Prati nas

Zdravlje

Novo istraživanje

Ženski mozak je aktivniji od muškog, no to nije uvijek dobro

Analiza je ustanovila i da su mozgovi žena aktivniji od onih muškaraca i to u više područja. Ponajprije u prefrontalnom korteksu zaduženom za fokus i kontrolu nagona. To možda objašnjava i veću spremnost žena za suosjećanjem, suradnjom i samokontrolom te izraženiju intuiciju.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako poboljšati pamćenje?
foto: Pixabay

U časopisu Journal of Alzheimer’s Disease objavljena je do sada najveća studija temeljena na fotografijama mozga koju je provela Amen Clinics. Analizirano je čak 46.034 fotografija mozga nastalih posebnim oblikom tomografije (tzv. SPECT-om), a same fotografije prikupljene su iz devet različitih klinika. Nakon pomne analize, znanstvenici su došli do zaključka koji će iznenaditi malo koju ženu:  ženski mozak je aktivniji od muškog.

SPECT analiza detektira moždanu aktivnost tako što registrira prokrvljenost pojedinih područja dok osoba čiji se mozak analizira izvršava svakojake zadatke ili se odmara. Korištene slike mozga pripadaju 119 zdravih volontera, kao i 26.683 pacijenata oboljelih od shizofrenije ili nekih psihotičnih poremećaja, ozljede mozga, poremećaja raspoloženja ili nekih drugih psihijatrijskih problema. Studija je analizirala aktivnosti u 128 regija mozga.


Autor studije, psihijatar Daniel G. Amen, ovako je opisao istraživanje svojeg tima: “Ovo je vrlo važna studija jer pomaže razumjeti razlike u funkcioniranju muškog i ženskog mozga, a samim time i rizike obolijevanja od raznih bolesti poput Alzheimerove bolesti s obzirom na spol. Zahvaljujući suvremenim napravama poput SPECT-a, u budućnosti ćemo razviti raznovrsne oblike terapije.”

Analiza je ustanovila i da su mozgovi žena aktivniji od onih muškaraca i to u više područja. Ponajprije u prefrontalnom korteksu zaduženom za fokus i kontrolu nagona. To možda objašnjava i veću spremnost žena za suosjećanjem, suradnjom i samokontrolom te izraženiju intuiciju.

No, žene će puno češće od muškaraca oboljeti od Alzheimerove bolesti i depresije, za koju se misli da je jedan od prvih znakova Alzheimera. Također, veća prokrvljenost u limbičkim područjima možda je odgovorna za veću sklonost žena tjeskobi, nesanici i poremećajima prehrane.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP