Prati nas

Vijesti

Porez plaćaju Irskoj i Njemačkoj, a besplatno se liječe u Hrvatskoj

Još od 1998. u trenutku kada osoba ostane bez posla, prijavom na HZZO ostvaruje zdravstveno osiguranje i pravo na zdravstvenu zaštitu. U isto vrijeme ne mora biti u evidenciji nezaposlenih, objašnjavaju iz HZZ-a. Pa tako većina porez plaća u Njemačkoj, a zube na godišnjem odmoru popravlja u Hrvatskoj. No, liječnici nisu detektivi.

Objavljeno

|

foto: Oleksandr Pidvalnyi/Pexels

Hrvatsku su posljednjih godina napustili deseci tisuća ljudi, no mnogi od njih i dalje se liječe u domovini, ponajprije jer im se to više isplati, javlja HRT. Na to su upozorili iz Hrvatske udruge ugovornih ordinacija. Procjenjuju da pravo na zdravstveno osiguranje koristi čak 330 tisuća osoba koje ne žive u Hrvatskoj.

Prijavom na HZZ stječe se zdravstveno osiguranje

Još od 1998. u trenutku kada osoba ostane bez posla, prijavom na HZZO ostvaruje zdravstveno osiguranje i pravo na zdravstvenu zaštitu. U isto vrijeme ne mora biti u evidenciji nezaposlenih, objašnjavaju iz HZZ-a. Pa tako većina porez plaća u Njemačkoj, a zube na godišnjem odmoru popravlja u Hrvatskoj. No, liječnici nisu detektivi.



“Pacijenti s kojima smo se uredno oprostili s cijelim obiteljima, dolaze nakon godine ili dvije i traže recepte ili uputnice. To je jako važno u dentalnoj medicini i ginekologiji”, kaže liječnica Josipa Rodić.

Problem je to i za ministra zdravstva – i financijski i moralni. “Nije korektno prema onima koji ovdje žive i koji uplaćuju za zdravstveno osiguranje tako da u tom smislu HZZO će poduzimati i već poduzima određene mjere”, izjavio je ministar Milan Kujundžić. Mjere će uskoro poduzeti i Europska unija. Uvodi se elektronička razmjena podataka među državama članicama, koja će pomoći u kontroli osiguranika.

“Napravim ono što kao liječnik moram. Pružim mu zdravstvenu uslugu. A na sustavu je da riješi taj problem”, objašnjava liječnik Mario Ćurković.

Iseljenike će provjeravati u MUP-ovoj bazi

“Prema podacima koje imamo od 31. prosinca 2018.,  u odnosu na 2017. godinu imamo 40 850 manje osiguranika – oko 0,96%. U našoj evidenciji je i oko 60 000 radnika koji za naše tvrtke rade u EU-u”, rekao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Lucijan Vukelić. Naglasio je da se HZZO uhvatio u koštac s problemom iseljenih iz Hrvatske koji doprinose plaćaju u inozemstvu, a još su u evidenciji HZZO-a i liječe se u Hrvatskoj.

“U zadnjih godinu dana uspio sam napraviti to da je pred potpisivanjem sporazum s MUP-om po kojem će HZZO dijeliti bazu podataka s MUP-om i dobivati relevantne podatke o svima koji su odjavljeni, pa i privremeno. Upravo čekam poziv ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića kako bi potpisali taj sporazum”, kazao je Vukelić.

Napominje i da bi HZZO s 1. srpnja trebao stupiti i u zajedničku izmjenu podataka s EU-om. U to su uključene i zemlje koje nisu članice EU-a, ali su gospodarski vezane s EU-om. To je velik i mukotrpan proces jer ima puno uključenih zemalja. “Svi koji su odjavljeni s mjesta prebivališta i oni koji su odjavljeni s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje automatizmom bi trebali biti odjavljeni i u HZZO-u, no ima dio osiguranika koji su kod nas bili direktno prijavljeni, pa ćemo sada i to urediti”, rekao je Vukelić za HTV.

.

Vijesti

Mesić o raspadu Jugoslavije: Trebali smo dogovoriti oročenu konfederaciju

Posljednji predsjednik SFRJ i bivši hrvatski predsjednik misli da se Jugoslavija nije trebala raspasti u krvavom ratu. Umjesto toga, smatra, trebalo je uvesti pokusni politički model s ograničenim trajanjem.

Objavljeno

|

Autor

Posljednji predsjednik Jugoslavije

Bivši hrvatski predsjednik u dva mandata Stipe Mesić komentirao je u Sarajevu raspad Jugoslavije. „Najkraće rečeno – ovaj rat nije bio potreban. Završio je s više od 100.000 mrtvih, a granice se nisu promijenile niti za jedan milimetar“, kazao je Mesić.

„Dakle, oni koji su željeli svoje političke ciljeve ostvariti kroz rat, nisu to uspjeli, ali su ostavili razoreno gospodarstvo, ubijene, ranjene… Taj rat je za svaku osudu! A, mogli smo doći do jednog normalnog političkog dogovora koji bi se zvao “oročena konfederacija” na tri do pet godina, pa da vidimo – ako stvari idu, dobro, ako ne idu, opet svatko sebi, ali kao prijatelji, i opet bismo zajednički nastupali, ali bez ijednog mrtvog. Međutim, oni koji su htjeli rat očito su u tome uspjeli, ali nisu ostvarili svoje ciljeve“, rekao je bivši predsjednik za Deutsche Welle.



Mesić je sa Sarajevo Business foruma poručio: „Moja je poruka da zapamtimo sve što se događalo u povijesti, ali da rješavamo sadašnje izazove i da idemo u budućnost s otvorenim srcem i otvorenim željama koje možemo ostvariti.“

Nastavi čitati