Prati nas

Vijesti

Eurostat: Hrvatska je na 16. mjestu, za stare izdvaja 8,3% BDP-a

Prema Eurostatovoj metodologiji u socijalnu zaštitu ulaze bolovanja koje isplaćuje država, socijalne naknade starim građanima, potpore obiteljima s djecom i naknade za nezaposlene. Stručnjaci za siromaštvo upozoravaju da ulaganja u socijalu, države trebaju projektirati kao isplativo ulaganje u izlazak iz začaranog kruga siromaštva, a ne trošak.

Objavljeno

|

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

Prema izdvajanjima za socijalnu zaštitu u 2017. godini, Hrvatska je na 19. mjestu unutar skupine članica Europske unije i EFTA-e i to sa 14,3% uloženog BDP-a. Pad je to sa 15,7% BDP-a koje je Hrvatska 2015. ulagala u socijalu. Ovi postoci ilustriraju stupanj preraspodjele bogatstva  unutar društva; od onih najbogatijih prema siromašnima. Slovenija je na 15. mjestu s 16,2%.

Na vrhu ljestvice su Finska (24,9%), Francuska (24,3%), Danska (22,4%), Italija (20,9), Austrija (20,5%) i Švedska (20,2%). Začelje, od 28. do 31. mjesta drže Litva (11,2%), Island (9,2%) i Irska (9,5%), objavio je Europski statistički ured Eurostat.



Prema Eurostatovoj metodologiji u socijalnu zaštitu ulaze bolovanja koje isplaćuje država, mirovinske isplate i socijalne naknade za starije osobe, potpore obiteljima s djecom i naknade za nezaposlene. Stručnjaci za siromaštvo upozoravaju da ulaganja u socijalu, države trebaju projektirati kao isplativo ulaganje u izlazak iz začaranog kruga siromaštva, a ne trošak.

U segmentu ulaganja u socijalnu zaštitu starijih građana i mirovine Hrvatska je na 16. mjestu s 8,3% BDP-a. Grčka i Finska drže prvo mjesto sa 13,8%, a slijede ih Francuska i Italija (13,4%) i Austrija (12,5%). Po izdvajanjima za starije najgore su Litva (5,7%), Irska (3,4%) i Island (3%).

Dakako, sve iznesene podatke valja promatrati kroz prizmu visine BDP-a.

.

Vijesti

Mesić o raspadu Jugoslavije: Trebali smo dogovoriti oročenu konfederaciju

Posljednji predsjednik SFRJ i bivši hrvatski predsjednik misli da se Jugoslavija nije trebala raspasti u krvavom ratu. Umjesto toga, smatra, trebalo je uvesti pokusni politički model s ograničenim trajanjem.

Objavljeno

|

Autor

Posljednji predsjednik Jugoslavije

Bivši hrvatski predsjednik u dva mandata Stipe Mesić komentirao je u Sarajevu raspad Jugoslavije. „Najkraće rečeno – ovaj rat nije bio potreban. Završio je s više od 100.000 mrtvih, a granice se nisu promijenile niti za jedan milimetar“, kazao je Mesić.

„Dakle, oni koji su željeli svoje političke ciljeve ostvariti kroz rat, nisu to uspjeli, ali su ostavili razoreno gospodarstvo, ubijene, ranjene… Taj rat je za svaku osudu! A, mogli smo doći do jednog normalnog političkog dogovora koji bi se zvao “oročena konfederacija” na tri do pet godina, pa da vidimo – ako stvari idu, dobro, ako ne idu, opet svatko sebi, ali kao prijatelji, i opet bismo zajednički nastupali, ali bez ijednog mrtvog. Međutim, oni koji su htjeli rat očito su u tome uspjeli, ali nisu ostvarili svoje ciljeve“, rekao je bivši predsjednik za Deutsche Welle.



Mesić je sa Sarajevo Business foruma poručio: „Moja je poruka da zapamtimo sve što se događalo u povijesti, ali da rješavamo sadašnje izazove i da idemo u budućnost s otvorenim srcem i otvorenim željama koje možemo ostvariti.“

Nastavi čitati