Prati nas

Vijesti

Konvergencija ili divergencija?

Hrvatski ekonomist tvrdi da će unuci živjeti lošije od njihovih baka

Hrvatska se po standardu ništa nije približila Austriji u odnosu na ono gdje je bila dok su bile dio iste države, a to se očito neće dogoditi ni u budućnosti, kaže Lovrinčević.

Objavljeno

|

Dolac (foto: Sandro Bura)

Vlada je u četvrtak usvojila Program konvergencije za razdoblje do 2022. godine koji za cilj ima, kako mu i samo ime kaže, približavanje Hrvatske Europskoj uniji, ali dio projekcija iz tog programa pokazuje da se Hrvatska po nekim važnim pokazateljima u sljedećim desetljećima neće približiti prosjeku Unije nego će se čak i udaljavati.

Kako piše Novi list, riječ je o izdvajanjima za mirovine, zdravstvo i dugotrajnu skrb o starijima pa će današnji hrvatski srednjoškolci i studenti u vrijeme kad postanu umirovljenici zapravo zaostajati u standardu za svojim kolegama u EU-u. I to će se događati čak i u onim dijelovima javnog sektora u kojem će Hrvatska povećavati izdvajanja u sljedećim desetljećima.



Nedovoljno izdvajanje za zdravstvo

To povećanje neće se dogoditi u mirovinskom sustavu, jer će izdvajanja za mirovine sa sadašnjih 10,6 posto BDP-a u 2040. pasti na 9,1 posto, dok će 2070. godine pasti na 8,4 posto, iako će se do tada broj građana starijih od 65 godina samo povećavati. S druge strane izdaci za zdravstvo i dugotrajnu skrb za starije će rasti, ali na tom polju Hrvatska će, umjesto približavanja dodatno zaostajati za EU-om. Hrvatska danas za zdravstvo izdvaja 5,2 posto BDP-a dok je prosjek izdvajanja u EU-u 6,8 posto BDP-a.

Da takav postotak vrijedi i u Hrvatskoj za zdravstvo bi se izdvajalo još najmanje 5,7 milijardi kuna godišnje. No, razlika će se dodatno povećavati, Hrvatska će 2050. godine za zdravstvo izdvajati 5,8 posto a prosjek EU-a bit će 7,7 posto. Još veća razlika bit će kod dugotrajne skrbi za starije. Danas Hrvatska za tu skrb izdvaja 0,9 posto BDP-a, dok je u EU-u prosjek 1,6 posto BDP-a. Unatoč povećanju, Hrvatska toliki udio neće dosegnuti i u sljedećih pet desetljeća. Prema Vladinom projekcijama, 2070. godine Hrvatska će za dugotrajnu skrb ulagati 1,2 posto BDP-a, ali će prosjek odvajanja za dugotrajnu skrb u EU-u otići na 2,7 posto BDP-a.

Udaljavanje, a ne približavanje

Iako je Vladin dokument program konvergencije za razdoblje do 2022. godine, puno je bitnije, napominje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, pogledati trendove do 2030. i 2040 ili 2070. godine, a to bi posebice morali učiniti političari koji trebaju promišljati hrvatsko društvo i državu.

“Kad se pogledaju projekcije nekoliko desetljeća unaprijed onda govorimo o divergenciji, o udaljavanju od EU-a, ne o približavanju. U desetljećima koja dolaze imat ćemo radikalno pogoršavanje položaja starije populacije. Budući umirovljenici imat će relativno lošiju dostupnost zdravstvenih usluga i socijalne skrbi, a manje će se odvajati i za njihove mirovine”, upozorava Lovrinčević. Dodaje da su danas po tom pitanju stvari lošije nego sedamdesetih godina prošlog stoljeća, što znači da djeca žive lošije od roditelja, a to se iznimno rijetko događalo u modernoj povijesti.

Crne prognoze

“Za nekoliko desetljeća unuci će živjeti lošije nego što su živjele njihove bake i djedovi, a to se doista nije događalo. Predviđanja da će za nekoliko desetljeća Hrvatska na mirovine ukupno, iz prvog i drugog stupa, trošiti 8,4 posto BDP– a, da će imati sve veći udio stanovnika iznad 65 i 85 godina znači da će se položaj starije populacije pogoršavati i da će prosječna mirovina biti oko 30 posto prosječne plaće što je znatno lošije od sadašnjih loših 40 posto”, procjenjuje Lovrinčević.

Projekcije pokazuju, upozorava on, da se Hrvatska po standardu ništa nije približila Austriji u odnosu na ono gdje je bila dok su bile dio iste države, a da se to očito neće dogoditi ni u budućnosti. “O tim bi brojkama trebali misliti oni koji promišljaju hrvatsku politiku jer ćemo, ako se ovi trendovi nastave, izgubiti društvo u potpunosti. Hrvatska će postati samo destinacija. Je li doista cilj da postanemo samo zemljopisni pojam”. pita Lovrinčević. Zaključuje da će se na kraju želja da netko doživi starost u Hrvatskoj pretvoriti u kletvu s obzirom na to kakav će biti položaj starijeg stanovništva za nekoliko desetljeća, piše Novi list.

.

Vijesti

Google prekinuo suradnju s Huaweijem. Što to znači za korisnike?

Google je objavio da prekida suradnju s kineskim proizvođačem tehnike Huaweijem i to u području prijenosa hardwarea, softwarea i svih tehnoloških usluga te time izazvao pravu paniku među korisnicima pametnih telefona kineskog proizvođača.

Objavljeno

|

Američki tehnološki div Google izazvao je u nedjelju pravi potres na tržištu pametnih telefona kad je objavio da prekida suradnju s kineskim proizvođačem tehnike Huaweijem i to u području prijenosa hardvera, softvera i svih tehnoloških usluga, osim onih čije open source licence određuju da su dostupne u javnoj domeni, piše Reuters.

Nakon objave vijesti, zavladala je panika među korisnicima Huaweijevih uređaja jer bi to moglo značiti da sa svojih pametnih telefona više neće moći pristupiti Googleu, Gmailu, pretraživaču Chromeu i sličnim uslugama.



No mjesta panici ipak nema. “Za korisnike naših usluga Google Play i zaštite iz Google Play Protecta te usluge će i dalje funkcionirati na dosadašnjim Huaweijevim uređajima”, rekao je glasnogovornik Googlea.

Problem bi eventualno mogli imati budući korisnici Huaweija. Naime, Huawei će moći koristiti samo javno dostupne verzije Androida i neće imati pristup Googleovim servisima i aplikacijama, no te će usluge i aplikacije i dalje funkcionirati za postojeće korisnike.

Međutim, za pretpostaviti je da će Huawei doskočiti ovom problemu tako što će i budućim korisnicima ponuditi svoje sustave te tako izbjeći Googleov embargo.

Nastavi čitati