Prati nas

Zdravlje

Bračna sreća i zdravlje

Partner koji vas ne sluša, skraćuje vam život

Osobe čiji ih partneri ne slušaju na dnevnoj su bazi izloženi većem stresu što u konačnici donosi razne zdravstvene tegobe te su čak za 42 posto u većem riziku od preuranjene smrti, tvrde znanstvenici. Podsjetimo, kronični stres povezuje se s čak šest vodećih uzročnika smrti: bolestima srca, rakom, plućnim oboljenjima, raznim nesrećama, cirozom jetre i samoubojstvom.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako se svađati?
foto: BigStock

Suživot s nekim tko vas ne sluša, može nepovoljno utjecati na vaše živce, no najnovija studija pokazuje da takvo što nepovoljno djeluje i na duljinu života.

Osobe čiji ih partneri ne slušaju na dnevnoj su bazi izloženi većem stresu što u konačnici donosi razne zdravstvene tegobe te su čak za 42 posto u većem riziku od preuranjene smrti, tvrde znanstvenici. Podsjetimo, kronični stres povezuje se s čak šest vodećih uzročnika smrti: bolestima srca, rakom, plućnim oboljenjima, raznim nesrećama, cirozom jetre i samoubojstvom, objavilo je Američko udruženje psihologa.


Znanstvenici sa Sveučilišta Edinburgh proveli su istraživanje na 1.200 ispitanika u dobi između 25 i 74 godine koje su u braku ili vezi. “Rezultati upućuju na to da prisustvo nekoga kome se možemo obratiti u teškim trenucima, umanjuje razinu svakodnevnog stresa, odnosno da se s takvim stresom lakše nosimo. Sve to je pak povezano s kasnijim zdravstvenim stanjem”, kaže voditeljica istraživanja, Sarah Stanton.

Ova dugotrajna studija trajala je čak 20 godina i pokrenuta je 1995. kad su zamoljeni da odgovore na pitanja o tome koliko komuniciraju s partnerom, koliko ih razumije i podržava. Nakon deset godina, 2006., ispitanici su odgovarali na ista pitanja. Također su opisali i neke stresne situacije s kojima su se susreli, bilo na poslu ilikod kuće, kao i svoju emocionalnu reakciju. Sudionici studije detaljno su opisali u kojim su prilikama osjetili negativne emocije poput straha, ljutnje ili tuge, a u kojim prilikama pozitivne emocije popt sreće, veselja ili zadovoljstva.

Znanstvenici su ustanovili da su oni ljudi koji nisu dobro regirali na stres, također oni koji su osjećali da da im partner ne posvećuje dovoljno pažnje. Na koncu je ustanovljeno da su osobe čiji ih partneri ne slušaju, u 42 posto većem riziku od preuranjene smrti.

Tim koji je proveo ovo istraživanje smatra da se ljudi koji se teže nose sa stresom takvi jer ne mogu razgovarati sa svojim partnerom. Rezultati studije objavljeni su u časopisu Psychosomatic Medicine i mogli bi biti značajni za daleko šire područje. Ovo istraživanje je jedno od prvih koje povezuje razinu zadovoljstva u vezi ili braku sa zdravljem.

.

Zdravlje

Ne, pranje ruku neće oslabiti vaš imunološki sustav, ali može vam sačuvati zdravlje

Mikrobi su svuda oko nas i u nama. U zraku, u hrani koji jedemo, u tlu, u vodi… Može ih se naći na svakoj površini i zapravo ih ne možemo izbjeći.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Tijekom pandemije koronavirusa stalno nas se podsjeća da redovito i temeljito peremo ruke i čistimo površine koje koristimo i često dodirujemo. Na taj način uklanjamo ili uništavamo virus koji uzrokuje bolest Covid-19 i smanjujemo rizik od oboljenja, piše portal Science Alert.

Međutim, pojavila se bojazan da pojačano korištenje dezinfekcijskih sredstava i učestalo pranje ruku može oslabiti naš imunološki sistem jer smanjivanjem izloženosti raznim bacilima onemogućujemo našem organizmu da “nauči” odgovoriti na zarazu i pokrene našu prirodnu obranu. Dobra je vijest da za takvo što nema nikakvih dokaza.


Hipoteza o higijeni

Da bi naš imunitet dobro funkcionirao, potrebno je da budemo izloženi različitim mikrobima iz okoliša. Od većine njih, nećemo se razboljeti. Vjerovanje da pojačana osobna ili higijena prostora oslabljuje naš imunološki sistem poznata je kao “hipoteza o higijeni”. Ta teorija sugerira da okoliš u kojem odrasta malo dijete može biti “previše čist” te tako dijete neće biti izloženo dovoljnoj količini mikroba da bi se njegov imunološki sistem razvio kako treba.

Zagovaratelji te teze kažu kako prečista okolina za posljedicu ima veći broj oboljelih od alergija, astme i nekih autoimunih poremećaja. No istraživanja posljednjih godina su pokazala da postoje i brojni drugi razlozi za razvoj navedenih stanja. Najvažnije od svega je znati da niti previše prljava okolina ne pomaže našem imunitetu. Štoviše, prljavština stanje samo pogoršava.

Što je imunološki sustav?

Imunološki sustav štiti naše tijelo od svega što mu može naškoditi: štetnih kemikalija, bakterija i virusa te stanica raka. Dvije su glavne linije obrane. Prvi je urođeni sustav koji brzo odgovara na širok spektar patogena te se bori protiv infekcija i oštećenja tkiva.

Drugi je adaptivni, odnosno naučeni imunološki sistem koji razvija specifičan odgovor na neke opasnije viruse i bakterije. Stanice koje u tome sudjeluju “pamte” mikrob s kojim su došle u doticaj te ga pri sljedećem susretu odmah uništavaju. Razvoj tog oblika imunološkog sustava počinje odmah nakon rođenja i traje čitav život, no pod stare dane se ipak smanjuje.

Što oslabljuje naš imunološki sistem?

Neki aspekti modernog života doista mogu oslabiti naš imunološki sistem, a to uključuje manjak sna, neke lijekove ili antibiotike, niske razine vitamina D, nedovoljna konzumacija voća i povrća, manjak fizičke aktivnosti te stres.

No dokaza da pojačana higijena oslabljuje naš imunitet – nema. Razlog je jednostavan: mikrobi su svuda oko nas i u nama. U zraku, u hrani koji jedemo, u tlu, u vodi… Može ih se naći na svakoj površini i zapravo ih ne možemo izbjeći.

Higijenske mjere preporučene tijekom epidemije Covida-19 pomoći će smanjiti izloženost virusu te tako smanjiti rizik od oboljenja uopće ili od razvoja težeg oblika bolesti, no neće u potpunosti eliminirati mikrobe iz naših života. Drugim riječima, mikroba će, bez obzira na naše pranje ruku i čišćenje, oko nas uvijek biti dovoljno da razvijemo imunitet, no smanjimo li njihovu količinu spriječit ćemo da teže obolimo.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP