Prati nas

Zdravlje

Gljive čuvaju mozak

Konzumacija gljiva može umanjiti rizik od razvoja blagog kognitivnog poremećaja. Mehanizmi djelovanja gljiva na memoriju nisu jasni, ali pretpostavlja se da one sadrže različite antioksidanse koji bi mogli spriječavati podizanje koncentracije beta i tau amiloida u mozgu, a to su proteini koji su obilježje Alzheimerove bolesti.

Objavljeno

|

Jesu li gljive zdrave?
foto: Irina Iriser/Pexels

Kod starijih muškaraca i žena koji su konzumirali gljive barem jednom tjedno ustanovljen je sniženi rizik od razvoja blagog kognitivnog poremećaja (MCI), piše New York Times. Riječ je o vrsti poremećaja memorije čiji razvoj često prethodi Alzheimerovoj bolesti.

Istraživači u Singapuru analizirali su podatke o 663 Kineza i Kineskinja u dobi iznad 60 godina. U pojedinačnim intervjuima bilježene su njihove prehrambene navike, između ostalog i navike konzumiranja šest najpopularnijih vrsta gljiva. Također, njihove kognitivne sposobnosti mjerene su pomoću detaljnih strukturiranih intervjua i testova mentalne oštrine.



Nakon što je isključen utjecaj ostalih zdravstvenih, bihevioralnih i socioekonomskih faktora, uključujući i konzumaciju mesa, povrća, voća i orašastih plodova, ustanovljeno je da osobe koje su konzumirale barem jednu porciju gljiva (150 g) tjedno imaju za 43% umanjen rizik od razvoja MCI-ja. Osobama koje su konzumirale više od 2 porcije gljiva tjedno rizik je bio umanjen za 52%. Studija je objavljena u stručnom časopisu Journal of Alzheimer’s Disease.

Mehanizmi djelovanja gljiva na memoriju nisu jasni, ali pretpostavlja se da one sadrže različite antioksidanse koji bi mogli sprječavati podizanje koncentracije beta i tau amiloida u mozgu, a to su proteini koji su obilježje Alzheimerove bolesti.

Na temelju ove i prethodnih studija, autori zaključuju da bi “konzumacija gljiva mogla biti potencijalna prevencija opadanja kognitivnih sposobnosti i neurodegeneracije kod starijih osoba”.

.

Zdravlje

Rekli su vam da marihuana ne ubija? Krivo!

Mladić je u unajmljenom automobilu izazvao kaos na cesti. Pet je kilometara vozio u suprotnom smjeru, polukružno se okretao preko pune linije, sudario se s tri auta, ozlijedio 54-godišnjaka koji je danas potpuno nepokretan i hrani se kroz sondu. Nakon svega je pobjegao s mjesta nesreće. I sve to zbog toga, utvrđeno je na sudu, jer je te noći popušio, kako kaže, dva-tri džointa koji su mu izazvali halucinacije.

Objavljeno

|

Autor

26-godišnjaku iz Bosne i Hercegovine na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu izrečena je kazna od šest mjeseci psihijatrijskog liječenja. Javnost je ogorčena jer smatra da kazna ne odgovara nedjelu.

Naime, mladić je u unajmljenom automobilu u Hrvatskoj izazvao kaos na cesti. Pet je kilometara vozio u suprotnom smjeru, polukružno se okretao preko pune linije, sudario se s tri auta, ozlijedio 54-godišnjaka koji je danas potpuno nepokretan i hrani se kroz sondu. Nakon svega je pobjegao s mjesta nesreće. I sve to zbog toga, utvrđeno je na sudu, jer je te noći popušio, kako kaže, dva-tri džointa koji su mu izazvali halucinacije.



Srećom, u ovom slučaju smrt je za dlaku izbjegnuta, iako je stanje ozlijeđenog muškarca tragično. Kako je to u opsežnom prilogu “Istine i zablude o marihuani” objasnila dr. Matija Čale Mratović, marihuana ima snažno štetno djelovanje na sposobnosti i vještine potrebne za sigurnu vožnju (npr. budnost, sposobnost koncentracije, koordinacija pokreta, brzina reakcije, procjena udaljenosti itd.), a štetno djelovanje traje i do 24 sata nakon konzumiranja.

Broj smrti raste s udjelom konzumenata, baš kao i u slučaju alkohola

Kako oštećuje ravnotežu i koordinaciju, kratkotrajno pamćenje i pažnju uz smanjeno kritičko rasuđivanje povećava vjerojatnost rizičnog ponašanja i statistički značajno povećava rizik za prometne nesreće. Dok su još uvijek različiti učinci marihuane u fazi istraživanja, nedvojbeno je potvrđena statistički značajna povezanost između konzumiranja marihuane i prometnih nesreća pa tako i onih sa smrtnim ishodom.

Broj umrlih raste ili pada proporcionalno s udjelom konzumenata u populaciji. Što je veći udio konzumenata, veći će biti broj stradalih. Kao primjer navodima Istraživanje s Columbia University’s Mailman School of Public Health, u kom su obrađeni podaci za 23.500 smrtno stradalih vozača u periodu od 1999.g. do 2010.g..

Rezultati su pokazali da je alkohol kao pridonoseći čimbenik u nesrećama, cijelo to vrijeme bio u 40% slučajeva, dok je udio nesreća pod djelovanjem marihuane porastao od 4% 1999.g. na 12% 2010.g. Treba li spomenuti da je to vrijeme ponovnog trenda dekriminalizacije marihuane i vrijeme uvođenja marihuane u medicinsku uporabu? Više o marihuani, uz popis znanstvenih referenci, potražite na stanicama dubrovačko-neretvanskog Zavoda za javno zdravstvo.

Nastavi čitati