Prati nas

Vijesti

Konvergencija ili divergencija?

Hrvatski ekonomist tvrdi da će unuci živjeti lošije od njihovih baka

Hrvatska se po standardu ništa nije približila Austriji u odnosu na ono gdje je bila dok su bile dio iste države, a to se očito neće dogoditi ni u budućnosti, kaže Lovrinčević.

Objavljeno

|

Dolac (foto: Sandro Bura)

Vlada je u četvrtak usvojila Program konvergencije za razdoblje do 2022. godine koji za cilj ima, kako mu i samo ime kaže, približavanje Hrvatske Europskoj uniji, ali dio projekcija iz tog programa pokazuje da se Hrvatska po nekim važnim pokazateljima u sljedećim desetljećima neće približiti prosjeku Unije nego će se čak i udaljavati.

Kako piše Novi list, riječ je o izdvajanjima za mirovine, zdravstvo i dugotrajnu skrb o starijima pa će današnji hrvatski srednjoškolci i studenti u vrijeme kad postanu umirovljenici zapravo zaostajati u standardu za svojim kolegama u EU-u. I to će se događati čak i u onim dijelovima javnog sektora u kojem će Hrvatska povećavati izdvajanja u sljedećim desetljećima.


Nedovoljno izdvajanje za zdravstvo

To povećanje neće se dogoditi u mirovinskom sustavu, jer će izdvajanja za mirovine sa sadašnjih 10,6 posto BDP-a u 2040. pasti na 9,1 posto, dok će 2070. godine pasti na 8,4 posto, iako će se do tada broj građana starijih od 65 godina samo povećavati. S druge strane izdaci za zdravstvo i dugotrajnu skrb za starije će rasti, ali na tom polju Hrvatska će, umjesto približavanja dodatno zaostajati za EU-om. Hrvatska danas za zdravstvo izdvaja 5,2 posto BDP-a dok je prosjek izdvajanja u EU-u 6,8 posto BDP-a.

Da takav postotak vrijedi i u Hrvatskoj za zdravstvo bi se izdvajalo još najmanje 5,7 milijardi kuna godišnje. No, razlika će se dodatno povećavati, Hrvatska će 2050. godine za zdravstvo izdvajati 5,8 posto a prosjek EU-a bit će 7,7 posto. Još veća razlika bit će kod dugotrajne skrbi za starije. Danas Hrvatska za tu skrb izdvaja 0,9 posto BDP-a, dok je u EU-u prosjek 1,6 posto BDP-a. Unatoč povećanju, Hrvatska toliki udio neće dosegnuti i u sljedećih pet desetljeća. Prema Vladinom projekcijama, 2070. godine Hrvatska će za dugotrajnu skrb ulagati 1,2 posto BDP-a, ali će prosjek odvajanja za dugotrajnu skrb u EU-u otići na 2,7 posto BDP-a.

Udaljavanje, a ne približavanje

Iako je Vladin dokument program konvergencije za razdoblje do 2022. godine, puno je bitnije, napominje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, pogledati trendove do 2030. i 2040 ili 2070. godine, a to bi posebice morali učiniti političari koji trebaju promišljati hrvatsko društvo i državu.

“Kad se pogledaju projekcije nekoliko desetljeća unaprijed onda govorimo o divergenciji, o udaljavanju od EU-a, ne o približavanju. U desetljećima koja dolaze imat ćemo radikalno pogoršavanje položaja starije populacije. Budući umirovljenici imat će relativno lošiju dostupnost zdravstvenih usluga i socijalne skrbi, a manje će se odvajati i za njihove mirovine”, upozorava Lovrinčević. Dodaje da su danas po tom pitanju stvari lošije nego sedamdesetih godina prošlog stoljeća, što znači da djeca žive lošije od roditelja, a to se iznimno rijetko događalo u modernoj povijesti.

Crne prognoze

“Za nekoliko desetljeća unuci će živjeti lošije nego što su živjele njihove bake i djedovi, a to se doista nije događalo. Predviđanja da će za nekoliko desetljeća Hrvatska na mirovine ukupno, iz prvog i drugog stupa, trošiti 8,4 posto BDP– a, da će imati sve veći udio stanovnika iznad 65 i 85 godina znači da će se položaj starije populacije pogoršavati i da će prosječna mirovina biti oko 30 posto prosječne plaće što je znatno lošije od sadašnjih loših 40 posto”, procjenjuje Lovrinčević.

Projekcije pokazuju, upozorava on, da se Hrvatska po standardu ništa nije približila Austriji u odnosu na ono gdje je bila dok su bile dio iste države, a da se to očito neće dogoditi ni u budućnosti. “O tim bi brojkama trebali misliti oni koji promišljaju hrvatsku politiku jer ćemo, ako se ovi trendovi nastave, izgubiti društvo u potpunosti. Hrvatska će postati samo destinacija. Je li doista cilj da postanemo samo zemljopisni pojam”. pita Lovrinčević. Zaključuje da će se na kraju želja da netko doživi starost u Hrvatskoj pretvoriti u kletvu s obzirom na to kakav će biti položaj starijeg stanovništva za nekoliko desetljeća, piše Novi list.

.

Vijesti

Aladrović najavio završavanje ‘dobrih projekata koje je započeo bivši ministar Pavić’

‘Mirovinska reforma je riješila sva tri izazova koja su se našla u toj mirovinskoj reformi, mi s tim rezultatom možemo biti zadovoljni’, kaže ministar koji za iduću godinu najavljuje realizaciju nacionalne mirovine.

Objavljeno

|

Autor

Socijalni dijalog, digitalizacija i štednja, tri su stupa na kojima će Josip Aladrović (34) postaviti svoj mandat ministra rada i mirovinskog sustava.

Gostujući u programu HRT-a, Aladrović je kazao kako se zauzima za nastavak mirovinske reforme, uvođenje nacionalne mirovine u 2020. godini i socijalni dijalog sa svim zainteresiranim skupinama kao i partnerima, sindikatima, sindikatima umirovljenika, s mirovinskim fondovima s hrvatskom udrugom poslodavaca,  a kao posljednji cilj je formiranje gospodarskog socijalnog vijeća.


Istakao je da će završiti “dobre projekte koje je započeo bivši ministar Pavić” te da će vrlo brzo formirati i svoje ideje. “Godinu dana možemo promatrati kao kratko razdoblje, ako ćemo biti svjesni naše odgovornosti, ako ćemo, biti svjesni što moramo učiniti u tih godinu dana, ta godina dana može biti sasvim dovoljna da pokažemo kvalitetne rezultate.”

Inzistira na razgovoru sa sindikatima oko mirovinske reforme

Sindikati su za referendum protiv reforme prikupili više od 740 tisuća potpisa, a Aladrović smatra kako je mirovinska reforma ispunila tri svoja cilja;  dugoročnu održivost mirovinskog sustava, povećanje mirovina i ispravljanje nepravde koje su među generacijama.

“Mirovinska reforma je riješila sva tri izazova koja su se našla u toj mirovinskoj reformi, mi s tim rezultatom možemo biti zadovoljni. Mi i dalje provodimo mirovinsku reformu u kontekstu nacionalne mirovine, 2020. godine. Što se tiče socijalnog dijaloga, i obveze oko tih 740 tisuća potpisa, mi smo jasno istaknuli da želimo razgovarati o potpisima i razlozima nezadovoljstva”, kaže Aladrović.

I dalje stoji kod sume od 45 milijardi kuna, a koje je HZMO, dok mu je bio na čelu predstavio kao trošak sindikalnih zahtjeva do 2040. godine. “To je definitivno izračun kojeg možemo stajati. Naravno, u budućim razgovorima vodit ćemo brigu o očuvanju državnog proračuna i tomu da sustav bude dugoročno održiv.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP