Prati nas

Mozaik

Mamina i tatina dječica

‘Halo, ja sam Goranova mama’ Jeste li ikada zvali šefa svog odraslog djeteta?

Djeca rastu, no roditeljski posao nikako da prestane. Tako bismo mogli sažeti sadržaj ovoga teksta. Naime, nedavno je istraživanje pokazalo da jako visok postotak roditelja svojoj već odrasloj djeci rješava svakodnevne probleme.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako razgovarati s odraslom djecom? Što kad djeca odrastu?
foto: BigStock

Nedavni skandal vezan uz slavne i bogate roditelje koji su potplaćivali uprave prestižnih fakulteta u SAD-u kako bi svojoj djeci osigurali upis, pokazali su dokle su nadobudni mame i tate spremni ići a da svojim najdražima pruže najbolje.

No ima toga još. Naime, kako je pokazala nedavna studija Morning Consulta koju je naručio The New York Times, pokazuju dokle seže briga nekih roditelja. Studija provedena među roditeljima djece stare između 18 i 28 godina pokazala je neke vrlo neobične stvari što se posebno odnosi na dvije posljednje točke.


Što sve roditelji čine za djecu?

76 posto roditelja podsjeća svoju djecu na obaveze poput redovitog plaćanja računa ili obaveza vezanih uz obrazovanje.

74 posto roditelja pomaže djeci oko naručivanja na liječnički pregled.

22 posto roditelja pomaže svojoj djeci oko pisanja životopisa i prijava za posao.

15 posto roditelja pomaže djeci napisati zadaćnicu ili neki drugi tekst za školu.

11 posto zove šefa svog odraslog djeteta kako bi s njim raspravili neki problem na poslu.

8 posto roditelja nazvalo je djetetovog profesora ili ravnatelja škole kako bi raspravljali o ocjenama.

Za roditelje su uvijek bebe

I dok se u nekim od ovih stvari prosječni roditelj još i može pronaći, zvanje šefa svog odraslog djeteta radi nekog problema na poslu stvarno je previše. Osim što na taj način to već odraslo dijete nikad neće naučiti voditi svoje vlastite bitke, takvo ponašanje teško da će omekšati nekog problematičnog šefa. Štoviše, nakon takve intervencije, pomladak bi na poslu mogao imati još samo više problema.

“Trebali bi dijete pripremiti za put, umjesto da put pripremate za dijete”, kaže Julie Lythcott-Haims, bivša dekanica prestižnog Sveučilišta Stanford i autorica priručnika “Kako odgojiti odraslog čovjeka: Oslobodite se zamki pretjeranog roditeljstva”.

Prema Lythcott-Haims, cilj ne bi trebao biti spriječiti dijete da ikad počini pogrešku, već da imaju određenu otpornost kad pogriješe.

.

Mozaik

Facebook stručnjaci su rekli svoje: ‘Van s arapskim brojkama iz hrvatskih škola!’

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može zabaviti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Iako formalno nepriznata od obrazovnih sustava, Facebook akademija prepoznata je po golemoj produkciji multidisciplinarnih stručnjaka koji se ne libe prakticirati slobodu glasnog mišljenja, bilo da je riječ o čipiranju, Billu Gatesu ili koronavirusu.

Tako smo nakon plodonosne debate, u kojoj smo saznali sve o ljudima-gušterima, smanjenju populacije i “istinama o kojima se šuti”, odlučili provjeriti što dotični akademici, okupljeni na našoj Facebook stranici, misle o kvaliteti hrvatskoga školstva. Kako se već godinama govori o pretrpanosti osnovnoškolskog kurikuluma, pitali smo ih trebaju li djeca već u osnovnoj školi učiti arapske brojke.


U samo tridesetak minuta stiglo nam je prvih stotinu odgovora. Čak 45 njih je odlučilo odlučno reći NE suvišnim novotarijama poput arapskih brojki. Isti omjer zadržan je i kad je zbir glasova nakon sat vremena iznosio 200. U trenutku pisanja ovog teksta, čak 45 posto onih koji žele da se njihov glas čuje na društvenim mrežama misli da su arapske brojke – višak. Razlozi su brojni, no pretežu oni da “ima i korisnijih stvari za naučiti”.

Što su arapske brojke?

To su obične brojke koje upotrebljavamo u svakodnevnom životu. Arapske brojke su tradicionalni naziv matematičkih simbola 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 koji su omogućili upotrebu položajnoga decimalnoga brojevnoga sustava i unaprijedili metode računanja s pomoću abaka.

Ovako je o arapskim brojkama glasala Facebook akademija znanosti i umjetnosti

Njihova najstarija upotreba zabilježena je u Indiji 595., a uporaba nule, ključnog simbola koji omogućava djelotvornost sustava, zabilježena je 876. Preko Arapa, prijevodom na latinski al-Hvarizmijeve Knjige o uspostavljanju i suprotstavljanju u XII. st., arapske su brojke stigle u Europu. Njihovu širu primjenu potaknuo je Leonardo Fibonacci Knjigom o abacima, 1202. (Hrvatska enciklopedija)

Zašto smo postavili ovu anketu?

Da bismo vas podsjetili da su to oni isti “stručnjaci” koji se ne libe raspravljati o ozbiljnim i kompliciranijim stvarima poput 5G mreže, cijepljenja ili protuepidemijskih mjera i pri tome očekuju da njihovo mišljenje poštujete, kao da je riječ o informiranom i kvalificiranom stavu.

Koji je zaključak?

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može nasmijati.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP