Prati nas

Vijesti

Sitno

Novo usklađivanje mirovina, u travnju stiže povišica

Generalno, moglo bi se reći da su generacije umirovljene do 1998. godine prošle bolje te su njihove mirovine u prosjeku oko 600 kuna više od mirovina onih koji su odlazili u mirovinu od 1999. godine, kad je bila prva velika mirovinska reforma s kojom se povećao radni vijek i promijenila formula za obračun mirovina.

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Više od 1,2 milijuna hrvatskih umirovljenika čija je prosječna starosna mirovina oko 2.690 kuna u travnju ove godine mogu očekivati 30-ak kuna povišice. Idući mjesec slijedi prvo ovogodišnje usklađivanje mirovina prema kretanju plaća i inflacije u drugom dijelu 2018. godine i ono će donijeti 1,15 posto veću mirovinu, piše Večernji list.

Hrvatska je prošle godine dobila oko 51 tisuću novih umirovljenika čija je prosječna mirovina određena na oko 2400 kuna, a novi će umirovljenici dobiti i svoju prvu povišicu tešku 20-ak kuna.


Više rada, manje mirovine

Najmlađi hrvatski umirovljenici odradili su 34 godine staža i u prosjeku otišli u mirovinu sa 62 godine, što je važan pomak u korist duljine staža u odnosu na generacije koje su umirovljene prije četvrt stoljeća kada je rijeko tko radio dulje od 55 godina.

Invalidske i obiteljske mirovine u pravilu su nešto niže od starosnih, a najbolje plaćena grupacija umirovljenika iz radničke populacije takozvani su dugogodišnji osiguranici – ljudi koji su se rano zaposlili te su otišli u mirovinu s više od 40 godina staža. Njihova je mirovina za oko tisuću kuna veća od primanja ostalih korisnika starosne mirovine i kreće se oko 3550 kuna!

Dugogodišnji su osiguranici jedina skupina radničkih umirovljenika koji su pošteđeni penalizacije ako odu u prijevremenu mirovinu, piše Večernji list. No, i najbolje plaćeni radnički umirovljenici imaju tri puta niže mirovine od najbolje plaćene skupine povlaštenih umirovljenika – bivših političara čije su prosječne mirovine nešto veće od 10 tisuća kuna.

Na dnu europskih omjera mirovine i plaće

Država će ove godine za mirovine više od 1,2 milijuna umirovljenika izdvojiti oko 40 milijardi kuna – no mirovine svejedno dostižu svega 40 posto iznosa prosječne plaće, što je jedan od najnižih omjera unutar Europske unije. Samo 300.000 korisnika radničkih mirovina mjesečno dobije na ruke više od 3000 kuna.

Generalno, moglo bi se reći da su generacije umirovljene do 1998. godine prošle bolje te su njihove mirovine u prosjeku oko 600 kuna više od mirovina onih koji su odlazili u mirovinu od 1999. godine, kad je bila prva velika mirovinska reforma s kojom se povećao radni vijek i promijenila formula za obračun mirovina.

.

Vijesti

Mesić: ‘Jugoslavija nije bila totalitarna. Nije postojao komunizam. Imali smo jogurta’

Niti smo mi bili u komunizmu niti je negdje komunizam uopće postojao, postojali su različiti socijalizmi, smatra Mesić.

Objavljeno

|

Autor

Posljednji predsjednik Jugoslavije

“Antifašizam nije ideologija, nego je to civilizacijski doseg koje moramo poštivati”, izjavio je bivši predsjednik Stjepan Mesić prilikom polaganja vijenaca na spomenik u sinjskom naselju Ruduša tijekom obilježavanja 78. obljetnice strijeljanja 24 borca partizanskog odreda.

“Da nije bilo NOB-a i najvećeg organizatora ustanka u bivšoj Jugoslaviji maršala Tita, bismo li danas uopće imali Hrvatsku i koga bi branili naši jučerašnji branitelji da nisu imali što braniti? Imate ljudi koji su ili seronje, ili kukavice i koji ne razumiju o čemu se radi”, rekao je Mesić.


Mesić kaže da je pogrešno izjednačiti sve režime, a za nastalu situaciju krivi i Europu. “Europski parlament je osudio sve totalitarne režime, ali Jugoslavija nije bila totalitarni režim. Jugoslavija je bila autoritarni režim. Izjednačavati nas i one koji su bili iza željezne zavjese, naša predsjednica ne zna, ali mi nismo bili iza željezne zavjese. A drugo, imali smo i jogurta”, ustvrdio je Mesić.  

“Niti smo mi bili u komunizmu niti je negdje komunizam uopće postojao, postojali su različiti socijalizmi”, smatra Mesić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP