Prati nas

Vijesti

Stroga kazna

Srbija uvodi doživotni zatvor. Treba li to učiniti i Hrvatska?

Uvođenje doživotnog zatvora rezultat je potrebe za strožom kaznom kada je riječ o počiniteljima najtežih kaznenih djela, a obično su to zločini koji potresaju javnost, kao što su ubojstva djece

Objavljeno

|

foto: stock.xchng

“Srbija će uvesti doživotni zatvor s mogućnošću uvjetnoga otpusta poslije 25 godina”, rekao je predsjednik Srpskog udruženja za kaznenopravnu teoriju i praksu i član radne grupe za izmjene Kaznenoga zakonika Stanko Bejatović.

“Uvjetni otpust bit će mogućnost, a ne obaveza. To je međunarodni standard”, kazao je profesor Bejatović za Politiku.


Kaže kako će svaki osuđenik na doživotni zatvor moći poslije 25 godina provedenih iza rešetaka napisati molbu, a hoće li biti i pušten na slobodu uz uvjet da ne ponovi kazneno djelo, odlučit će sud.

Uvođenje doživotnog zatvora rezultat je potrebe za strožom kaznom kada je riječ o počiniteljima najtežih kaznenih djela, a obično su to zločini koji potresaju javnost, kao što su ubojstva djece, prenosi Fena.

U suvremenom svijetu se smatra drugom najstrožom kaznenopravnom sankcijom iza smrtne kazne, odnosno najstrožom kaznom u onim zemljama koje su smrtnu kaznu ukinule. U zakonodavstva mnogih država je uvedena upravo kao “humana” zamjena za smrtnu kaznu, jer nakon nje teoretski pretpostavlja najefikasnije sredstvo specijalne prevencije, odnosno sprečavanja osuđene osobe da ponavlja kaznena djela.

U drugoj polovici 20. stoljeća je doživotni zatvor u mnogim zemljama, slično kao i smrtna kazna, došao pod udar kritičara koji ga smatraju “nehumanim” i neefikasnom, s obzirom da se osuđenici na doživotni zatvor izricanjem te kazne smatraju trajno izbačenim iz društva, odnosno gube bilo kakav interes za rehabilitaciju.

.

Vijesti

Kolinda o pjesmi: ‘Nekada se nije smjela spominjati Hrvatska, ni sve što je domoljubno’

‘To je jedna od popevki koje su nastale u onim vremenima kada se nije smjela spominjati Hrvatska, Hrvatsko zagorje, domovina, bregi, zipka u kojom domovina spi, sve ono što je izražavalo domoljublje.’

Objavljeno

|

Autor

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović posjetila je Krapinu uoči 54. Festivala kajkavskih popevki. Tom se prigodom osvrnula i na pjesmu kao sredstvo očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta, javlja Zagorje.com.

“Moja šefica kabineta koja je danas ovdje je Zagorka. Ona uvijek inzistira da se dolazi, ne samo na Festival, već i da se što više posjećuje Zagorje. I zato ćemo je danas staviti u središte pozornosti i da otpjevate onu prekrasnu popevku ‘Došel bum doma sel si bum pod brajde’, koju smo pjevali s vojnicima u Afganistanu“, kazala je predsjednica.


Objasnila je i što tu pjesmu čini posebnom: “To je jedna od popevki koje su nastale u onim vremenima kada se nije smjela spominjati Hrvatska, Hrvatsko zagorje, domovina, bregi, zipka u kojom domovina spi, sve ono što je izražavalo domoljublje.” Istini za volju, spomenutu pjesmu napisao je Rajko Suhodolčan tek 1999. godine.

Podsjetimo, prošlo je točno godinu dana od možda najzapaženijeg intervjua u predsjedničinom mandatu. Naime, tada je za austrijski Kleine Zeitung objasnila da je Hrvatima u Jugoslaviji bilo zabranjeno govoriti da su Hrvati, već su umjesto toga morali govoriti da su “iz Hrvatske”. “Tko je iskazao svoj nacionalni ponos, prijetio mu je zatvor”, prisjetila se Grabar-Kitarović.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP