Prati nas

Mozaik

Sve četiri u zrak

Budite lijeni, to je zdravo i korisno

“Lijenost je izgubljena umjetnost. Ne mislim na lijenost u smislu ispunjavanja svakog trenutka besciljnim aktivnostima koje nam služe za odvraćanje pažnje. Mislim na potpunu besposlenost, kada odlučimo da nećemo raditi baš ništa. U svijetu u kojem nam stalno nešto odvraća pažnju, vrlo rijetko se mentalno odmaramo.”

Objavljeno

|

Kako pobijediti lijenost?
foto: Inge Wallumrød/Pexels

“Ja sam lijena osoba. Neki ljudi se iznenade kad im to kažem, posebno kad se uzme u obzir da živim od pisanja knjiga o produktivnosti”, kaže Chris Bailey, autor knjige “Hiperfokus: Kako biti produktivniji u svijetu punom distrakcija”.

“Na primjer, zamislimo slobodan dan. Zaboravite avanture – ja više volim provoditi slobodno vrijeme na kauču, gledati dokumentarce i čitati. A slobodan tjedan? Ja sam vrsta osobe koja više voli biti doma i jesti pizzu nego putovati po svijetu. Srećom po mene, moja lijenost je upravo ono što me čini tako produktivnim. I to je znanstveno dokazana činjenica.


Lijenost je izgubljena umjetnost. Ne mislim na lijenost u smislu ispunjavanja svakog trenutka besciljnim aktivnostima koje nam služe za odvraćanje pažnje. Mislim na potpunu besposlenost, kada odlučimo da nećemo raditi baš ništa. U svijetu u kojem nam stalno nešto odvraća pažnju, vrlo rijetko se mentalno odmaramo. Umjesto da se odmaramo, trošimo naše slobodno vrijeme na različite distrakcije – provjeravamo mailove, gutamo vijesti, visimo na društvenim mrežama, itd. – a to nas čini još umornijima.

Lijenost je, zapravo, kreativna

U bilo kojem trenutku, naša pažnja može biti fokusirana ili nefokusirana. Fokusirana pažnja je sve o čemu se priča – ona nam pomaže da obavimo posao, vodimo smislene razgovore i vodimo svoje živote. Ali, prema istraživanjima ispada da je nefokusirana pažnja jednako moćna, iako na drugi način. Dok nas fokusiranje čini produktivnijima, defokusiranje nas čini kreativnijima.

Sjetite se kad ste zadnji put imali neki kreativni uvid – po svoj prilici to se nije dogodilo u trenutku kad ste bili fokusirani na jednu stvar. U stvari, vjerojatno niste uopće bili koncentrirani. Možda ste bili pod tušem, šetali, obilazili muzej, čitali knjigu ili se opuštali na plaži uz koktel, pivo ili frulu.

Postoji razlog zbog kojeg je vaš mozak odabrao taj trenutak da dobije ideju. Kada se naša pažnja odmara – kao za vrijeme epizode besposlenosti ili lijenosti – naši umovi odlaze na nevjerojatna mjesta. Jednoj studija se fokusirala na istraživanje lutanja misli. Ustanovljeno je da nam misli većinu vremena lutaju u budućnost (48% vremena), zatim u sadašnjost (28%) i prošlost (12%). Ostatak vremena naš um je obično tup ili prazan. Vrijedi istaknuti da ovo lutanje misli nije neproduktivno kao što možda očekujemo. Opušten um dopušta nam da radimo tri stvari koje su ključne za nas:

Odmor

Kad se naša pažnja odmara, i mi se odmaramo. Kada dopustimo našem umu da vrluda – ja zovem ovo stanje namjernog lutanja misli „raspršena koncentracija“ – tada ne moramo regulirati svoju pozornost. Zbog toga ovo stanje obnavlja energiju i pomaže nam da se kasnije bolje koncentriramo. Da bi se pojačale ove blagodati, pomaže ako činite nešto ugodno, bez truda ili po navici dok se odmarate, poput kreativnog hobija, trčanja bez glazbe ili kave bez pametnog telefona koji vam odvlači pažnju.

Planiranje

Istraživanje pokazuje da o budućnosti mislimo 14 puta češće kad nam je pažnja raspršena u odnosu na fokusirano stanje. Također, na dugoročne ciljeve mislimo sedam puta češće kad nam se pažnja odmara. Ostvarivanje ovih ciljeva je, naravno, druga priča, ali strateški orijentirana lijenost je ono što nam omogućava definiranje namjera i postavljanje ciljeva.

Otkrivanje ideja

Naš lutajući um povezuje sve tri mentalne destinacije: prošlost, sadašnjost i budućnost. Ovo nam dozvoljava da doživimo značajno više kreativnih uvida nego kad smo u fokusiranom stanju. Na primjer, možda se sjetite nečega što ste pročitali prije nekoliko tjedana i povežete to s rješavanjem problema koji trenutno imate na poslu. Naše najpronicljivije ideje padaju nam na pamet kad nismo fokusirani.

Najbolje taktike za podizanje produktivnosti su one koje nam za svaku uloženu minutu vrate uloženo vrijeme pa i puno više od toga kroz to što obavimo više posla ili ga obavimo učinkovitije. Lijenost spada u tu kategoriju. Kad smo neaktivni, čini se da ne radimo puno toga. Ali mentalno, situacija je sve samo ne takva.

Vjerojatno biste češće trebali biti lijeni. Bez obira da li vašem mozgu treba odmor, treba li vam pronicljiva ideja ili morate razmišljati o planovima za budućnost, najbolji način da pokrenete stvari je da ne radite baš ništa.”

.

Aktivno starenje

7 misli koje je najbolje odbaciti kako starite, ako zaista želite biti sretni

Za mene jer kasno, tko uopće želi čuti što ja mislim, ništa nema smisla… Lako je dopustiti takvim mislima da nas preuzmu, pogotovo kad zađemu u neke godine. No takve misli su otrov. Koji je protuotrov? Djelovanje!

Objavljeno

|

Kako biti sretan?

Dobizam (ageizam) je podmukao. I prisutan je svugdje. Vreba na nas na radnim mjestima, tove nas njime preko reklama, formira naše ekonomske strukture. Dobizam se pojavljuje u politici, uče ga u školi, utječe na naš zdravstveni sustav.

On također čuči i duboko u nama. Dobističke pristranosti koje nosimo u sebi utječu na naše izbore i kako se osjećamo. Dobizam se prvo pojavljuje u našim mislima. Ponekad smo ih svjesni, a ponekad nismo. No takve nam misli štete. Zadržavaju naše napredovanje i razvoj. Ispunjavaju nas sramom.


Pa kome je to potrebno? Umjesto toga, portal Psychology Today nudi nekoliko alternativa, nekoliko misli koje valja napustiti i čime ih zamijeniti:

1. Za mene je kasno!

To je loša misao. U redu, možda nam je u par stvari prošao vlak. Možda više ne možemo imati djecu, narasti još koji centimetar ili prohodati s Johnom Lennonom.

Ali kada izraz “za mene je prekasno” koristite kao moto života, trujete se i lišavate se mogućnosti. Nije kasno za mnogo stvari. No ako tako mislite, zatvarate vrata imaginaciji i motivaciji.

Što napraviti umjesto toga?

Kad primijetite misao “za mene je kasno”, učinite nešto. Kad se Mary poželjela pridružiti biciklističkom klubu, pomislila je da je za nju prekasno. No tada se trgnula i uzela bicikl iz spremišta te se provozala susjedstvom. “Ja to mogu!”, pomislila je.

Liz je pomislila da je “za nju prekasno” kad je razmišljala da upiše poduzetnički tečaj. Zato je na internetu pronašla odgovarajući članak i ideje su počele samo frcati.

Umjesto da samo mislite, napravite nešto! Misao je otrov, a protuotrov je djelovanje!

2. Moji najbolji dani su iza mene!

To je također loša misao koja nas samo rastužuje. Tužna je pomisao da ste vi, zapravo najbolje od vas, prošlost, zauvijek izgubljeni.

Kate nedostaje tijelo koje je nekad imala: “Izgledala sam najbolje s 22 godine.” Missy je bila pustolovna: “Moj uzbudljiv život je gotov!” Susan je voljela brinuti o svima: “Najbolje mi je bilo kad je obitelj bila na okupu.”

Naravno, odvajanje od osoba ili stvari koje smo voljeli može biti teško. No želite li provoditi vrijeme oplakujući nekadašnji život ili želite živjeti?

Što napraviti umjesto toga?

Odlučite da postajete sve bolji i bolji. Inzistirajte na tome da je najbolje tek pred vama. Što je sada u vama posebno, jedinstveno i sjajno? Napravite popis. Zapištite svoje dobre strane i polijepite te papiriće uokolo. I ne slušajte druge već vi sami odlučite što je kod vas najbolje. Preuzmite odgovornost za vaš vlastiti narativ i pričajte priče koje vas vesele.

Kateino tijelo je jako. Ona je dobra plivačica. Missy svake godine otputuje nekamo. Susan organizira druženja u svom domu. Imamo život iza nas, ali živimo i u ovom trenutku. Učinimo život vrijednim!

3. Nitko ne želi čuti što stara žena ima za reći!

To je također loša misao. Je li istinita? Kako to znate? Jeste li pokušali reći nešto zanimljivo u posljednje vrijeme? Podižete li glas? Ili unaprijed pretpostavljate da vas nitko ne sluša, pa mumljate sebi u bradu? Što imate za reći? Koju biste poruku voljeli prenijeti?

Lako je dopustiti da vas proguta vakuum dobizma u kojem nemamo glasa. No to nije izgovor da kažemo da nas nitko ne želi čuti, pogotovo ako ništa i ne govorite.

Što napraviti umjesto toga?

Pričajte priče. Nazdravljajte. Pišite blog. Najvažnije je da govorite stvari koje su vam važne, da ustanovite što vam je važno i slušate sami sebe, da znate što vas zanima.

Onda kad odlučite što vam je okupiralo pažnju, naučite više o tome. A nakon toga ispričajte drugima što vas fascinira, što vas ispunjava energijom.

Lako je uljuljkati se u površno čavrljanje pa govoriti o vremenskim prilikama, no to nisu pravi razgovori. Vjerojatno ste previše vremena proveli sušajući druge i zaboravili kako da se i vaš glas čuje. No to nije nemoguće postići. To je osnažujuće. Pokušajte!

Zaokupite pažnju okupljenih oko stola za blagovanje i ispričajte im nešto zanimljivo. Budite u centru pažnje.

4. Ah ta današnja djeca…

I to je loša misao. Nemojte misliti tako niti izgovarati te riječi. To je umarajuće. To je… staro. To su govorili o vama, to su govorili o vašoj majci, a to su govorili i o njezinoj majci.

Ovo je istina: današnja djeca su fascinantna! Oduvijek su i bila. Zašto? Jer su različita. Imaju različite probleme, nove izume, žive u zanimljivo vrijeme. Osuđujući ih, gubite mogućnost da se s njima povežete na smisleni način. Odbacujući ih, propuštate priliku da se inspirirate i naučite nešto novo, da dobijete novu energiju, isprobate nove i zanimljive stvari.

Što napraviti umjesto toga?

Zainteresirajte se za nove generacije. Sprijateljite se s njima. Raspitajte se o njima. Čitajte njihove knjige. Slušajte njihovu glazbu. Plešite njihove plesove. Počujte njihove ideje, politička razmišljanja i stavove otvorenim umom. Najbolji način starenja je ne pokušavati ostati mlad, već se inspirirati mladim ljudima.

5. Prošlost je bolja od budućnosti

To je loša misao! Ako je tome doista tako, zašto uopće investirati u budućnost. Ako budućnost nije vrijedna, onda možemo jednostavno ostati na kauču, više piti, izolirati se od svijeta i prestati učiti. Ta misao “prošlost vrijedi više od budućnosti” zadržava nas, koči nam napredovanje i uvjerava nas da su naše poznije godine samo nešto što treba izdržati. Ako budućnost ne vrijedi, zašto uopće danas napraviti nešto smisleno?

Što napraviti umjesto toga?

Vaša budućnost, bez obzira imate li 49, 59 ili 99 godina, jako je važna. Važna je jer ste sada ovdje i dok god ste ovdje možete ono što dolazi učiniti smislenim. Tko želite biti? Tko ste budući vi? Pišite o toj osobi. Dizajnirajte je. Donosite odluke do posljednjeg daha.

6. Nemam puno toga za ponuditi

To je jako loša misao. Ona nas ljuti. Naravno, događa se da nam dobizam oduzme važnost i snagu u svijetu okrenutom mladima. No moramo li baš odlučiti da nemamo ništa za ponuditi? Naime, to bi vas moglo natjerati da odustanete, prestanete pokušavati.

Doprinos društvu, činjenje razlike, ostavljanje nasljeđa osobine su generativnosti. Taj je izraz skovao psiholog Erik Erikson i označava brigu za nadolazeće generacije. To se smatra važnim korakom u procesu starenja. Bez generativnosti, kaže Erikson, nema napretka. A tko želi tako nešto?

Što napraviti umjesto toga?

Pronađite način da date svoj doprinos. Ponudite nešto. Odlučite kako ćete pomoći i kome tu pomoć uputiti. Dajte sebe!

7. Ne mogu podnijeti još jedan gubitak!

To je loša misao. Vi ćete svakako iskusiti još neki gubitak jer gubici su, baš kao i starenje, dio života. Ne možete zaustaviti starenje baš kao što ne možete zaustaviti gubitke. Također, sazdani smo tako da sve to možemo izdržati.

Svaki put kad sami sebi kažemo da ne možemo izdržati još jedan gubitak, bez obzira radi li se o našem voljenom, našem ljubimcu, nečemu materijalnom ili možda samo zubu, osiguravamo si dodatnu patnju. Jer smrt i ponovno rađanje dio su kruga života.

Što napraviti umjesto toga?

Budite tu i sudjelujte u evoluciji svojega života. Vi ste dio tog mističnog, čarobnog svemira. Vi ste zvjezdana prašina. Gledajte svijet oko sebe s divljenjem! Obavljajte one male posebne rituale, povežite se s drugima. Sagledajte širu sliku. Volite. Počnite primjećivati sve pristranosti vezan uz starenje. Preuzmite odgovornost i činite stvari koje će vas odvesti na neko novo mjesto.

Mijenjajući način na koji mislite, promijenit ćete sebe. A mijenjanjem sebe, mijenjate svijet. Starenje je zapravo sjajno! A sjajni ste i vi!

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP