Prati nas

Zdravlje

Rano otkrivanje raka pluća. Svima iz rizične skupine pozivi će stizati od svibnja

Krenut će u deset velikih gradova u Hrvatskoj tako da ćemo omogućiti svim našim građanima da u krugu od 50 kilometara imaju pristup CT uređajima niske doze zračenja kroz koje će se raditi takav nacionalni program.

Objavljeno

|

Koliko se čeka na pregled?
foto: Mojevrijeme.hr

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije rak će uskoro postati najčešći uzrok smrtnosti u Europi, a najveći ubojica je karcinom pluća. Ključ uspjeha borbe protiv te bolesti je u ranom otkrivanju. Hrvatska za sada ima loše rezultate, a zbog čega uskoro kreće program ranog otkrivanja raka pluća, javlja N1.

Svake godine u Hrvatskoj od raka pluća oboli oko tri tisuće ljudi. A izgledi za borbu protiv te bolesti nisu dobri. Petogodišnje preživljenje pacijenata u Hrvatskoj je ispod 10 posto. To nas svrstava na samo dno ljestvice europskih zemalja.


“Svi terapijski postupci u pravilu mogu produžiti život za koju godinu, dvije-tri, s ovim novim targetiranim terapijama četiri-pet, ali ne nude izlječenje. Jedino izlječenje od karcinoma pluća je moguće ranom dijagnostikom i ranim operativnim zahvatom”, kaže Miroslav Samaržija, koordinator Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka pluća.

Da je preživljenje od raka pluća u Hrvatskoj nisko svjestan je i ministar Milan Kujundžić. “Jedan od najozbiljnijih razloga je kasno postavljanje dijagnoze i u tome smislu smo krenuli sada s pripremom za ‘skrining’ otkrivanja u ranoj fazi karcinoma pluća i vjerujem da ćemo time, uz terapijske oblike, napraviti pozitivne pomake i smanjiti smrtnost”, kaže ministar Kujundžić.

Već od svibnja liječnici obiteljske medicine će na preventivne preglede upućivati rizičnu skupinu pušača starijih od 50 godina. “Krenut će u deset velikih gradova u Hrvatskoj tako da ćemo omogućiti svim našim građanima da u krugu od 50 kilometara imaju pristup CT uređajima niske doze zračenja kroz koje će se raditi takav nacionalni program”, kaže Samardžija.

Akademik Samardžija dodaje kako su u Hrvatskoj u ovom trenu dostupni svi lijekovi kao i u drugim zemljama EU-a, ali ograničena je primjena imunoterapije koja je u ovom trenutku dostupna za 30 do 40 posto oboljelih u Hrvatskoj. Do kraja godine imunoterapija bi trebala biti dostupna svima.

.

Zdravlje

Zimska depresija posebno pogađa starije, a liječi se svjetlošću

U ovim hladnim, sivim danima se čuje kako terapija svjetlom pomaže protiv tipične zimske depresije. Pomaže li doista? Ili se sami uvjeravamo u to? Da, to doista pomaže – uglavnom, ali ne svima.

Objavljeno

|

Autor

Još je starogrčki liječnik Aretaios savjetovao: “Letargičare valja izložiti svjetlosti i pustiti ih njegovom zračenju”. Jer vječiti umor – makar se spava više nego inače, bezvoljnost i loše raspoloženje u hladnim zimskim danima kad su ionako dani kratki su poznati simptomi i davno prije nego što je to dobilo pomodni naziv Seasonal Affective Disorder (SAD). Običnim rječnikom rečeno, to je zimska depresija i nema malo ljudi koji bi se možda najradije, kao medvjed, zavukli nekamo i spavali sve do ljepših dana, piše Deutsche Welle.

Nipošto ne griješe niti oni koji u ovim danima i spontano posežu za (toplom?) čokoladom: u njoj se nalazi prilična količina aminokiseline triptofana koji se u našem mozgu pak pretvara u serotonin, takozvani “hormon sreće”. Ali taj hormon doista nastaje i sunčanog dana zbog obilja svjetla.


Henrik Oster iz Instituta za neurobiologiju Sveučilišta Lübeck upozorava i kako je problem što već silom prilika po zimi palimo svjetlo i po danu i po noći – i tako narušavamo unutrašnji ritam našeg tijela. “Više ne funkcionira sinkronizacija našeg tijela s dobom dana. To pokušavamo korigirati tim umjetnim svjetlosnim signalom u terapiji svjetlom”.

Tko želi izići van po ovakvom vremenu?

Uobičajena rasvjeta koju imamo kod kuće ili u uredu neće postići taj učinak. Doduše, najbolje bi bilo i po zimi dan provoditi na otvorenom jer je i po tmurnom, zimskom danu zapravo dovoljno svjetlosti da nas to živne. Ali zima je, i ako se nekad još to moralo, tko će danas provoditi vrijeme na hladnoći. Zato se pokazalo kako takva svjetlosna terapija pomaže jer je to svjetlost i od 10.000 luksa. Ne treba niti pretjerivati: dovoljno je provesti pola sata pod takvom svjetlošću i nipošto ne gledati u izvor svjetla. Najbolje je takvu terapiju provesti ujutro, odmah nakon buđenja. Možda tek “uz put”, na primjer uz doručak.

Dolac, Zagreb (photo: Sandro Bura)

Medicinska istraživanja potvrđuju kako je naš unutrašnji sat uvelike upravljan s dva hormona: prvi je kortizol i on je u stanju naše tijelo “dići na noge” – bilo u uzbuđenju, ali i ujutro kad se budimo. Drugi je melatonin, “hormon spavanja” i on je već i kemijski osjetljiv na svjetlost. “Kad ustanemo po noći i upalimo svjetlo, onda se i naša razina melatonina veoma smanjuje već za nekoliko sekundi”, objašnjava Oster. Zato je važno da nas po noći ne smeta svjetlo, a svjetlosnom terapijom na gotovo prirodan način upravlja i tim hormonima.

Makar “zimska depresija” bez ikakve sumnje pogađa i mlade, istina je da ovi dani posebno teško padaju starijim osobama. Nerijetko je njihov čitav “unutrašnji sat” polako postao problematičan, a njihov noćni san je često isprekidan – “fragmentiran” kako za Deutsche Welle kaže Oster. Rezultat jest dojam kako im nikad nije dovoljno sna, bez obzira koliko vremena proveli u krevetu.

Ne za sve, ali za većinu nas…

I tu svjetlosna terapija može nešto pomoći: medicinari su postavili takve uređaje u više staračkih domova i mnogima se uspio popraviti taj njihov ritam gdje će tijelo znati kada je dan, a kada je noć. Svakako najgore što se tom “unutrašnjem satu” može učiniti jest vječito buljenje u ekran – bilo televizije ili računala. Terapeuti su se naslušali iskustava osoba koje tvrde kako “uz televizor odmah zaspu”. To može biti točno obzirom na televizijski program, ali to neće biti san koji će donijeti odmor.

Naravno terapija svjetlom nije lijek protiv svega, a za neke može biti i štetna: na prvom mjestu su tu oni koji ionako imaju neke probleme s očima, a već po prirodi šećerne bolesti koja može voditi i do oštećenja vida, dobro je i da takvi bolesnici radije tek malo prošeću po prirodnom, pa makar i sivom zimskom svjetlu. I kod uzimanja antibiotika se mogu stvoriti neželjene posljedice, a nije preporučljiva niti kod nekih ozbiljnih psihičkih oboljenja.

No u svakom slučaju bi tople zrake sunca – ili barem takvog umjetnog svjetla kod depresije trebale biti prvi izbor, daleko prije nego što se posegne za nekim psihofarmakološkim antidepresivom. Naravno, s izuzetkom čokolade. Ali, sunce ne deblja.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP