Prati nas

Vijesti

Iseljenici kažu da im je vani sjajno, ali i dalje iscrpljuju hrvatsko zdravstvo

U Hrvatsku se vraćaju kontrolirati trudnoću, kronični bolesnici nam dolaze po lijekove kao da borave u Hrvatskoj i da su prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje. Procjene govore da je riječ o 330.000 osoba koje su se iselile i zadržale zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

gdje porez plaćaju iseljenici?
foto: victorsnk/Pixabay

„Dvije trećine građana koji su otišli iz Hrvatske raditi u inozemstvo i dalje koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje, prijatelji i rođaci ih prijavljuju svakoga mjeseca na Zavodu za zapošljavanje i podižu im lijekove koje šalju autobusom u Austriju, Njemačku, Irsku.”

Upozorila je na to liječnica Sanja Klajić Grotić u ime Hrvatske udruge ugovornih ordinacija. Udruga procjenjuje da je oko 330.000 osoba koje su se iselile iz Hrvatske zadržalo je zdravstveno osiguranje na koje ostvaruju pravo preko HZZO-a te ga i koriste osobno ili posredovanjem rodbine i znanaca, piše Glas Slavonije.


Građanima se više isplati koristiti hrvatsko zdravstveno osiguranje nego osiguranje zapadnoeuropskih zemalja, koje je višestruko skuplje. “U Hrvatsku se vraćaju kontrolirati trudnoću, kronični bolesnici nam dolaze po lijekove kao da borave u Hrvatskoj i da su prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje. Procjene govore da je riječ o 330.000 osoba koje su se iselile i zadržale zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj”, kaže i predsjednica Udruge Josipa Rodić za Glas Slavonije.

Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje odgovaraju da je to problem koji se javlja kod osiguranika koji u iseljeništvu rade ilegalno te dodaju kako koriste sve raspoložive mahanizme kako bi se ovakvoj praksi stalo na kraj. Sami osiguranik bi trebao HZZO-u javiti da je u nekoj drugoj zemlji stekao pravo na osiguranje, no to se očito ne radi.

“Osobe legalno zaposlene u drugoj državi članici ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje u toj državi te nije realno očekivati da postoji potreba zloupotrebe hrvatskog sustava osiguranja s obzirom na to da su im osigurana sva prava kao i ostalim osiguranicima države rada. Problem se javlja kod osoba koje rade u drugim državama članicama bez reguliranog radnog odnosa i/ili statusa u zdravstvenom osiguranju, zbog čega potencijalno dolazi do potrebe korištenja našeg sustava”, kažu iz HZZO-a te napominju kako surađuju s MUP-om te imaju pristup sustavu OIB-a.

HZZO ističe da se uskoro na razini Europske unije uvodi elektronska razmjena podataka u okviru sustava Electronic Exchange of Social Security Information (EESSI) koja bi trebala pomoći u kontroli osiguranika. Taj bi sustav trebao i olakšati i ubrzati razmjenu podataka između država članica.

.

Vijesti

Doznali smo kad ćemo napokon moći žičarom na Sljeme i koliko će to koštati

Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Izgradnja sljemenske žičare samo što nije gotova, no pitanje je koliko će Zagrepčana pohrliti provozati se u skupocjenom čudu tehnike do vrha Zagrebačke gore. Naime, karta u jednom smjeru koštat će oko 50 kuna, pa je upitno koliko će si ljudi moći priuštiti tu vožnju.

Žičara je, prema obećanjima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, trebala biti dovršena i puštena u promet još u svibnju, ali je koronavirus poremetio planove. Prve vožnje zatim su najavljivane za početak srpnja, no ni taj rok nije ispoštovan, a po svemu sudeći neće biti ni onaj početkom rujna.


Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag. Tih sto kuna odnosi se samo na cijenu karte za žičaru i u tu cijenu nije uračunat dolazak do prve postaje žičare i  parking.

Uz to, na Sljemenu će se vjerojatno nešto popiti i pojesti pa bi tako izlet na Sljeme četveročlanu obitelj mogao koštati i do 500 kuna. Doduše, neki mediji špekuliraju kako će 50 kuna biti cijena povratne karte, što bi ovaj trošak moglo svesti u granice prihvatljivosti.

No ako ipak uspijete skupiti novac za izlet na Sljeme, do gore će vas voziti 80 gondola u koju stane po desetak ljudi, tako da će žičara u jednom satu moći prevesti i do 1500 putnika. Nove su kabine široke i visoke dva metra te opremljene grijanim sjedalima i bežičnim internetom. Prilagođene su i za osobe s invaliditetom, ali i za prijevoz onih kojima se na vrhu Medvednice ozlijede pa ih se mora spuštati u grad na nosilima. Kabine su opremljene i nosačima za skije i snowboarde, a želite li žičarom prevesti i svoj bicikl, moći ćete ga unijeti u samu kabinu jer nisu predviđeni posebni nosači za bicikle s vanjske strane gondole.

Podsjetimo, cijena početnog projekta izgradnje zagrebačke žičare bila je 300 milijuna kuna bez PDV-a, no kasnije je narasla 537 milijuna kuna.

Pogledajte kako je izgledalo gradilište žičare početkom lipnja 2020.:

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP