Prati nas

Mozaik

Zagrlite nekoga

Znanost kaže da bismo se trebali češće grliti

Istraživači su otkrili da su zagrljaji povezani s porastom markera pozitivnog i redukcijom markera negativnog raspoloženja; suprotni učinci ustanovljeni su u slučajevima kad je bilo konfliknih situacija. Kada se u istom danu dogode i konflikt i grljenje, ljudi imaju manje negativnih i više pozitivnih osjećaja nego u onim danima kad dožive samo konflikt.

Objavljeno

|

foto: klimkin/Pixabay

Kad primijetite da vaši bližnji imaju težak dan, vjerojatno ćete ih zagrliti bez puno razmišljanja. Nova studija kaže da ova jednostavna gesta ima snažniji učinak nego što mislite.

Prema studiji objavljenoj u časopisu PLOS One, zagrljaji mogu imati mjerljiv učinak na raspoloženje i razinu stresa poslije društvenog konflikta. Čini se da zagrljaj pojačava pozitivne i smanjuje negativne osjećaje kod ljudi koji imaju problema u odnosima, otkriva studija.


Vrlo jednostavan i izravan način komunikacije – grljenje – moglo bi biti učinkovito sredstvo pomoći muškarcima i ženama koji doživljavaju konflikte u odnosima s ljudima, tvrdi koautor studije Michael Murphy, istraživač post doktorant u laboratoriju za proučavanje stresa, imuniteta i bolesti na sveučilištu Carnegie Mellon.

U svrhu studije, Murphy i njegove kolege su ispitivali 400 odraslih osoba putem telefonskog anketiranja. Zvali su ih svake večeri tijekom dužeg vremenskog perioda i postavljali pitanja o njihovom raspoloženju, između ostalog o tome da li su tijekom dana iskusili konflikt ili primili zagrljaj. Također, svi ispitani su na početku studije ispunili upitnik o svojem zdravlju i društvenim aktivnostima.

Istraživači su otkrili da su zagrljaji povezani s porastom markera pozitivnog i redukcijom markera negativnog raspoloženja; suprotni učinci ustanovljeni su u slučajevima kad je bilo konfliknih situacija. Kada se u istom danu dogode i konflikt i grljenje, ljudi imaju manje negativnih i više pozitivnih osjećaja nego u onim danima kad dožive samo konflikt.

Ovaj trend je uočen kod svih ispitanika bez obzira na spol, dob, rasu, bračni status, ukupan broj društvenih kontakata i prosječno raspoloženje. Ovaj učinak prenosi se i na sljedeći dan, iako na malo drugačiji način – tako da je pad negativnih emocija nešto izraženiji u odnosu na porast pozitivnih.

Razumno je očekivati da će podrška bližnjih učiniti osobu otpornijom na stresne situacije, međutim Murphy kaže da i tu postoje neke kontradikcije. S jedne strane, studija je otkrila da pojedinci koji imaju podršku i razumijevanje bližnjih bolje reagiraju na stres. Paradoksalno, druge studije su ustanovile da sev kod ljudi koji imaju podršku rodbine i prijatelja ponekad javlja obrnuta reakcija. Ovo je možda posljedica toga što se ljudi ponašaju kontraproduktivno – npr. daju neprimjerene ili nepraktične savjete. I tako dok pokušavaju pomoći svojim bližnjima, često pritom postižu da se ovi osjećaju nesposobno, glupo ili kritizirano. Put do pakla popločan je dobrim namjerama, rezignirano je konstatirao Murphy.

Implicitna manifestacija podrške poput fizičkog dodira vjerojatno je bolja opcija zbog toga što ljudi pritom osjećaju da je nekome stalo do njih, da imaju nekoga tko je tu za njih i tko ih ne osuđuje, ukazuje nam Murphy. A zagrljaji su najjača pojedina stavka u ovoj kategoriji. Istraživanje sugerira da fizički dodir potiče blagotvorne fiziološke promjene koje uključuju smanjenje stresnih reakcija mozga i srca te oslobađanje oksitocina, neurotransmitera koji potiče dobro raspoloženje, optimistično je istaknuo Murphy.

Naravno, neki ljudi se ne vole grliti, ali čak i kod onih preosjetljivih na dodire, reakcije variraju u ovisnosti o tome od koga dolazi zagrljaj. Murphyjeva studija nije istraživala kako se reakcija na zagrljaj mijenja u ovisnosti o tome od koga je zagrljaj došao, ali nam je otkrio da on i njegove kolege rade na novoj studiji koja će uključivati detaljnije razrađena pitanja, uključujući da li su ispitanici htjeli zagrljaj kao i od koga im je isti bio upućen.

Iako su rezultati studije preliminarni, Murphy je čvrsto uvjeren da nam daju uvjerljiv argument da raširimo ruke i zagrlimo naše bližnje koji se možda muče s nečim.

Zagrljaji, barem među bliskim osobama, predstavljaju jednostavan, izravan i učinkovit način da damo podršku nekome do koga nam je stalo, a možda upravo prolazi kroz konflikte sa svojim bližnjima, zaključuje Murphy.

.

Mozaik

Za bolji zrak u kući zaboravite biljke i otvorite prozor

Sigurno ste već nišli na ideju da će zrak u vašem domu ili radnom prostoru biti bolji i zdraviji ako u njemu ima biljaka. No ta je zamisao izvađena iz konteksta. Naime, biljke doista čiste zrak, no da biste primijetili bilo kakav učinak, morali biste od svoga stana napraviti pravu đunglu.

Objavljeno

|

Dom ispunjen biljkama vjerojatno je veseliji i ljepši, zbog čega biste se i vi sami mogli osjećati bolje. No biljke neće popraviti kvalitetu zraka u vašem prostoru, bez obzira na uvriježeno mišljenje da neke biljke čiste zrak. Odnosno, biljke bi možda i mogle popraviti zrak u vašoj kući, no da biste to postigli, morali biste imati negdje između 10 i 1.000 biljaka po četvornom metru prostora, piše portal Science Alert.

Tridesetogodišnja studija je pokazala da biljke imaju vrlo malo – ako i uopće – utjecaja na zrak u stanu. Koristeći podatke iz desetak različitih studija u kojima su znanstvenici analizirali zrak u prostorima, došlo se do zaključka da bi u stanu veličine 140 kvadratnih metara trebalo imato oko 680 biljaka ili čak pet po četvornom metru da bi se ostvario isti učinak kakav ima otvoren prozor. No, očito, to baš i nije vrlo mudar način korištenja prostora.


“Ovo je vrlo česta zabluda”, kaže inžinjer eko-sustava Michael Waring sa Sveučilišta Drexel. “Biljke su sjajne, ali one ne čiste zrak dovoljno brzo da bi to imalo neki utjecaj na kvalitetu zraka u vašem domu.”

Ideja o biljkama koje čiste zrak pojavila se 1989. kad su se tom zamisli bavili inžinjeri NASA-e želeći naći način kako da iz zraka svemirske postaje uklone potencijalno opasne i kancerogene spojeve. Tijekom istraživanja, postavili su mnogo biljaka u hermetički zatvoren prostor veličine oko jednog četvornog metra. Rezultati su bili sjajni. Unutar samo jednog dana biljke su uklonile čak 70 posto štetnih zagađivača iz zraka. Ali, mala hermetički zatvorena komora bitno je različita od stvarne okoline unutar neke velike poslovne ili stambene zgrade. Zaključci NASA-ine studije tijekom godina bile su pogrešno interpretirani i izvađeni iz konteksta.

U običnoj zgradi, ustajali zrak se pomoću običnih otvorenih prozora zamjenjuje čistim daleko brže nego bi to bila u stanju učiniti bilo koja količina biljaka. Štoviše, brzina kojom bilje čiste zrak toliko je mala da je gotovo irelevantna.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP