radili poslove koji trenutno nisu u ponudi?


Osim pretraživanja internetskih portala, poput MojPosao.hr ili Posao.hr te čitanja Plavog oglasnika, umirovljenici imaju mogućnost traženja posla i preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ova mogućnost je najpogodnija za one umirovljenike koji bi htjeli raditi, ali se ne vide na poslovima koji su trenutno ponuđeni. No, s druge strane, ovo je najkompliciraniji oblik traženja posla.

“Ukoliko umirovljenici žele raditi i trebaju podršku Zavoda u posredovanju prema poslodavcima mogu se prijaviti u evidenciju kao ostali tražitelji zaposlenja. Oni će proći postupak savjetovanja kako bi se na temelju iskustva, obrazovanja i profesionalnih interesa definirala zanimanja u kojima će tražiti posao, a savjetnici za zapošljavanje za njih posredovati prema poslodavcima. Kao tražitelji zaposlenja nemaju obaveze prema Zavodu, ali mogu koristiti usluge Zavoda, kako u postupku priprema za zapošljavanje tako i informiranje i upućivanje na slobodna radna mjesta”, kažu iz Ureda za odnose s javnošću HZZ-a.

Postupak prijave

Dakle, sve što je potrebno jest doći u najbližu ispostavu HZZ-a i prijaviti se za traženje posla. Na šalteru će biti potrebno popuniti obrasce za prijavu u evidenciji, a na licu mjesta moguće je dobiti i termin za razgovor sa savjetnikom za zapošljavanje. Na razgovoru će savjetnik, na temelju prijašnjeg radnog iskustva i osobnih interesa umirovljenika, procijeniti kakvi će poslovi odgovarati pojedinoj osobi te ju obavještavati telefonom, elektronskom poštom ili na neki treći način o natječajima za zapošljavanje na poslovima za koje se osoba opredijelila.

No, time umirovljenici ne ulaze u evidenciju nezaposlenih, već u evidenciju ostalih tražitelja posla. S obzirom na to da su u mirovini, ne mogu biti evidentirani kao nezaposleni. Ostale mogućnosti za traženje posla putem HZZ-a ostaju iste kao i za ostale tražitelje posla. No, evidencija se ne popunjava očekivanim obujmom, unatoč mnogo buke u medijima o mogućnosti rada uz mirovinu.

“Trenutno imamo prijavljeno 71 umirovljenika koji su zainteresirani za posao. Također bilježimo i radna mjesta na kojima, prema potrebama poslodavaca, mogu uz ostale osobe raditi i umirovljenici“, kažu u HZZ-u, ali ne iznose potencijalne procjene o tome koliko bi ljudi moglo tražiti posao. To je i logično, s obzirom na ostale oglasnike kojima ljudi mogu pristupiti. S obzirom na to da se, prema istraživanju Eurostata iz 2016., samo 16 posto starijih osoba u Hrvatskoj služi internetom, oglasna ploča HZZ-a i sve usluge koje Zavod nudi dobro dođu starijim osobama. Uz to, takvi će oglasi u skorije vrijeme biti posebno obilježeni.

Prilagodba na umirovljenike

“U tijeku je prilagodba tražilice tako da će se i putem tražilice na Burzi rada moći izdvojiti radna mjesta na kojima mogu, uz ostale, raditi i umirovljenici, a što poslodavci već mogu označiti u svojim oglasima”, kažu iz HZZ-a.

Time se sprječavaju i moguće zlouporabe, poput rada na crno, s obzirom na to da službenici Zavoda trebaju biti informirani o pronalasku posla na način da poslodavac izvrši prijavu o zaposlenju. Tako će umirovljenici biti barem djelomično spašeni od “prilika života” s rasvjetnih stupova iza kojih se kriju prijevare i situacije koje bi uništile dostojanstvo starijih osoba koje još mogu pridonijeti svojim znanjem, stručnošću i vještinama.

Iako su ranije procjene broja zaposlenih umirovljenika govorile o nekoliko stotina tisuća ljudi, treba naglasiti kako je zapošljavanje u mirovini stvar osobnog izbora pojedinca u skladu s potrebama i mogućnostima, a ne prisile. Stoga je teško procijeniti koliko će ljudi iskoristiti ovu mogućnost, kao i koliko će poslodavaca omogućiti umirovljenicima da rade. U svakom slučaju, metode postoje, a to će ipak malo popraviti krvnu sliku gospodarstva te ostaviti dio kvota za uvoz stranih radnika neiskorištenim. (Milan Dalmacija, Glas umirovljenika)

.

Mozaik

Mjesec je čuvar života na Zemlji. Bez njega, vjerojatno, ne bismo ni postojali

I suvremena astrologija ima korijene u drevnim vjerovanjima vezanim uz ovo nebesko tijelo na koje je čovjek zakoračio prije pola stoljeća.

Objavljeno

|

Autor

Zašto nas fascinira ovaj Zemljin satelit? Engleski astrofizčar Ben More, autor knjige “Mjesec – jedna biografija”, objasnio je to za Deutsche Welle. Kaže, tajna je u ljepoti promatranja noćnog neba i činjenici da se Mjesec sa Zemlje sjajno vidi. Čak su i različite kulture tumačile njegove šare koje su zapravo hlađena polja lave okamenjenog bazalta. Drevni Kinezi su govorili o kunićima i zečevima, Germani o djetetu i čovjeku na Mjesecu.

Prva razvijena civilizacija Sumeraca je prije 5.000 godina izumila kotač i pismo. I Mjesec je kod njih igrao važnu ulogu. Oni su imali astronome koji su isključivo promatrali Mjesec i pokušavali otkriti mjesečeve mijene koje su zatim povezivali s pojavama poput gladi i ratova i vladarima na temelju mjesečevih mijena predviđati predstojeće događaje.


Uostalom, objašnjava Moore, i suvremena astrologija ima korijene u drevnim vjerovanjima vezanim uz ovo nebesko tijelo na koje je čovjek zakoračio prije pola stoljeća.

No Mjesec je puno više od toga. Zemlja, kaže astrofizirčar, bez njega ne bi bila stabilna. “Zemlja bi se naginjala i vrludala poput zvrka što bi dovelo do drastičnih klimatskih promjena. Mjesec djeluje svojom silom teže na stabilnost kretanja Zemlje i utječe na to da se klima na Zemlji 4,5 milijarde godina nije drastično promijenila.”

“Cjelokupna evolucija bi se razvila drugačije”, tvrdi Moore pa zaključuje: “Zamislimo si da se život razvije oko toplog ekvatora i tada se Zemlja jednostavno nagne i sve pretvori u ledenu pustinju. Dakle teško je pretpostaviti da bi se naš današnji život uopće mogao razviti na taj način.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP