Prati nas

Vijesti

Iseljene Hrvatska

Porez plaćaju Irskoj i Njemačkoj, a besplatno se liječe u Hrvatskoj

Još od 1998. u trenutku kada osoba ostane bez posla, prijavom na HZZO ostvaruje zdravstveno osiguranje i pravo na zdravstvenu zaštitu. U isto vrijeme ne mora biti u evidenciji nezaposlenih, objašnjavaju iz HZZ-a. Pa tako većina porez plaća u Njemačkoj, a zube na godišnjem odmoru popravlja u Hrvatskoj. No, liječnici nisu detektivi.

Objavljeno

|

foto: Oleksandr Pidvalnyi/Pexels

Hrvatsku su posljednjih godina napustili deseci tisuća ljudi, no mnogi od njih i dalje se liječe u domovini, ponajprije jer im se to više isplati, javlja HRT. Na to su upozorili iz Hrvatske udruge ugovornih ordinacija. Procjenjuju da pravo na zdravstveno osiguranje koristi čak 330 tisuća osoba koje ne žive u Hrvatskoj.

Prijavom na HZZ stječe se zdravstveno osiguranje

Još od 1998. u trenutku kada osoba ostane bez posla, prijavom na HZZO ostvaruje zdravstveno osiguranje i pravo na zdravstvenu zaštitu. U isto vrijeme ne mora biti u evidenciji nezaposlenih, objašnjavaju iz HZZ-a. Pa tako većina porez plaća u Njemačkoj, a zube na godišnjem odmoru popravlja u Hrvatskoj. No, liječnici nisu detektivi.


“Pacijenti s kojima smo se uredno oprostili s cijelim obiteljima, dolaze nakon godine ili dvije i traže recepte ili uputnice. To je jako važno u dentalnoj medicini i ginekologiji”, kaže liječnica Josipa Rodić.

Problem je to i za ministra zdravstva – i financijski i moralni. “Nije korektno prema onima koji ovdje žive i koji uplaćuju za zdravstveno osiguranje tako da u tom smislu HZZO će poduzimati i već poduzima određene mjere”, izjavio je ministar Milan Kujundžić. Mjere će uskoro poduzeti i Europska unija. Uvodi se elektronička razmjena podataka među državama članicama, koja će pomoći u kontroli osiguranika.

“Napravim ono što kao liječnik moram. Pružim mu zdravstvenu uslugu. A na sustavu je da riješi taj problem”, objašnjava liječnik Mario Ćurković.

Iseljenike će provjeravati u MUP-ovoj bazi

“Prema podacima koje imamo od 31. prosinca 2018.,  u odnosu na 2017. godinu imamo 40 850 manje osiguranika – oko 0,96%. U našoj evidenciji je i oko 60 000 radnika koji za naše tvrtke rade u EU-u”, rekao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Lucijan Vukelić. Naglasio je da se HZZO uhvatio u koštac s problemom iseljenih iz Hrvatske koji doprinose plaćaju u inozemstvu, a još su u evidenciji HZZO-a i liječe se u Hrvatskoj.

“U zadnjih godinu dana uspio sam napraviti to da je pred potpisivanjem sporazum s MUP-om po kojem će HZZO dijeliti bazu podataka s MUP-om i dobivati relevantne podatke o svima koji su odjavljeni, pa i privremeno. Upravo čekam poziv ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića kako bi potpisali taj sporazum”, kazao je Vukelić.

Napominje i da bi HZZO s 1. srpnja trebao stupiti i u zajedničku izmjenu podataka s EU-om. U to su uključene i zemlje koje nisu članice EU-a, ali su gospodarski vezane s EU-om. To je velik i mukotrpan proces jer ima puno uključenih zemalja. “Svi koji su odjavljeni s mjesta prebivališta i oni koji su odjavljeni s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje automatizmom bi trebali biti odjavljeni i u HZZO-u, no ima dio osiguranika koji su kod nas bili direktno prijavljeni, pa ćemo sada i to urediti”, rekao je Vukelić za HTV.

.

Vijesti

‘Makarski umirovljenici gladuju. Svi osim povlaštenih su ugroženi. Nešto se mora hitno učiniti!’

Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno.

Objavljeno

|

Autor

Zašto su ljudi siromašni?

Kopanje po kontejnerima u potrazi za plastičnim bocama, od kojih se dnevno može zaraditi barem 20 kuna za kruh i mlijeko, postalo je, nažalost, hrvatska realnost, i to nezaposlenih, socijalnih slučajeva, zaposlenih s malim primanjima i – najžalosnije – umirovljenika, koji su svoj cijeli radni vijek radili misleći da će se na koncu, kad odu u mirovinu, moći pošteno odmoriti, piše Slobodna Dalmacija.

Ovakva je slika, kao i u većini hrvatskih gradova, vidljiva i u turistički razvijenoj Makarskoj, u kojoj nema svatko sreće zarađivati na iznajmljivanju apartmana ili uživati u pristojnoj mirovini.


Granica siromaštva

 “Umirovljenici u Makarskoj žive u dosta nepovoljnoj situaciji jer od njih 1500, 1000 ih ima mirovine manje od 2500 kuna, pa ih čak 800 prima mirovine od oko 1600 kuna, a dosta ih je s najmanjim mirovinama od 700 kuna”, kaže predsjednik makarskog ogranka Hrvatske stranke umirovljenika Milan Grbavac.

“Granica siromaštva lani je iznosila 2320 kuna, tako da u Makarskoj 1200 umirovljenika živi ispod praga ljudskog dostojanstva, a s druge strane, ima ih 70 s povlaštenim mirovinama i do 12 tisuća kuna. Prema hrvatskom Zakonu, košarica za četveročlanu obitelj iznosi 4500 kuna, a za dvočlanu 2300 kuna, pa je prema brojkama jasno kako živi bračni par umirovljenika. Jadno i bijedno, kako nitko ne zaslužuje nakon četiri desetljeća radnog vijeka”, govori Grbavac, dodavši da se umirovljenici koji imaju svoje apartmane malo ‘pokriju’, a neki i rade na pola radnog vremena, posebno bivši policajci ili vojnici koji su relativno mladi otišli u mirovinu.

Rade na crno da bi preživjeli

Kako kaže, mnogo makarskih umirovljenika radi na crno, i to sve poslove, od čišćenja apartmana, stanova i kafića, do čuvanja djece i na bauštelama, bave se svim i svačim samo kako bi mogli preživjeti.

“Do sada su prilikom rada nakon umirovljenja morali zamrzavati mirovinu, a sada zakonski više ne moraju, ali im se skida dio mirovine ako rade četiri sata dnevno ili 20 tjedno, primjerice s 2000 na 1940 kuna. S obzirom na to da na tržištu manjka radne snage, dosta umirovljenika rade i kao vozači autobusa”, kaže Grbavac, te napominje da su najkritičniji umirovljenici koji su bolesni jer mjesečna mirovina od 2200 kuna nije dostatna ni za život, a kamoli za lijekove.

Makarska (foto: Maria Butyrina/Unsplash)

Bježe od prijatelja, jer nemaju za kavu

„”Primjerice, moja mjesečna mirovina iznosi 2400 kuna, od čega dopunsko zdravstveno osiguranje plaćam 80 kuna, a 454 kune svakog mjeseca potrošim za lijekove, što je gotovo petina mirovine i to nije dostatno za život. Događa se da na ulici sretnete prijatelja ili kolegu umirovljenika i doslovno bježite od njega jer nemate ni za kavu”, govori Grbavac za Slobodnu.

Napominje i da Makarska kao grad ne vodi računa o svojim umirovljenicima, koji su božićnicu nakon šest godina pauze počeli dobivati za vrijeme bivšega gradonačelnika Tončija Bilića. Ove se godine tako božićnica od 200 kuna dijelila umirovljenicima čija mjesečna primanja ne prelaze 3500 kuna, pa su oni s 1200 i 3500 kuna mirovine dobili poklon-bon u istom iznosu, što nije dobra raspodjela.

Preživljavanje magijom

“Kako živimo? Ne znam ni ja kojom magijom. Makarski umirovljenici uglavnom hranu kupuju na akcijama i pomno prate u kojim se trgovačkim lancima one odvijaju, a usput, primjerice, na tržnici besplatno uzimaju oštećeno voće i povrće pred kraj radnog vremena. Većina umirovljenika srami se svojeg financijskog stanja, pa nerijetko plastične boce iz kontejnera kupe i umirovljeni profesori, ali to je danas neminovno”, govori Grbavac, kojega općenito ljuti omjer povlaštenih i radničkih mirovina, odnosno 30 posto radničkih i 70 povlaštenih, čijim je umirovljenicima prosjek rada bio sedam godina, što se, kako tvrdi, u većini slučajeva odnosi na saborske zastupnike i suce.

“U zadnje dvije godine povlaštene su mirovine u prosjeku porasle za više od 1000 kuna, a radničke nisu, dok s druge strane u našem gradu jedva životare umirovljenici koji primaju mjesečne mirovine od 700 kuna, a uglavnom je riječ o ljudima koji su se razboljeli nakon 13 ili 14 godina rada i onda su otišli u invalidsku mirovinu. U Makarskoj je prosjek mirovine bio 2300 kuna i pokazalo se da nam je ekonomija najgora u cijeloj regiji. Znači, nakon 40 godina rintanja i u 61. godini života čovjek ode u mirovinu, i ne da krpa kraj s krajem ili živi od 1. do 1., nego životari prvih 10 dana, a ostalih 20 dana gladuje.”

“Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno”, zaključuje Grbavac za Slobodnu.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP