Prati nas

Vijesti

67 je previše

Slovačka odustala od podizanja dobi za mirovinu na 67 godina

Nakon što su od predviđenog podizanja dobi za odlazak u mirovinu iznad 65 godina tijekom posljednje dvije godine već odustale Poljska i Češka, Slovačka je treća među novim članicama Europske unije koja je odlučila napraviti isto.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Knjige o starenju
foto: Val Vesa/Unsplash

Slovački parlament odlučio je jučer (29. 3.) da će se podizanje dobi za odlazak u mirovinu zaustaviti na 64 godine, prenosi referendumska inicijativa “67 je previše”

Do odluke parlamenta došlo je tijekom akcije prikupljanja potpisa za referendum s istim zahtjevom, koju su pokrenuli slovački sindikati. Prije četiri dana slovački sindikati objavili su da su već prikupili 290.000 potpisa te da će nastaviti prikupljanje ako glasanje u parlamentu bude neuspješno.


Nakon što su od predviđenog podizanja dobi za odlazak u mirovinu iznad 65 godina tijekom posljednje dvije godine već odustale Poljska i Češka, Slovačka je treća među novim  članicama Europske unije koja je odlučila napraviti isto.

“Očito je da političari diljem ‘nove Europe’ shvaćaju da su nemaštoviti ekonomski izračuni jedno, a stvarnost nešto sasvim drugo. Radnici u novim članicama Europske unije rade u teškim uvjetima, narušenog su zdravlja, žive kraće od kolegica i kolega u starim članicama i za mnoge od nas rad do 67 je rad do iznemoglosti, pa i do smrti”, izjavila je tim povodom Mirela Bojić, nacionalna koordinatorica inicijative 67 je previše.

Slovačka, u kojoj se sve donedavno u punu mirovinu moglo sa 62 godine, od početka 2017. g. počela je automatski podizati dob ovisno o kretanju očekivanog trajanja života, otvorivši time put neograničenom povećavanju dobi za odlazak u mirovinu. Ove godine pravo na mirovinu u Slovačkoj se ostvaruje sa 62,5 godina, a projekcije ukazuju da će granica od 64 godine biti dosegnuta 2030. S udjelom mirovina u bruto društvenom proizvodu od 8,6%, Slovačka se nalazi daleko ispod prosjeka Europske unije koji je 2015. g. iznosio 12,8%.

Hrvatska i Bugarska jedine su nove članice Europske unije koje su podigle dob umirovljenja na 67 godina, iako im građani značajno kraće žive od prosjeka Europske unije te dvostruko kraće žive u zdravlju nakon 65. godine od prosjeka EU-a.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP