Prati nas

Zdravlje

Novo istraživanje

Ženski mozak je aktivniji od muškog, no to nije uvijek dobro

Analiza je ustanovila i da su mozgovi žena aktivniji od onih muškaraca i to u više područja. Ponajprije u prefrontalnom korteksu zaduženom za fokus i kontrolu nagona. To možda objašnjava i veću spremnost žena za suosjećanjem, suradnjom i samokontrolom te izraženiju intuiciju.

Objavljeno

|

Kako poboljšati pamćenje?
foto: Pixabay

U časopisu Journal of Alzheimer’s Disease objavljena je do sada najveća studija temeljena na fotografijama mozga koju je provela Amen Clinics. Analizirano je čak 46.034 fotografija mozga nastalih posebnim oblikom tomografije (tzv. SPECT-om), a same fotografije prikupljene su iz devet različitih klinika. Nakon pomne analize, znanstvenici su došli do zaključka koji će iznenaditi malo koju ženu:  ženski mozak je aktivniji od muškog.

SPECT analiza detektira moždanu aktivnost tako što registrira prokrvljenost pojedinih područja dok osoba čiji se mozak analizira izvršava svakojake zadatke ili se odmara. Korištene slike mozga pripadaju 119 zdravih volontera, kao i 26.683 pacijenata oboljelih od shizofrenije ili nekih psihotičnih poremećaja, ozljede mozga, poremećaja raspoloženja ili nekih drugih psihijatrijskih problema. Studija je analizirala aktivnosti u 128 regija mozga.


Autor studije, psihijatar Daniel G. Amen, ovako je opisao istraživanje svojeg tima: “Ovo je vrlo važna studija jer pomaže razumjeti razlike u funkcioniranju muškog i ženskog mozga, a samim time i rizike obolijevanja od raznih bolesti poput Alzheimerove bolesti s obzirom na spol. Zahvaljujući suvremenim napravama poput SPECT-a, u budućnosti ćemo razviti raznovrsne oblike terapije.”

Analiza je ustanovila i da su mozgovi žena aktivniji od onih muškaraca i to u više područja. Ponajprije u prefrontalnom korteksu zaduženom za fokus i kontrolu nagona. To možda objašnjava i veću spremnost žena za suosjećanjem, suradnjom i samokontrolom te izraženiju intuiciju.

No, žene će puno češće od muškaraca oboljeti od Alzheimerove bolesti i depresije, za koju se misli da je jedan od prvih znakova Alzheimera. Također, veća prokrvljenost u limbičkim područjima možda je odgovorna za veću sklonost žena tjeskobi, nesanici i poremećajima prehrane.

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP