Prati nas

Mozaik

Zagrlite nekoga

Znanost kaže da bismo se trebali češće grliti

Istraživači su otkrili da su zagrljaji povezani s porastom markera pozitivnog i redukcijom markera negativnog raspoloženja; suprotni učinci ustanovljeni su u slučajevima kad je bilo konfliknih situacija. Kada se u istom danu dogode i konflikt i grljenje, ljudi imaju manje negativnih i više pozitivnih osjećaja nego u onim danima kad dožive samo konflikt.

Objavljeno

|

foto: klimkin/Pixabay

Kad primijetite da vaši bližnji imaju težak dan, vjerojatno ćete ih zagrliti bez puno razmišljanja. Nova studija kaže da ova jednostavna gesta ima snažniji učinak nego što mislite.

Prema studiji objavljenoj u časopisu PLOS One, zagrljaji mogu imati mjerljiv učinak na raspoloženje i razinu stresa poslije društvenog konflikta. Čini se da zagrljaj pojačava pozitivne i smanjuje negativne osjećaje kod ljudi koji imaju problema u odnosima, otkriva studija.


Vrlo jednostavan i izravan način komunikacije – grljenje – moglo bi biti učinkovito sredstvo pomoći muškarcima i ženama koji doživljavaju konflikte u odnosima s ljudima, tvrdi koautor studije Michael Murphy, istraživač post doktorant u laboratoriju za proučavanje stresa, imuniteta i bolesti na sveučilištu Carnegie Mellon.

U svrhu studije, Murphy i njegove kolege su ispitivali 400 odraslih osoba putem telefonskog anketiranja. Zvali su ih svake večeri tijekom dužeg vremenskog perioda i postavljali pitanja o njihovom raspoloženju, između ostalog o tome da li su tijekom dana iskusili konflikt ili primili zagrljaj. Također, svi ispitani su na početku studije ispunili upitnik o svojem zdravlju i društvenim aktivnostima.

Istraživači su otkrili da su zagrljaji povezani s porastom markera pozitivnog i redukcijom markera negativnog raspoloženja; suprotni učinci ustanovljeni su u slučajevima kad je bilo konfliknih situacija. Kada se u istom danu dogode i konflikt i grljenje, ljudi imaju manje negativnih i više pozitivnih osjećaja nego u onim danima kad dožive samo konflikt.

Ovaj trend je uočen kod svih ispitanika bez obzira na spol, dob, rasu, bračni status, ukupan broj društvenih kontakata i prosječno raspoloženje. Ovaj učinak prenosi se i na sljedeći dan, iako na malo drugačiji način – tako da je pad negativnih emocija nešto izraženiji u odnosu na porast pozitivnih.

Razumno je očekivati da će podrška bližnjih učiniti osobu otpornijom na stresne situacije, međutim Murphy kaže da i tu postoje neke kontradikcije. S jedne strane, studija je otkrila da pojedinci koji imaju podršku i razumijevanje bližnjih bolje reagiraju na stres. Paradoksalno, druge studije su ustanovile da sev kod ljudi koji imaju podršku rodbine i prijatelja ponekad javlja obrnuta reakcija. Ovo je možda posljedica toga što se ljudi ponašaju kontraproduktivno – npr. daju neprimjerene ili nepraktične savjete. I tako dok pokušavaju pomoći svojim bližnjima, često pritom postižu da se ovi osjećaju nesposobno, glupo ili kritizirano. Put do pakla popločan je dobrim namjerama, rezignirano je konstatirao Murphy.

Implicitna manifestacija podrške poput fizičkog dodira vjerojatno je bolja opcija zbog toga što ljudi pritom osjećaju da je nekome stalo do njih, da imaju nekoga tko je tu za njih i tko ih ne osuđuje, ukazuje nam Murphy. A zagrljaji su najjača pojedina stavka u ovoj kategoriji. Istraživanje sugerira da fizički dodir potiče blagotvorne fiziološke promjene koje uključuju smanjenje stresnih reakcija mozga i srca te oslobađanje oksitocina, neurotransmitera koji potiče dobro raspoloženje, optimistično je istaknuo Murphy.

Naravno, neki ljudi se ne vole grliti, ali čak i kod onih preosjetljivih na dodire, reakcije variraju u ovisnosti o tome od koga dolazi zagrljaj. Murphyjeva studija nije istraživala kako se reakcija na zagrljaj mijenja u ovisnosti o tome od koga je zagrljaj došao, ali nam je otkrio da on i njegove kolege rade na novoj studiji koja će uključivati detaljnije razrađena pitanja, uključujući da li su ispitanici htjeli zagrljaj kao i od koga im je isti bio upućen.

Iako su rezultati studije preliminarni, Murphy je čvrsto uvjeren da nam daju uvjerljiv argument da raširimo ruke i zagrlimo naše bližnje koji se možda muče s nečim.

Zagrljaji, barem među bliskim osobama, predstavljaju jednostavan, izravan i učinkovit način da damo podršku nekome do koga nam je stalo, a možda upravo prolazi kroz konflikte sa svojim bližnjima, zaključuje Murphy.

.

Show

Totalna faca: Chris Noth u 66. godini dobio drugoga sina

Ono što posebno intrigira javnost jest da je Tara 27 godina mlađa od glumca. Počeli su izlaziti 2002. godine, da bi se deset godina kasnije i vjenčali.

Objavljeno

|

Autor

Glumac Chris Noth, nezaboravni Faca iz kultne serije “Seks i grad” postao je po drugi puta otac u 66. Godini života. Chris i Tara Wilson (38) objavili su ovu vijest na društvenim mrežama. “Izravno s neba stigao je naš sin Keats”, napisali su na Instagramu uz fotografiju bebe.

Odlučili sinu dati ime Keats, u čast engleskom pjesniku Johnu Keatsu, a u objavi su napisali i dio Keatsove pjesme. Ono što posebno intrigira javnost jest da je Tara 27 godina mlađa od glumca. Počeli su izlaziti 2002. godine, da bi se deset godina kasnije i vjenčali.


Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP