Prati nas

Vijesti

Zaštitimo zelenilo

Rundek upozorava na sječu gradskog zelenila, organizira i prosvjednu šetnju

Brojna svjedočanstva planinara i zaljubljenika u prirodu govore o sve češćoj prekomjernoj sječi šuma u gotovo svim dijelovima Hrvatske. I dok iz Hrvatskih šuma poručuju da se radi o redovitom održavanju, ljudi baš i nisu sigurni u tu priču.

Objavljeno

|

Darko Rundek (screenshot: HTV)

Još je jedno prelijepo stablo platilo glavom jer se usudilo usprotiviti betonu. Kako je na svojem Facebook profilu objavio poznati glazbenik i aktivist Darko Rundek, posječeno je stablo iza crkve svetog Blaža, točno na ulazu u Kinoteku, koje je djelovalo kao svojevrsni slavoluk i pružalo debeli hlad tijekom ljetnih mjeseci.

“Grijeh” tog stabla je bilo to što je malo nadiglo asfalt pa su gradske službe požurile posjeći prelijepog 80-godišnjaka – kao da asfalt neće morati ionako popravljati, smatra glazbenik. 



Posječeno stablo

U spomen jednom stablu kojeg više nema

Gepostet von Darko Rundek (Official) am Montag, 25. März 2019

Rundek je već prije upozoravao da se nešto čudno događa sa zagrebačkim zelenilom kad je također na svojem Facebook profilu objavio live video šetnje po parku Tuškanac i pokazao silnu sječu stabala koja se ondje provodi.

Sječa hrastova na Tuškancu

To je šuma-park u srcu Zagreba, prvo skretanje u Jabukovac, prođete kroz kiparske radionice Likovne akademije pa ravno nizbrdo u šumu. HRVATSKE ŠUME odgovaraju da se radi o rušenju bolesnih i opasnih stabala. Na njihovim svježim panjevima ni hrpama cjepanica se ne vidi bolest.Baš nas pogađa rušenje hrastova u Tuškancu!

Gepostet von Darko Rundek (Official) am Mittwoch, 5. Dezember 2018

Nedugo nakon te snimke, pojavili su se i zračni video zapisi šume na Medvednici koja je na mnogo mjesta posječena do temelja. Iz Hrvatskih šuma i uprave park šume Medvednica kazali su da se radi o redovitom održavanju šume te da su mnoga stabla nastradala tijekom velike oluje otprije nekoliko godina pa nije bilo drugog izlaza nego ih posjeći i odnijeti. Također, upozorili su da će novim stablima trebati godine, ako ne i desetljeća da narastu pa će Sljeme zato na nekim dijelovima još dugo biti “ćelavo”.

No dok se kod Medvednice još i može govoriti o posljedicama oluje, a na splitskom Marjanu o nametniku potkornjaku, za sječu silnih šumskih površina na, primjerice, Papuku opravdanja nema. I dok čekamo da se nadležne službe izjasne, možemo se priključiti inicijativama i akcijama zaštite šuma i zelenila.

Pozivamo vas da dođete ove subote u 11 sati na okretište tramvaja na Črnomercu i podržite ideju izgradnje šetnice uz jedini preostali otkriveni potok Črnomerec, umjesto da se i taj porok zatvori i čitav prostor betonizira.

.

Vijesti

Ako želite povrat novca iz Posmrtne pripomoći, najprije morate umrijeti

Milka nije oklijevala ni trena i za pomoć se obratila Društvu za zaštitu potrošača, ali su joj objasnili kako udruge nisu u djelokrugu njihova rada.

Objavljeno

|

Autor

Zamislite sljedeću situaciju: deset godina plaćate posmrtnu pripomoć i u jednome trenutku više nemate dovoljno novca za nastavak plaćanja, stoga posežete za raskidom ugovora kako biste vratili uloženi novac.

No, umjesto povrata novca dočekuje Vas jako neugodno iznenađenje – novac ne možete dobiti jer je Posmrtna pripomoć naglo izmijenila Statut udruge koji to više ne dozvoljava! Novac mogu dobiti isključivo Vaši nasljednici, ako ih imate i to tek nakon Vaše smrti.



Kako piše Glas umirovljenika, vrlo sličnu situaciju doživjela je umirovljenica Milka L., koja se Glasu javila kako bi svojim primjerom upozorila ostale starije sugrađane i otvorila neka pitanja o kojima se šuti. Može li i neka slična udruga, bez ikakve obavijesti svojim članovima, poslovati na njihovu štetu? Zašto ispada kako odjednom morate prvo umrijeti da biste ostvarili pravo na povrat novca? I što ako više nemate nasljednika? Događa li se tada uistinu kako se u narodu kaže: “Pojeo vuk magare?”. Krenimo redom.

Statut pojeo 12.000 kuna

“Doživjela sam šok kad sam pokušala otkazati članstvo u udruzi Posmrt­na pripomoć na adresi Gajeva 29. Muž i ja smo do sada uplatili više od 12.000 kuna, svaki po pola”, kazala nam je Milka, dodajući kako su zbog malih mirovina ona i suprug htjeli odustati od daljnjih uplata spomenutoj udruzi i otkazati članstvo.

Međutim, Milka i njezin suprug ubrzo su shvatili da su nemoćni u situaciji u kojoj su se zatekli jer su im u Posmrtnoj pripomoći objasnili da prekid mogu na­praviti samo s ovjerenom izjavom kod javnog bilježnika, s tim da su dužni vratiti knjižicu u kojoj su ovjeravane uplate. No, gle čuda, do novca ne mogu ni tada doći, jer je u međuvremenu promijenjen Statut udruge, već bi taj novac, odnosno ostatak novca nakon ukopa, mogli podići samo njihovi nasljednici. A njihovi su nasljednici preminuli prije njih, pa je i to razlog što su htjeli povući uplaćeno.

Milka nam je dala na uvid i svoju pristupnicu iz koje se jasno vidi kako već nakon četiri godine kao članica ima pravo na kompletne troškove pogreba u koje su uključeni oprema za pogreb, zemljište za novi obiteljski grob na Markovu polju, itd. Naša sugovornica nije oklijevala ni trena i za pomoć se obratila Društvu za zaštitu potrošača, ali su joj objasnili kako udruge nisu u djelokrugu njihova rada. Zatim se žalila višoj instanci – Uredu državne uprave. No, tada je uslijedio novi šok – odgovorili su im kako je sve po zakonu jer je udruga Posmrtna pripomoć prijavila promjenu Statuta. Koga briga što je ta promjena na štetu “štediša”.

Što kažu pravnici

Naša sugovornica nije jedina sugrađanka kojoj se to dogodilo; tako je nedavno u okviru HRT-ove emisije “Potrošački kod” još jedan građanin ispričao kako je ostao bez novca na sličan način. Odvjetnik Nenad Škare iz Zagreba komentirao je slučaj i objasnio kako prema Statutu Posmrtne pripomoći član ima pravo na povrat nominalno uplaćenih sredstava do visine standardnog ukopa. Takve udruge građana, smatra Škare, morale bi biti neprofitne i kao takve ne bi smjele ostvarivati dobit te baviti se gospodarskom djelatnošću.

Naime, Škare je naglasio kako su ovakvi slučajevi nažalost siva zona, jer zakonodavac nije dovoljno razradio uvjete pod kojima se udruge mogu baviti i gospodarskom djelatnošću u okviru svoje djelatnosti. Dodatno je istaknuo kako bi takve udruge po zakonu morale poslovati za opće dobro, no zakon nije definirao odnosi li se to na opće dobro članova ili cijelog društva. Pa tako ispada da udruga može biti štetna za “opće dobro” svojih članova, a fiktivno korisna društvu. Biznis poput ovog provode i brojne umirovljeničke udruge, neke radeći kao agenti u korist same Posmrtne pripomoći, a druge samostalno, na lokalnoj razini, gdje to isto nisu uvijek čista posla. (Marta Hržić Bijelić, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati